Haško tužiteljstvo u slučaju protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja odgovorilo je na argumente optuženog po pravilu 98 bis, u kojima je zatražio oslobađanje od optužbi za zapovjednu odgovornost nad zločinima dobrovoljaca srpske radikalne stranke u BiH, Hrvatskoj te Vojvodini; te novčanu naknadu zbog 8 godina provedenih u pritvoru Haškog suda.
Nakon višemjesečnog prekida (glavno) suđenje Šešelju je nastavljeno raspravom strana po pravilu 98 bis, dok se treće suđenje za nepoštivanje suda (zbog objave imena zaštićenih svjedoka u knjigama i na web stranici) tek očekuje na ICTY-u (Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju).
Pravilo 98 bis omogućava obrani da iznese argumente po kojima tužiteljstvo nije dokazalo svoj slučaj nakon iznošenja dokaza i iskaza svjedoka. Poslije Šešelja koji se brani sam poričući krivnju, optužba je u nekoliko sati sažela zaključke svog dokaznog postupka, odnosno terećenja za udruženi zločinački poduhvat stvaranja Velike Srbije pri čemu su počinjeni brojni zločini.
„Šešelj je bio važna karika u lancu udruženog zločinačkog poduhvata bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, jasno propagirajući etničko čišćenje u kojem su sudjelovali članovi Srpske radikalne stranke“, ustvrdio je tužitelj Mathias Marcussen odgovarajući na jučerašnje tvrdnje optuženog o svojoj nevinosti.
Sudsko vijeće u Haškom tribunalu, 8. ožujak 2011.
Dobrovoljci spomenute organizacije su logistički organizirani i financirani od strane državnih organa Srbije, izjavio je tužitelj Marcussen, čitajući izjave generala Jugoslavenske narodne armije Veljka Kadijevića i prisjećajući se svjedočenja nekih stručnjaka tužiteljstva, ali i insajdera kao bivšeg predsjednika takozvane SAO Krajine Milana Babića.
U Republici Srbiji od početka 1991.godine Milošević je stupio u kontakt s drugim srpskim vođama, uključujući i optuženog. I od polovice 1991.godine JNA je djelovala kao srpska vojska. Tužiteljstvo je objasnilo način organiziranja paravojnih formacija iz Srbije od strane srbijanskih tajnih službi, poput Crvenih beretki, Arkanovih tigrova i Šešeljevih dobrovoljaca koji su poslani na ratišta, prvo u Hrvatsku, a potom po istom sistemu u Bosnu i Hercegovinu.
Poticanje strahom
Za potrebe mobilizacije srpskog stanovništva strahom, Šešelj je prema tužiteljstvu govorima mržnje propagirao etničko čišćenje, koristeći se četničkom ikonografijom i mitom koji je oživio.
„Da bi se mobilizirala oružana srpska sila i da bi se opravdalo počinjenje zločina na nesrbima, optuženi je širio atmosferu straha u kojoj su Srbi lako mogli povjerovati da se zaista nalaze u opasnosti. Optuženi i njegove organizacije, Srpska radikalna stranka i Srpski četnički pokret stalno su se pozivali na viktimizaciju i genocid i tvrdili da su Srbi mnogo propatili u Drugom svjetskom ratu“, opisao je primjer propagandnog huškanja tužitelj Marcussen.
Prema tužiteljstvu Šešelj je bio svjestan učinka svoje propagande čemu u prilog idu njegovi brojni interview-i u kojima to sam potvrđuje, govoreći o prosvjetljivanju neposrednih promatrača nacionalističkom podukom.
„Pogledajmo na primjer ovu video snimku optuženog iz svibnja 1991. kada je spomenuo bauk ustaških hordi koje napadaju Srbe u Hrvatskoj“, izjavio je tužitelj pokazavši govor optuženog.
„Ustaške horde atakuju na srpska sela, na srpske žene i Crkvu“, izjavio je Šešelj na video snimci prikazanoj u haškoj sudnici što je prema tužiteljstvo samo jedan od mnogih primjera govora mržnje optuženog koje su stvorile ratnu atmosferu dovodeći do brojnih zločina.
Rasprava po pravilu 98 bis zakazana je i za srijedu kada će nakon završnih riječi tužiteljstva po pravilu 98 bis optuženi Šešelj imati pravo na repliku. Nakon toga postupak po spomenutom pravilu će se završiti, a zatim će se sudsko vijeće, pod predsjedanjem suca Jean Claude Antonettija, povući na vijećanje iza čega će donijeti odluku – je li potrebno da obrana iznese svoj slučaj i odgovori na dokaze tužiteljstva nakon „poluvremena“ suđenja.
Nakon višemjesečnog prekida (glavno) suđenje Šešelju je nastavljeno raspravom strana po pravilu 98 bis, dok se treće suđenje za nepoštivanje suda (zbog objave imena zaštićenih svjedoka u knjigama i na web stranici) tek očekuje na ICTY-u (Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju).
Pravilo 98 bis omogućava obrani da iznese argumente po kojima tužiteljstvo nije dokazalo svoj slučaj nakon iznošenja dokaza i iskaza svjedoka. Poslije Šešelja koji se brani sam poričući krivnju, optužba je u nekoliko sati sažela zaključke svog dokaznog postupka, odnosno terećenja za udruženi zločinački poduhvat stvaranja Velike Srbije pri čemu su počinjeni brojni zločini.
„Šešelj je bio važna karika u lancu udruženog zločinačkog poduhvata bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, jasno propagirajući etničko čišćenje u kojem su sudjelovali članovi Srpske radikalne stranke“, ustvrdio je tužitelj Mathias Marcussen odgovarajući na jučerašnje tvrdnje optuženog o svojoj nevinosti.
Dobrovoljci spomenute organizacije su logistički organizirani i financirani od strane državnih organa Srbije, izjavio je tužitelj Marcussen, čitajući izjave generala Jugoslavenske narodne armije Veljka Kadijevića i prisjećajući se svjedočenja nekih stručnjaka tužiteljstva, ali i insajdera kao bivšeg predsjednika takozvane SAO Krajine Milana Babića.
U Republici Srbiji od početka 1991.godine Milošević je stupio u kontakt s drugim srpskim vođama, uključujući i optuženog. I od polovice 1991.godine JNA je djelovala kao srpska vojska. Tužiteljstvo je objasnilo način organiziranja paravojnih formacija iz Srbije od strane srbijanskih tajnih službi, poput Crvenih beretki, Arkanovih tigrova i Šešeljevih dobrovoljaca koji su poslani na ratišta, prvo u Hrvatsku, a potom po istom sistemu u Bosnu i Hercegovinu.
Poticanje strahom
Za potrebe mobilizacije srpskog stanovništva strahom, Šešelj je prema tužiteljstvu govorima mržnje propagirao etničko čišćenje, koristeći se četničkom ikonografijom i mitom koji je oživio.
„Da bi se mobilizirala oružana srpska sila i da bi se opravdalo počinjenje zločina na nesrbima, optuženi je širio atmosferu straha u kojoj su Srbi lako mogli povjerovati da se zaista nalaze u opasnosti. Optuženi i njegove organizacije, Srpska radikalna stranka i Srpski četnički pokret stalno su se pozivali na viktimizaciju i genocid i tvrdili da su Srbi mnogo propatili u Drugom svjetskom ratu“, opisao je primjer propagandnog huškanja tužitelj Marcussen.
Prema tužiteljstvu Šešelj je bio svjestan učinka svoje propagande čemu u prilog idu njegovi brojni interview-i u kojima to sam potvrđuje, govoreći o prosvjetljivanju neposrednih promatrača nacionalističkom podukom.
„Pogledajmo na primjer ovu video snimku optuženog iz svibnja 1991. kada je spomenuo bauk ustaških hordi koje napadaju Srbe u Hrvatskoj“, izjavio je tužitelj pokazavši govor optuženog.
„Ustaške horde atakuju na srpska sela, na srpske žene i Crkvu“, izjavio je Šešelj na video snimci prikazanoj u haškoj sudnici što je prema tužiteljstvo samo jedan od mnogih primjera govora mržnje optuženog koje su stvorile ratnu atmosferu dovodeći do brojnih zločina.
Rasprava po pravilu 98 bis zakazana je i za srijedu kada će nakon završnih riječi tužiteljstva po pravilu 98 bis optuženi Šešelj imati pravo na repliku. Nakon toga postupak po spomenutom pravilu će se završiti, a zatim će se sudsko vijeće, pod predsjedanjem suca Jean Claude Antonettija, povući na vijećanje iza čega će donijeti odluku – je li potrebno da obrana iznese svoj slučaj i odgovori na dokaze tužiteljstva nakon „poluvremena“ suđenja.
