Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Teatar spaja Jadran


Sa premijere opere "Služavka gospodarica" u Budvi, kojom je otvoren festival TOURNEE

Koliko god politika bila teška, mi smo rekli da je naš život samo jedan i da ga nećemo trošiti na rasulo, nego na stvaranje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Damir Zlatar Frey, utemeljitelj i direktor Festivala u Umagu, koji je prije dvadeset godina nastao na ideji konvivence (convinenza – suživot) uz granicu gdje žive Hrvati, Slovenci i Italijani.

"Ta granica je sada prisutnija u našem životu zbog političkog skandala oko podjele mora, ali ni u jednom trenutku dramatičnih trzavica nismo prestali među sobom raditi na suživotu kao okviru iz kojeg se rađaju kazališne ideje", navodi Frey.

Desetak pozorišnih kuća i festivala iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, okupljenih u Budvi u okviru Festivala TOURNEE (Theatres for tourism development in Europe), ozvaničili su Jadransku teatarsku inicijativu o uspostavljanju kulturne saradnje. Njome bi Festival "Zlatni lav" u Umagu postala manifestacija teatara jadransko-mediteranskog kruga.

Da se ideja suživota festivalom proširi na Jadran i Mediteran predložila je Katja Pegan, direktorica koparskog Gledališća (Slovenija), što su podržale pozorišne institucije i festivali iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Crne Gore.

Zajednički kulturni prostor Jadrana

"Možda na cijelom Mediteranu, a na Jadranu zasigurno, volimo iste stvari, imamo slične običaje, na isti način doživljavaju i tugu i radost, ali nedovoljno znamo jedni o drugima. Dešava se da mnogo više znamo što se dešava u teatru u Njemačkoj ili Americi, nego na našem Jadranu. To želimo da mijenjamo", kaže direktorica budvanskog Grada tetara Milena Lubarda-Marojević i dodaje da je to posebno važno za generacije koje su odrasle nakon devedesetih.

"Ovakva udruženja su potrebna prije svega mladim ljudima čija je percepcija kulture na ovim prostorima isparcelisana državama, i nemaju sliku o tom prostoru kao zajedničkom kulturnom prostoru Jadrana", konstatuje Milena Lubarda-Marojević.

Prostor Mediterana nekada je bio pod moćnom sjenkom Venecijanske republike i svi njegovi narodi većinom nose u svojoj tradiciji neku vrstu jedinstva koje je trajalo trista godina, primjećuje Božena Jelušić, profesorka književnosti, koautorka knjige "Kako je Budva sanjala Mediteran".

"Nažalost, dok su veze kriminala mnogo moćnije pretpostavimo u jadranskom ili mediteranskom arealu, kulturne veze su daleko slabije", smatra Jelušić.

Te veze su posebno važne jer je, kako konstatuje Jelušić, digitalno ubrzanje vremena oprečno mediteranskoj kulturi i načinu života.

I prema riječima direktora Italijanske drame u Rijeci Giulia Settima, sve kulture na Jadranu su jako slične i imaju isti temelj.

"Dosta toga se posljednjih decenija promijenilo, tu su sada nove države, ali živjeti pored mora znači imati sličan način života i način razmišljanja o životu. Zato mislim da, na neki način, više poveznica imaju kazališta u Rijeci i Budvi nego riječko kazalište i Hrvatsko Narodno Kazalište (HNK) iz Zagreba", komentariše.

"Jadranska teatarska inicijativa" je ozvaničena u Budvi, tokom četvorodnevnog festivala TOURNEE nastalog kao plod kulturne saradnje Italija-Albanija-Crna Gora (italijanske Barlete, albanskih gradova Fiera i Tirane, te budvanskog Grada teatra).

Jedan od plodova njihove saradnje je opera "Služavka gospodarica", u kojoj orkestar i ansambl čine umjetnici iz sve tri zemlje, većinom mlađe generacije.

Opera "Služavka gospodarica"
Opera "Služavka gospodarica"

"Serva padrona (Služavka gospodarica) je opera koja je jako dobra kao introdukciono opersko djelo za mlađu publiku. Ona je interesantna i komična, a vodi se temom koja je i danas izuzetno aktuelna, a to je udaja iz koristi, ili pronalaženje svog 'zlatnog izvora'", kaže Tea Đorđević iz Fondacije Operosa, objašnjavajući da je stoga komedija prijemčiva široj publici.

Glavnu ulogu igra Kotoranka Petra Radulović, studentkinja Univerziteta za muzičku i scensku umjetnost u Beču.

"Ovim se daje prilika ne samo mladim umjetnicima, već i mladim ljudima u publici, jer oni kod nas često nemaju priliku da se upoznaju s operom, jer nemamo operu u Crnoj Gori, pa imaju i predrasude prema toj vrsti muzike, ali ovo je način kako to da mijenjamo", kaže.

'Nema granica među nama'

Za Anilu Milaj, violinistkinju iz albanskog Fijera to je, kako kaže, najbolje profesionalno iskustvo nakon studija u Engleskoj.

"Nivo profesionalnosti među svim ovim umjetnicima je zaista visok, i u tom smislu nema granica među nama. Saradnja djeluje lako i prirodno, i ne vidim razlog zašto ne bi moglo da se dešava češće, u svim zemljama regiona", navodi Milaj.

Trogodišnji projekat TOURNEE finansira se IPA fondovima Evropske unije (EU) sa ukupno 800.000 eura.

No, iako je u kulturnoj saradnji novac veoma važan, nije i presudan, jer je temelj te saradnje dobra volja i zajednička estetika u promišljanju pozorišta, smatra Srećko Šestan, intendant HNK u Splitu, iz kojeg je takođe podržano udruživanje jadranskih festivala.

"Naši problemi su uvijek slični, jer niko ne može toliko sredstava osigurati koliko ih mi umjetnici možemo potrošiti. Tako da nisu samo finansije zajednički problem, već i ono što bih nazvao sukob kulture sa novim životom pojedinih gradova. Jer, u većini gradova uz Jadran je sve više podatnih scenskih prostora za ambijentalan teatar okupirano u svrhu komercijalnog turizma", ocjenjuje Šestan.

Primjere nalazimo u splitskom Peristilu, na kojem je zbog komercijalnih sadržaja nemoguće imati teatarske sadržaje cijelo ljeto, ili u budvanskoj Citadeli, prvobitnoj matičnoj sceni Grada teatra, koji je početkom protekle decenije prodat privatniku.


Isti problemi pozorišta u različitim zemljama odnose se i na novu realnost u kojoj živimo, kaže direktorica koparskog Gledališća, Katja Pagan koja smatra da teatar mora kulturno obrazovati ne samo djecu, već i odrasle.

"To frustrira nas koji dugo radimo u teatru, jer mislimo kako smo tokom decenija rasli zajedno sa publikom. A onda shvatite da je naš protivnik – a to je društveni pritisak - previše jak. Od njega ljudi više i ne dišu, i ne razmišljaju", konstatuje Pagan.

Pagan dodaje da se publici često nudi puno toga što je samo replika već postojećeg obrasca, ali je lijepo upakovano, pa se dobro prodaje.

"I to je ono što publika mora znati razlučiti: razlika između teatra koji oslobađa i onoga koji ti nudi junk food (brza hrana)", dodaje.

Za priču o počecima festivalske saradnje na obalama Jadrana vezuje se i zanimljivost: ispostavilo se da je jedan od aktera, Damir Zlatar Frey, režirao "Bolero", prvu festivalsku produkciju Grada teatra u Budvi prije 33 godine.

"To što sam ponovo u Budvi, i to povodom opet nečeg potpuno novog, ne može biti slučajnost. To je taj mediteranski krug, iz kojeg uvijek izviru neočekivane životne i pozorišne priče", zaključuje Frey.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG