Tužiteljstvo haškog suda završilo je posljednjim riječima u slučaju Prlić i ostali petogodišnje i najduže suđenje u povijesti Haškog suda.
Prilikom iznošenja replike tužiteljstva na završne riječi obrane nastavio se verbalni rat između haške optužbe i timova obrane šestorice bivših dužnosnika takozvane Herceg-Bosne. Pri tomu se glavna dilema vodila oko zapovjedne odgovornosti optuženih. Dok je tužiteljstvo zatražilo suce da ih proglasi krivim, optuženi su zatražili da ih se oslobodi od svih točaka optužnice.
„Nije se radilo o izdvojenim incidentima nego o raširenoj pojavi protjerivanja stanovništva direktiranom iz Zagreba i Mostara“, ustvrdio je na kraju svojeg izlaganja tužitelj Kenneth Scoot. Tijekom višesatne replike tužiteljstvo se osvrnulo na glavne teze s kojom je obrana pokušala dovesti u sumnju optužnicu za navodni udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nehrvatskog stanovništva s područja pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini tijekom 1993.godine.
„Časni sude ja bih vas samo podsjetio o 4 važne komponente koje je tužitelsjtvo spomenulo na kraju svog završnog govora. A to su oni aspekti predmeta koji kažu da se radilo o projektu od vrha prema dolje. Važnosti teritorija, važnosti demografskih podataka, važnosti hrvatstva... Ponašanje Herceg Bosne, kako se to tereti optužnicom, bilo je previše sustavno.“, izjavio je tužitelj.
Tužitelj Scoot je zaključio kako optuženi ne mogu bježati od krivnje, makar osobno nisu okrvarili ruke, jer su omogućili plan koji je doveo do krvoprolića.
Kenneth Scoot na suđenju Prliću i ostalima, 01. ožujka 2011.
„Ti ljudi koji sjede na klupi za optuženike nisu stranci ovom programu zločina niti se ne može kazati da nemaju veze s tim. Oni su bili u samoj srži događaja, Časni sude, i to je stav tužiteljstva na ovom suđenju. Mi tvrdimo da je tužiteljstvo zadovoljilo svoj teret dokazivanja i tražimo od Vijeća da svakoga od ovih ljudi proglasi krivim“, zaključio je tužitelj.
Tužiteljstvo je za bivše vojne i političke dužnosnike takozvane Herceg-Bosne tijekom završnih riječi zatražilo ukupno 220 godina zatvora zbog protjerivanja nehrvatskog stanovništva. Za bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, generale HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražena je osuda na po 40 godina zatvora, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za šefa komisije za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora.
Nakon zadnjeg obraćanja sudu, osobno od strane optuženih (čiji se završetak očekuje u srijedu), suci će se povuči na duže vijećanje iza čega će donijeti prvostupanjsku presudu. Prema dosadašnjoj praksi u roku oko godine dana, ali zbog obima ovog suđenja očekuje se i duže.
Prilikom iznošenja replike tužiteljstva na završne riječi obrane nastavio se verbalni rat između haške optužbe i timova obrane šestorice bivših dužnosnika takozvane Herceg-Bosne. Pri tomu se glavna dilema vodila oko zapovjedne odgovornosti optuženih. Dok je tužiteljstvo zatražilo suce da ih proglasi krivim, optuženi su zatražili da ih se oslobodi od svih točaka optužnice.
„Nije se radilo o izdvojenim incidentima nego o raširenoj pojavi protjerivanja stanovništva direktiranom iz Zagreba i Mostara“, ustvrdio je na kraju svojeg izlaganja tužitelj Kenneth Scoot. Tijekom višesatne replike tužiteljstvo se osvrnulo na glavne teze s kojom je obrana pokušala dovesti u sumnju optužnicu za navodni udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nehrvatskog stanovništva s područja pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini tijekom 1993.godine.
„Časni sude ja bih vas samo podsjetio o 4 važne komponente koje je tužitelsjtvo spomenulo na kraju svog završnog govora. A to su oni aspekti predmeta koji kažu da se radilo o projektu od vrha prema dolje. Važnosti teritorija, važnosti demografskih podataka, važnosti hrvatstva... Ponašanje Herceg Bosne, kako se to tereti optužnicom, bilo je previše sustavno.“, izjavio je tužitelj.
Tužitelj Scoot je zaključio kako optuženi ne mogu bježati od krivnje, makar osobno nisu okrvarili ruke, jer su omogućili plan koji je doveo do krvoprolića.
„Ti ljudi koji sjede na klupi za optuženike nisu stranci ovom programu zločina niti se ne može kazati da nemaju veze s tim. Oni su bili u samoj srži događaja, Časni sude, i to je stav tužiteljstva na ovom suđenju. Mi tvrdimo da je tužiteljstvo zadovoljilo svoj teret dokazivanja i tražimo od Vijeća da svakoga od ovih ljudi proglasi krivim“, zaključio je tužitelj.
Tužiteljstvo je za bivše vojne i političke dužnosnike takozvane Herceg-Bosne tijekom završnih riječi zatražilo ukupno 220 godina zatvora zbog protjerivanja nehrvatskog stanovništva. Za bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, generale HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražena je osuda na po 40 godina zatvora, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za šefa komisije za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora.
Nakon zadnjeg obraćanja sudu, osobno od strane optuženih (čiji se završetak očekuje u srijedu), suci će se povuči na duže vijećanje iza čega će donijeti prvostupanjsku presudu. Prema dosadašnjoj praksi u roku oko godine dana, ali zbog obima ovog suđenja očekuje se i duže.
