U Dekadi Roma - niti jednog Roma državnog službenika

Bosna i Hercegovina bi polovinom ove godine trebala preuzeti predsjedavanje u okviru međunarodnog projekta "Dekada socijalne inkluzije Roma od 2005. do 2015. godine". Članstvom u tom projektu obavezala da će provesti Nacionalni akcioni plan za rješavanje problematike romske populacije. Međutim, njihova udruženja tvrde da su akcioni planovi dali samo kratkoročne rezultate. Tvrdnju potkrepljuju navodima da je od 2009. godine u BiH kroz projekte zaposleno tek nekoliko stotina Roma.

Banjalučanin Adnan Šubert do pred kraj prošle godine bio je jedan od pet regionalnih koordinatora za Rome pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Istekom ugovora, u institucijama nije ostao niti jedan Rom, kaže Šubert. Bosna i Hercegovina se sa tri godine kašnjenja priključila Dekadi, a i dosadašnji rezultati provođenja projekta - kroz koji su došli milioni evra - nisu dali većeg napretka u poboljšanju položaja Roma.

"Da je samo deset posto od ukupnog novca otišlo pravim korisnicima koji su bili u stanju potrebe, vi biste danas imali ne nacionalnu manjinu, nego sloj ljudi koji živi od svog rada, koji ima otvorena privatna preduzeća i koji živi na visokoj nozi", tvrdi Šubert.

Sličnog je mišljenja i Šaha Ahmetović iz banjalučkog Udruženja Roma "Veseli brijeg". I dalje se, smatra ona, najveći problemi romske populacije odnose na zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Ahmetovićeva navodi da je trenutno u Banjaluci zaposleno svega petoro Roma, ali nijedan u Gradskoj upravi ili nekoj drugoj javnoj ustanovi. Romska manjina u Bosni i Hercegovini traži dosljedno poštovanje akcionih planova, ističe ona i dodaje da romski predstavnici traže i prijem u nadležnim ministarstvima kako bi se pokrenule stvari sa mrtve tačke.

"Onda ćemo, ako ni tu ne bude uspjeha, morati poduzimati neke radikalne mjere, da pokažemo cijeloj Bosni i Hercegovini i cijeloj Republici Srpskoj, da Romi mogu da rade, da Romi hoće da rade. Završe fakultet – i evo kako završavaju", kaže Šaha Ahmetović.

Pomoćnica Ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH Saliha Đuderija priznaje da trenutno nema zaposlenih Roma u državnim institucijama:

"To je projekat koji smo mi implementirali u saradnji sa Care International i sa OEBS-om. Dakle, radilo se o projektima koji su nama pomogli da unutar naše strukture imamo zaposlene Rome kao koordinatore. Nije to bila neka obaveza da mi njih moramo zaposliti. Istina, mi imamo intenciju da nekad u jednoj od radnih pozicija imamo Roma zaposlenog kao državnog službenika, ali procedura zapošljavanja – vi znate kakva je."

Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić smatra da BiH šalje ružnu sliku time što su ukinute pozicije romskih koordinatora pri državnom Savjetu ministara:

"Mislim da bi bila mnogo ljepša slika da su ti romski koordinatori ostali da rade na vrlo važnom poslu koji su tu obavljali, ali oni su, da tako kažem, prosto pušteni 'niz vodu' – gotov projekat i 'puj, pike, ništa ne važi'."

Đuderija kaže da Bosna i Hercegovina već ima pripremljene aktivnosti koje će organizovati nakon što preuzme predsjedavanje Dekadom. Zemlja koja predsjedava dužna je da organizuje najmanje tri ili četiri događaja koji su u vezi sa ciljevima Dekade. Planirane su dvije velike međunarodne konferencije na kojima će se razgovarati o načinima rješavanja bitnih pitanja za Rome. Bosna i Hercegovina predsjedavanje preuzima od Crne Gore, a ključno je i to što će se unutar perioda tog predsjedavanja odlučivati i o sudbini Dekade.

"Pojedine teme koje smo mi izabrali za Bosnu i Hercegovinu kreću se od tema gdje smo mi postigli najbolje rezultate, to je oblast stanovanja, biće priče o obrazovanju i zapošljavanju, dakle i o antidiskriminaciji Roma, a u drugoj tematskoj cjelini će biti ponovo govora o stanovanju i zapošljavanju, kombinovano, o jačanju lokalnih nivoa vlasti, da poboljšaju položaj romskih zajednica", ističe Đuderija.

Ona tvrdi i da su dosadašnjim učešćem u Dekadi ostvareni značajni rezultati u inkluziji Roma. Najviše je urađeno na polju stambenog zbrinjavanja, gdje je do sada u izgradnju oko 400 stambenih jedinica za Rome u BiH uloženo kroz projekte oko dvanaest miliona maraka.

I dalje ugrožena osnovna prava

"Ima dobrih rezultata u oblasti zapošljavanja, dosta osoba romske nacionalnosti koristilo je grantove za samozapošljavanje i zapošljavanje kod poslodavca, ali već sad znamo, kad evaluiramo i monitorišemo ove programe, da bi trebalo u oblasti zapošljavanja napraviti neke drugačije modele, jer se primijetilo da ti modeli nisu održivi – dok traju sredstva koja mi dodijelimo ili samim Romima koji otvaraju svoj biznis ili poslodavcima, otprilike traje i zaposlenje. Jedan manji broj ostaje trajno zaposlen", pojašnjava Đuderija.

Tačno je da su neki od rezultata vidljivi, ali isto tako za ozbiljno se trebaju uzeti i kritike romskih udruženja

"To se odnosi na duge procedure, netransparentnost samog postupka, na nekooperativnost lokalnih vlasti. To sasvim sigurno stoji. Ono što mi možemo da vidimo golim okom – da i dalje problem Roma u Bosni i Hercegovini jeste ozbiljan problem, kako u pogledu uživanja zdravstvene zaštite, tako i obrazovanja i stambenog zbrinjavanja, i naročito zapošljavanja", kaže Dragana Dardić.

U državnom ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice kažu da je kroz provođenje projekta "Dekade inkluzije Roma" evidentirano 4.700 porodica ili 19.500 Roma kojima su potrebni razni oblici pomoći - od zaposlenja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvenog osiguranja ili obrazovanja.

Prve zvanične procjene prilikom pristupanja Dekadi govorile su da u Bosni i Hercegovini danas živi 35 do 40 hiljada Roma. Međutim, pravi podaci o broju Roma u BiH biće poznati kada budu objavljeni rezultati popisa stanovništva.