Dostupni linkovi

Trgovinski sporazum Londona i Brisela i dalje upitan


Evropski pregovarač za Bregzit, Mišel Barnije (Michel Barnier) i glavni pregovarač Velike Britanije, Dejvid Frost (David).

Uoči nove runde pregovora u Londonu, sve je veća zabrinutost da će propasti pregovori Brisela i Velike Britanije o trgovinskim odnosima nakon Bregzita (Brexit) jer strane ne odustaju od svojih pozicija povodom ključnih pitanja ribarstva i takozvanih "ravnopravnih uslova" koji treba da obezbijede da britanske kompanije nemaju prednost nad evropskim zahvaljući državnim subvencijama, pišu svjetski mediji.

Bez vremena za kompromise

Iako je preostalo malo vremena za pregovaranje o dugoročnom aranžmanu između Londona i Brisela, jezik kojim se koristi britanski pregovarač za Bregzit je prkosan, ocjenjuje BBC ističući kako i vremena i garancije za kompromise sve više nedostaje.

Uoči osme runde formalnih pregovora, glavni pregovarač EU Mišel Barnije (Michel Barnier) izjavio je da je "zabrinut i razočaran" zbog nedostatka ustupaka iz Velike Britanije čiji predstavnik Danijel Frost (Daniel) pak tvrdi da će Britanija krajem godine bez straha napustiti postojeći prelazni aranžman.

I dalje ostaju razlike u pitanjima poput ribolova i nivoa podrške koju će Velika Britanija moći pružiti svojim kompanijama koje posluju u EU što, naglašava BBC, Brisel ne prihvata plašeći se podrivanja konkurentnih kompanija na evropskom jedinstvenom tržištu.

U svom prvom intervjuu otkako je Velika Britanija napustila EU u februaru, Frost je za londonski Dejli mejl (Daily Mail) izjavio kako želja za kontrolom novca i poslova u zemlji "ne bi trebala biti kontroverzna". Vlada je "potpuno spremna" za trgovinu s EU bez formalnog dogovora, rekao je.

U praksi bi to značilo porez na izvoz i carinske provjere, naglašava BBC dodajući kako je to je scenarij za koji robni prevoznici tvrde da bi prouzročio "ozbiljan" poremećaj u lancima snabdijevanja naročito jer sistemi upravljanja granicom još nisu u funkciji kako bi osigurali da pošiljke budu odobrene ka EU. Prošle sedmice je Asocijacija robnih prevoznika saopštila da Velika Britanija "mjesečari u katastrofi", dodaje BBC.

Prvi treptaj

Britanija "neće trepnuti prva" u trgovinskim pregovorima o Bregzitu s Evropskom unijom i ne plaši se nepostizanja dogovora do kraja godine, upozorio je u nedjelju, 6. septembra, britanski vodeći pregovarač za Bregzit ističući kako EU do sada nije u potpunosti prihvatila da je Britanija sada nezavisna zemlja, piše Rojters (Reuters).

Britanija je napustila EU 31. januara ali pregovori su do sada malo napredovali u dogovoru o novom trgovinskom sporazumu nakon što se u decembru, naglašava agencija, okonča tranzicijski status quo aranžman. Pregovori bi se trebali nastaviti u Londonu u utorak, 8. septembra, ali su rezultati upitni zbog insistiranja Britanije da ima potpunu autonomiju nad politikom državne pomoći i njenih zahtjeva zbog ribolova.

"Nećemo biti država klijent. Nećemo ići na kompromis oko osnova kontrole nad vlastitim zakonima", rekao je pregovarač Dejvid Frost naglasivši kako London neće prihvatiti evropske odredbe o ravnopravnim uslovima. Frost je rekao da je obavljeno puno priprema za mogući izlazak bez trgovinskog sporazuma.

U suštini, ocjenjuje Rojters, Britanija pritšće jedno od najosjetljivijih pitanja EU - strah da bi Britanija nakon Bregzita mogla postati spretniji konkurent na slobodnom tržištu koji koristi selektivnu državnu pomoć i koji nije opterećen standardima i propisima EU.

"Da je Velika Britanija zaista htjela skočiti s ruba litice Bregzita iz ideoloških razloga, ne bi bilo načina da EU to zaustavi. Ako bi, s druge strane, pristup Velike Britanije postao pragmatičniji i realniji, vjerovatno bi postojala dobra šansa za spas pregovora i dogovaranje sporazuma", izjavio je za Rojters neimenovani diplomat EU.

Ribolov u ćorsokaku

Iako je pitanje dogovora oko ribolova jedno od glavnih prepreka postizanja trgovinskog sporazuma, britanski pregovarač o Bregzitu je podržao pozive britanskih ribara za veći udio evropskog ulova, piše Blumberg (Bloomberg).

U petak, 4. septembra su dvije najveće britanske ribarske grupacije poručile da bi britanska plovila trebala imati veći udio ribe koju love u obalnim vodama zemlje, rekavši kako su trenutne dodijeljene kvote "strašno nepravedne". U tvitu je Dejvid Frost rekao da pozdravlja tu izjavu.

S druge strane, ističe Blumberg, EU nastoji zadržati pristup svojih ribolova koje trenutno ima u vodama Ujedinjenog Kraljevstva, strahujući da bi manjak ulova doveo do gubitka radnih mjesta i štete u obalnim zajednicama u zemljama poput Irske i Španije.

Neslaganje oko ribolova i takozvanih ravnopravnih uslova, glavne su prepreke trgovinskom sporazumu. Bez toga, Britanija će krajem godine imati trgovinu s EU pod uslovima koje je postavila Svjetska trgovinska organizacija, što znači povratak carina i kvota, kao i dodatne papirologije za poslovanje.

Prva od dvije runde trgovinskih pregovora zakazane za ovaj mjesec održat će se u Londonu naredne sedmice i pregovarači su zakazali osam sati razgovora o ribarstvu i dodatnih osam o pitanjima ravnopravnih uslova.

Državna pomoć i EU regulativa

U zastoju pregovora nakon Bregzita, i London i Brisel razmatraju opcije koje podrazumijevaju nepostizanje dogovora, ukazuje Ajriš tajms (The Irish Times) dodajući kako glavni kamen spoticanja predstavlja pitanje usklađenosti britanske državne pomoći s pravilima Evropske unije.

EU je odustala od zahtjeva da Britanija nastavi slijediti evropska pravila o državnoj pomoći, ali je odlučna da režim britanskih subvencija mora biti dio svakog sporazuma. S druge strane, Boris Džonson (Johnson) je krajem prošle sedmice zvučao nonšalantno govoreći o izgledima da nema dogovora, predviđajući da će Britanija bez njega "jako napredovati”.

Evropljani žele vidjeti suštinu režima državne podrške, žele znati kakvu će domaću ovrhu uvesti Britanija i žele razgovarati o mehanizmu rješavanja sporova. Iako Britanija insistira na tome da takvi detalji nemaju mjesta ni u jednom sporazumu s EU, u evropskim prijestolnicama, naglašava Ajriš tajms, ne postoji apetit da se britanskim firmama da prilika da potkopaju konkurenciju iz EU-a uz pomoć nepravednih državnih subvencija.

Brisel je također zabrinut kako će Džonsonova vlada, koja teži da Britaniju učini svjetskim liderom u nauci i tehnologiji, subvencionirati sektore poput umjetne inteligencije i obnovljive energije. Ali oni se također plaše uticaja državne podrške na industrije poput čelika, dodaje Ajriš tajms.

Obje strane razmatraju budućnost bez trgovinskog sporazuma, ocjenjuje list ističući kako neki u Džonsonovoj vladi vjeruju da bi se dogovor mogao postići sljedeće godine bez nuđenja obaveza o državnoj podršci, dok u evropskim prijestolnicama također kalkulišu kako bi nekoliko mjeseci carina i kašnjenja na granici Britaniju mogli učiniti lakšim partnerom za pregovore sljedeće godine.

Populistički slogani

Nakon neuspješnog odgovora na pandemiju, britanski premijer je sada spreman da prekine trgovinske veze EU koristeći se praznim populističkim sloganima koji ni ranije nisu pružili osnovu za snažnu vladu zbog čega su Britanci u borbi protiv pandemije platili visoku cijenu, ocjenjuje urednički tim Obzervera (The Observer), sestrinski nedjeljnik Gardijana (The Guardian).

Bez obzira na devastirajući uticaj COVID-19, vladina mantra i dalje je 'Bregzit po svaku cijenu', iako ekonomske prognoze predviđaju da će Bregzit bez dogovora smanjiti britanski BDP za više od sedam postotnih bodova tokom 15 godina i da će ga sporazum o slobodnoj trgovini izvan carinske unije i jedinstvenog tržišta smanjiti za nešto manje od pet bodova. Čak i najvatreniji zagovornici Bregzita, ocjenjuje Obzerver, priznali bi da će uslijediti kratkoročni šok zbog prelaska na drugačiji odnos s Briselom.

Istovremeno, naglašava britanski nedjeljnik, Velika Britanija nije objavila čak ni nacrt režima spornog pitanja oko državne podrške nakon Bregzita, nudeći jedino kratak brifing za novinare o velikim subvencijama za britanske tehnološke kompanije bez detalja o slobodama koje vlada nudi a koje navodno ne bi bile dopuštene pravilima EU.

Za Borisa Džonsona, Bregzit je bio stvar "vraćanja kontrole", populistički slogan koji, prema ocjeni urednika Obzervera, u krajnjem slučaju zavarava. Stvarnost međuzavisne globalne ekonomije 21. vijeka je da se ekonomski uspjeh uveliko oslanja na postizanje trgovinskih sporazuma koji uključuju žrtvovanje staromodnih shvatanja o nacionalnom suverenitetu u odnosu na regulatorne standarde u zamjenu za pristup međusobnim tržištima.

S Evropskom unijom barem postoje demokratski mehanizmi koji drže do toga da njene institucije odgovaraju za te standarde, ističe Obzerver. Ako bi se Britanija više oslanjala na trgovinske ugovore poput onih sa SAD-a i Kinom, to bi Britance gurnulo u slabije standarde zaštite okoliša, potrošača i zapošljavanja uz malo demokratske kontrole tih sporazuma.

XS
SM
MD
LG