Odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine da obustavi istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića u slučaju "Tuzlanska kolona", kao i protiv trojice osumnjičenih u slučaju Bradina, za zločine nad Srbima na području Konjica, izazvala je oštre reakcije u Republici Srpskoj (RS).
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS najavilo je sinoć da će zatražiti od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da preispita odluku Tužilaštva BiH i da ove predmete dodijeli drugom tužiocu, te da se obnovi istraga u ta dva slučaja.
Odluku o obustavljanju istrage protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića u slučaju "Tuzlanska kolona", te protiv osumnjičenih u slučaju Bradina - Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže, donio je tužilac Dejvid Švendimen, koji je ocijenio da je istraga u ovim predmetima "provedena u skladu sa zakonom i da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ovih osoba".
Koordinator Tima MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak izjavio je da je iznenađen ovakom odlukom tužioca, jer je MUP RS "podnio opširne izvještaje o zločinima počinjenim nad pripadnicima bivše JNA u Tuzli u maju 1992. godine, kao i o zločinima nad srpskim civilima u mjestu Bradina kod Konjica, takođe 1992."
Tuševljak je kazao da je Haški tribunal u slučaju "Tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se ove osobe procesuiraju.
DODIK: SAD NEĆEMO STRANCE NI U ODJELU ZA RATNE ZLOČINE
Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da je odustajanje Tužilaštva BiH od ovih istraga "primjer selektivnog pristupa pravdi i jedna vrsta osvete RS i srpskom narodu, jer nisu podržali produžetak mandata stranim sudijama i tužiocima".
On je podsjetio da je Tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo istragu u predmetu "Tuzlanska kolona" i dodao da je Tužilaštvo BiH, imajući u vidu ozbiljan pristup koje je pokazalo bijeljinsko Tužilaštvo, izuzelo predmet i prenijelo na nivo BiH da bi sada obustavili istragu, iako je bilo logično da ga vrate Tužilaštvu u Bijeljini i da se ono bavi time.
"To je neprihvatljivo i potpuno je derogiralo institucije Tužilaštva i Suda. Nakon ovoga nema šanse da stranci ostanu ni u rješavanju ratnih zločina", izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci.
Ova Dodikova izjava uslijedila je dan prije nego što će visoki predstavnik Valentin Inzko u nedjelju sa ambasadorima zemalja članica Vijeća za provedbu mira razgovarati o isteku mandata stranim sudijama i tužiocima.
Federalna televizija javila je kako postoje naznake da bi mandat mogao biti produžen samo stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine, jer se pojedine zemlje članice Vijeća za provedbu mira protive produženju mandata sudijama i tužiocima u Odjelu za organizovani kriminal.
Kako mandat nekim sudijama i tužiocima ističe već u ponedjeljak, proteklih dana su mnoge nevladine organizacije, političari i javne ličnosti zatražile od Incka da nametne odluku o produženju mandata, protiv čega su nedavno u Parlamentu BiH glasali srpski zastupnici.
Peticiju su uputili, između ostalih, bivši visoki predstavnik Kristijan Švarc Šiling, te evropski parlamentarci, među kojima i Jelko Kacin.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS najavilo je sinoć da će zatražiti od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da preispita odluku Tužilaštva BiH i da ove predmete dodijeli drugom tužiocu, te da se obnovi istraga u ta dva slučaja.
Odluku o obustavljanju istrage protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića u slučaju "Tuzlanska kolona", te protiv osumnjičenih u slučaju Bradina - Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže, donio je tužilac Dejvid Švendimen, koji je ocijenio da je istraga u ovim predmetima "provedena u skladu sa zakonom i da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ovih osoba".
Koordinator Tima MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak izjavio je da je iznenađen ovakom odlukom tužioca, jer je MUP RS "podnio opširne izvještaje o zločinima počinjenim nad pripadnicima bivše JNA u Tuzli u maju 1992. godine, kao i o zločinima nad srpskim civilima u mjestu Bradina kod Konjica, takođe 1992."
Tuševljak je kazao da je Haški tribunal u slučaju "Tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se ove osobe procesuiraju.
DODIK: SAD NEĆEMO STRANCE NI U ODJELU ZA RATNE ZLOČINE
Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da je odustajanje Tužilaštva BiH od ovih istraga "primjer selektivnog pristupa pravdi i jedna vrsta osvete RS i srpskom narodu, jer nisu podržali produžetak mandata stranim sudijama i tužiocima".
On je podsjetio da je Tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo istragu u predmetu "Tuzlanska kolona" i dodao da je Tužilaštvo BiH, imajući u vidu ozbiljan pristup koje je pokazalo bijeljinsko Tužilaštvo, izuzelo predmet i prenijelo na nivo BiH da bi sada obustavili istragu, iako je bilo logično da ga vrate Tužilaštvu u Bijeljini i da se ono bavi time.
"To je neprihvatljivo i potpuno je derogiralo institucije Tužilaštva i Suda. Nakon ovoga nema šanse da stranci ostanu ni u rješavanju ratnih zločina", izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci.
Ova Dodikova izjava uslijedila je dan prije nego što će visoki predstavnik Valentin Inzko u nedjelju sa ambasadorima zemalja članica Vijeća za provedbu mira razgovarati o isteku mandata stranim sudijama i tužiocima.
Federalna televizija javila je kako postoje naznake da bi mandat mogao biti produžen samo stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine, jer se pojedine zemlje članice Vijeća za provedbu mira protive produženju mandata sudijama i tužiocima u Odjelu za organizovani kriminal.
Kako mandat nekim sudijama i tužiocima ističe već u ponedjeljak, proteklih dana su mnoge nevladine organizacije, političari i javne ličnosti zatražile od Incka da nametne odluku o produženju mandata, protiv čega su nedavno u Parlamentu BiH glasali srpski zastupnici.
Peticiju su uputili, između ostalih, bivši visoki predstavnik Kristijan Švarc Šiling, te evropski parlamentarci, među kojima i Jelko Kacin.
