Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Političko rješenje na čekanju u Trampovom planu za Bliski istok


Žena drži palestinsku zastavu tokom protesta na granici između Izraela i Gaze, u južnom pojasu Gaze 22. februara 2019. godine.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) predstavlja desetine milijardi dolara vrijedan ekonomski plan za oživljavanje izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, ali bez ključnih političkih rješenja koja treba da omoguće ekonomski prosperitet, pišu svjetski mediji, ukazujući da će se na političku komponentu morati čekati najmanje pet mjeseci.

Ekonomija ispred politike

Bijela kuća predlaže paket od 50 milijardi dolara koji je osmišljen za jačanje palestinske ekonomije i predstavlja viziju regionalnog prosperiteta koja i dalje zavisi od izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma, prenosi CNN ističući kako je plan više teorijski, bez zagarantovane održivosti naročito zbog političkog vodstva dvaju sukobljenih strani.

Visoki savjetnik Bijele kuće Džared Kušner (Jared Kushner) će predstaviti prijedlog tokom dvodnevne konferencije u Bahreinu koja počinje u utorak i na kojoj učestvuju međunarodni investitori i vladini zvaničnici, te će pozvati na kombinaciju grantova, kredita s niskim kamatama i privatnih investicija za narednih 10 godina.

Više od polovine predviđenog iznosa bi se trošilo na palestinske teritorije, dok bi ostatak odlazio u susjedne države Egipat, Liban i Jordan, navodi američka televizijska kuća. Paket od 50 milijardi dolara podrazumijeva 13,5 milijardi dolara bespovratnih sredstava, oko 26 milijardi dolara kredita s niskim kamatama i oko 11 milijardi dolara privatnih kapitalnih investicija.

Međutim, prijedlog - iako određen kroz 179 projekata - ostaje teorijski: on ne uključuje zagarantovanu ekonomsku pomoć oslabljenoj palestinskoj ekonomiji, niti bilo kakva finansijska obećanja kompanija, vlada ili međunarodnih organizacija da podrže ove brojke, rekao je visoki zvaničnik američke administracije. Umjesto toga, ukazuje CNN, zvaničnici se nadaju da će prijedlog stimulisati diskusiju o ekonomskim mogućnostima regionalnog mira i ojačati pritisak na Palestince da ozbiljno razmotre mirovni sporazum s Izraelom u svjetlu ekonomskih mogućnosti.

Palestinski zvaničnici opovrgli su nekonvencionalan pristup administracije da prvo objavi ekonomski prijedlog, optužujući Trampov tim za pokušaj podmićivanja Palestinaca. Izraelski opozicioni zastupnik Jair Lapid (Yair Lapid) je plan Bijele kuće nazvao "konstruktivnim pokušajem" da se Palestinci dovedu na stol, ali je izrazio skepticizam u pogledu njegove održivosti s obzirom na političko vodstvo na izraelskoj i palestinskoj strani, ali i zbog nepouzdanosti arapskih država da finansiraju veći dio paketa, naglašava CNN.

Lideri dvaju strana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) izjavio je da je spreman da pravedno i otvoreno razmotri mirovni plan za Bliski istok američkog predsjednika Trampa, te je ponovio dosljedan stav Izraela da mora zadržati prisustvo u strateškoj dolini Jordana, najvećem istočnom dijelu Zapadne obale koju je okupirao Izrael, navodi agencija Rojters (Reuters).

Dolina Jordana i područje Mrtvog mora pokrivaju skoro 30 odsto Zapadne obale. Palestinci kažu da je to dio zemlje koju traže za buduću državu, ukazuje Rojters. Husam Zomlot, šef palestinske misije u Londonu, napisao je na Twitteru: "Dolina Jordana je strateški rezervoar Palestine i najvažnija oblast za prosperitetnu palestinsku ekonomiju: Voda, plodna zemljišta, minerali, Mrtvo more i naslijeđe".

Rojters podsjeća da palestinski zvaničnici bojkotuju Trampovu administraciju naročito od kada je američki predsjednik priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela, te prenosi komentar palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa (Mahmoud Abbas) o mirovnom planu Bijele kuće u kojem je rekao da su novac i ekonomija važni, ali da su važniji politika i političko rješenje.

Objava političkog plana

Mirovni plan Trampove administracije ne sadrži nijedno osjetljivo pitanje izraelsko-palestinskog sukoba, a na konferenciji u Bahreinu neće učestvovati niti jedan zvanični predstavnik dvaju strana, piše londonski Tajms (The Times) ističući kako je palestinsko rukovodstvo odbilo učešće jer ne žele biti "otkupljeni", dok izraelska vlada nije ni pozvana kako ne bi došlo do jednostranog interesa.

Bijela kuća je objavila detaljan plan ekonomskih poticaja, no politički dio mirovnog plana neće se otkriti još najmanje pet mjeseci, navodi Tajms. Plan kao i dvodnevna "radionica" u Bahreinu naziva se 'Mirom do prosperiteta' i uključuje infrastrukturne i poslovne projekate čiji je glavni cilj uspostava transportnog sistema koji će povezati pojas Gaze i Zapadnu obalu.

Međutim, ukazuje Tajms, kritičari ističu da se u dokumentu ne spominju najosjetljivija pitanja izraelsko-palestinskog sukoba: 52-godišnja okupacija, izraelska naselja na Zapadnoj obali, činjenica da obje strane tvrde da je Jerusalem njihov glavni grad, te budućnost miliona Palestinaca koje su Ujedinjene nacije priznale kao izbjeglice. Ne spominje se ni buduća palestinska država, niti je razmotren način na koji bi funkcionisala transportna ruta između Gaze i Zapadne obale, dok Izrael i dalje drži Gazu zatvorenom, piše Tajms.

Visoki zvaničnici administracije već su rekli da, pošto će Izrael održati izbore 17. septembra, politički plan vjerovatno neće biti objavljen prije novembra. Izvor iz Bijele kuće predvidio je da bi, s obzirom na to da je i Amerika krenula na izbore, politički plan mogao biti predstavljen za vrijeme Trampovog drugog mandata, ako pobijedi, napisao je londonski list.

Ideja razvoja

Premošćivanje političkog jaza između Izraelaca i Palestinaca je uvijek bio najveći izazov, a ne sakupljanje sredstava, ukazuje Volstrit džurnal (Wall Street Journal) na izjave ljudi uključenih u ranije mirovne napore.

Neki koji su vidjeli Trampov plan kažu da predstavlja ozbiljan pokušaj da se pronađe rješenje za ekonomske probleme koji decenijama muče palestinske teritorije, ako bude moguć politički dogovor. Za razliku od skorašnjih napora, Trampov plan ne iznosi šta se odmah može postići. Mada plan ne spominje palestinsku državu, on zamišlja razvoj koji bi mogao biti dio nezavisne države ili autonomnog regiona, kao što je razvoj prirodnih resursa i graničnih službi, navodi njujorški list.

Mnoge ideje u Trampovom planu, kao bolje usluge mobilne telefonije na Zapadnoj obali i pojasu Gaze, godinama postoje. Zapadna obala ima 3G mrežu tek od prošle godine, poslije napora Obamine administracije i drugih da se ubijedi izraelska vlada da dopusti frekvencije, navodi Volstrit džurnal ističući da Gaza i dalje ima 2G mrežu.

Ekonomski plan koji je u centru dvodnevne konferencije u Bahreinu, na kojoj će učestvovati zvaničnici iz arapskog svijeta, Evrope i SAD, oslanja na prethodne mirovne napore i prema riječima zvaničnika administracije objavljen je prvo kako bi se pokazalo šta je moguće ako se Izraelci i Palestinci saglase oko političkog dijela plana, navodi Volstrit džurnal.

Iran kao veći prioritet

Iako će u Bahreinu biti predstavljen prvi dio dugo očekivanog plana Trampove administracije za okončanje sukoba između Izraela i Palestinaca, ragovori o ratu s Iranom utiču na napore Bijele kuće da donese mir u drugi dio Bliskog istoka, piše Politiko (Politico) ističući da za mnoge učesnike ove konferencije rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba nije glavni prioritet.

Trampov zet i savjetnik, Džared Kušner i njegov tim u međuvremenu su bili spremni da izbjegnu bilo kakve veze između događaja u Bahreinu i krize u Iranu, te su ograničili opseg razgovora na ekonomiju, a ne na politiku, a na konferenciju su pozvani uglavnom poslovni lideri i regionalni ekonomski zvaničnici.

No, Iran je jedan od glavnih razloga zbog kojeg nekoliko arapskih zemalja uopće dolaze na sastanak u Bahreinu, ističe Politiko navodeći kako zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije vide jačanje Irana na Bliskom istoku kao svoju najveću stratešku prijetnju.

Ove arapske zemlje vide prisustvovanje događaju u Bahreinu kao način da se iskoristi Tramp, koji je, u njihovim očima, Teheranu dao grub tretman kakav zaslužuje, kažu analitičari i bivši američki zvaničnici. Zemlje su čak pojačale svoju sigurnosnu saradnju s Izraelcima - nekada nezamisliv potez - zbog zajedničkog opreza od iranskih ambicija, napisao je Politiko.

XS
SM
MD
LG