Na haškom suđenju (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću tužiteljstvo je dovršilo višednevno unakrsno ispitivanje vještaka obrane za balistiku Zorice Subotić, koja je za potrebe obrane kritizirala istrage artiljerijskih napada na Sarajlije i skidala odgovornost srpskih snaga za teror nad civilima (1992-1995).
Nakon što je u glavnom iskazu Subotić ustvrdila da su avio-bombama, improviziranim napravama velike razorne moći od više stotina kilograma – u Sarajevu gađani vojni ciljevi, tužiteljstvo je u završnici unakrsnog ispitivanja podsjetilo na veliku nepreciznost spornih projektila – čije je ispaljenje u civilne zone grada zbog toga bilo protupravno – čak i da su srpske snage gađale Armiju BiH.
U glavnom iskazu Subotić je analizirala nekoliko napada avio-bombama tvrdeći da je taj projektil pogodio ulicu Safeta Hadžića 1995. godine slučajno, budući da je napravio rikošet od zgrade televizije Studija C, koja je prema njezinim informacijama bila korištena kao zapovjedništvo 1.korpusa Armije BiH. Također je navela kako je u Ulici Cetinjska 12 (današnja Geteova) avio-bomba slučajno pogodila 9. kat solitera, budući da je u blizini bila tvornica oružja, koja je prema njezinom mišljenju – također bila vojni cilj.
No tužitelj Adam Weber je suočio vještaka obrane Subotić s podacima koje je i sama navela u vezi nepreciznosti i mogućeg odstupanja u pogađanju cilja od strane avio-bombi od 250 metara, kao i varijacijama u radu 4 rakete – pokretača projektila.
„Pa ja sam vidjela do 200 (metara), do 210, ali ne istovremeno u oba pravca doleta.“, pokušala je umanjiti značaj svjedokinja Subotić objašnjavajući kako je vidjela kao djelatnica Vojnog instituta u Beogradu – tablice gađanja avio bombi, savjetujući pri tom i suce – da ih i oni nabave.
Neprecizne i rakete, a pogotovo avio-bombe koje su ih pokretale
Tužitelj Weber je naveo kako je od ciljeva, koje je svjedokinja opisala kao vojne, improvizirani projektil odletio čak 490 metara, dok su suci istaknuli da je spomenuto i pravilo od 50 posto mogućnosti pogreške pri doletu raketa koje su pokretale pričvršćenu avio-bombu.
„To su sigurnosne preporuke kod ratne artiljerije.“, opravdavala je pak podatke o nepreciznosti Subotić.
Tužiteljstvo je osporavalo teoriju Subotić o udaru avio-bombe u zgradu u ulici Safeta Hadžića 52 – iz rikošeta, ukazujući da je zgrada bila više od krova televizije od kud je prema svjedokinji bila navodno slučajno odbačena.
Također je kritiziran njezin zaključak u izvještaju – kako nitko nije poginuo pri udaru avio-bombe u Hrasnici u ulici Alekse Šantića 1995.godine, predočavajući podatke o jednoj poginuloj osobi i njih više ranjenih, kao i više povređenih vojnih promatrača Ujedinjenih naroda (UN), čije je promatračko mjesto bilo u neposrednoj blizini.
Subotić je inače ustvrdila da je 20 metara od udara - bila škola "Aleksa Šantić", koja je prema njezinim informacijama također bila legitimni vojni cilj budući da je u njoj boravila Armija BiH. Tužiteljstvo je pak ustvrdilo, prema optužnici, kako je upotreba avio-bombi i po vojnim ciljevima u Sarajevu bila neopravdana budući da se oni nisu mogli pogoditi, zbog velike nepreciznosti improviziranih projektila, koje je VRS uvrstila u arsenal na sarajevskom ratištu 1994.godine.
Iskaz Subotić nastavio se dodatnim ispitivanjem od strane obrane, što bi se trebalo okončati u četvrtak, nakon čega će se suđenje generalu Mladiću za dvostruki genocid i ostale zločine VRS-a u BiH (1992-1995) nastaviti iskazom novog svjedoka.
VIDEO LINK: Arhivske snimke razaranja Sarajeva
