Dostupni linkovi

U Crnoj Gori u škole od 1. oktobra


Prazne klupe u školama, ilustrativna fotografija

„Imam troje djece, zaposlena sam a suprug je pomorac i veliki dio godine nije kod kuće. Najstarija kćerka treba da krene u prvi razred Osnove škole, a dvoje mlađih u vrtić. Zbog ove odluke o odgađanju početka školske godine sam prilično uplašena i obeshrabrena. Još ne znam kako ćemo funkcionisati“, počinje priču za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marina.

Početak školske godine u Crnoj Gori odgođen je za 1. oktobar zbog procjene zdravstvenih vlasti da regularan početak školske godine nosi rizik po zdravlje djece.

Odluka o odgađanju odnosi se na škole i vrtiće, a u narednim danima će Institut za javno zdravlje i predstavnici sistema obrazovanja definisati jasne preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima, kada za to dođe vrijeme.

Naša sagovornica Marina ukazuje da se odluka o odgađanju donosi na deset dana do početka školske godine i da je to prilično kasno zbog organizcije. Tokom ljeta su joj pomagale majka i sestra ali dodaje da one imaju svoje obaveze što organizaciju svima otežava.

„Ćerka kreće u prvi razred i smatram da taj prvi susret sa školom treba sama da doživi i da osjeti atmosferu. Treba da sjedne u klupu, da je pred njom ko će je pratiti četiri naredne godine. Treba da upozna nove drugare, a i novu vrstu discipline. Ne znam kako bih ja mogla to kod kuće da joj približim“, priča naša sagovornica.

Kakvo je raspoloženje među roditeljima?

Direktorica nevladine organizacije Udruženje roditelji Kristina Mihailović za RSE navodi da su mišljenja roditelja po pitanju odgađanja početka školske godine podijeljena, ali da većina negoduje.

„Nekih 30-40 odsto roditelja smatra da nema potrebe djecu slati u škole jer bi se time dodatno izložili zdravstvenim rizicima, kao i da je epidemiološka situacija takva da bi moglo da se i unutar same porodice zakomplikuje zdravlje svih članova, ukoliko bi dijete krenulo u školu“, navodi Mihailović.

UN: ’Generacijska katastrofa’ u slučaju dužeg zatvaranja škola
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:03 0:00

Roditelje koji ne podržavaju ovu odluku, muče brojna pitanja i problemi, koji su se ovom situacijom usložili.

„Nije im jasno kako je organizovanje izbora dozvoljeno, otvaranje granica i slično a djeca ne mogu da idu u školu. Nije im jasno ni zašto je sigurniji 1. oktobar u odnosu na 1. septembar zbog gripa i virusa i svega što jesen donosi“, kaže Mihailović.

S druge strane, dodaje, roditelji smatraju da su djeca svakako već puno izgubila i da je svako odlaganje problematično.

„Ne samo kada je u pitanju gradivo već generalno funkcionisanje poput socijalizacije, njihovih radnih navika, a naravno neizbježno i akademski dio priče i njihovo znanje“, pojašnjava Mihailović.

Šta kaže Ministarstvo?

RSE je poslao pitanja Ministarstvu prosvjete kako ocjenjuju na reakcije roditelja, nezadovoljnih odlukom o odgađanju početka školske godine, ali odgovor nismo dobili.

Dnevnom listu Vijesti su saopštili da u septembru neće biti učenja od kuće, odnosno on line nastave.

„Iako je tokom avgusta organizovano snimanje časova kao rezervni plan u slučaju nepovoljnih epidemioloških uslova, onlajn nastave u septembru neće biti jer je za početak školske godine izuzetno važno da djeca fizički prisustvuju nastavi“, saopštili su iz tog Vladinog resora.

Roditelje dodatno zbunjuje to što je rad igraonicama dozvoljen, a vrtićima ne.

Na jednoj od ranijih konferencija za medije, epidemiolog i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić poručio je da roditelj koji vodi dijete u igraonice mora da bude svjestan rizika kojem ga izlaže.

„Za razliku od vrtića niko ne mora da ide u igraonice“, pojasnio je Begić na konferenciji 27 jula.

I Mihailović navodi da se Udruženju javilo dosta roditelja koje ne znaju kako da se organizuju.

„Dosta je porodica u kojima oba roditelja rade u ustanovama koji su izuzete sa one liste koja daje prava na plaćeno odsustvo. Dosta roditelja ne uspijeva da ostvari to pravo uopšte i nemaju mogućnost izbora i sad ne znaju kako još jedan mjesec da izdrže“, navodi Mihailović.

U Crnoj Gori ima oko 100 hiljada predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca.

Zbog virusa korona, 16. marta zatvorene su sve obrazovne ustanove. Predškolske ustanove su počele sa radom 4. juna ali su, nakon pogoršanja epidemiološke situacije, od 1. jula ponovo zatvorene.

XS
SM
MD
LG