Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Povećan broj žrtava trgovine ljudima u BiH


Prosjačenje nije prepoznato kao trgovina ljudima

Prema dostupnim podacima, u BiH tokom prošle godine zabilježene su 83 žrtve trgovine ljudima, što je skoro duplo više u odnosu na 2016. godinu. Uglavnom se radi o žrtvama prosjačenja, radne eksploatacije, prostitucije, te prisilnih brakova. Iako nema podataka za tekuću godinu, uz navedene probleme eksperti upozoravaju i na međunarodnu trgovinu ljudima, u koju su uključeni i migranti.

Trgovina ljudima treći je najunosniji ilegalni biznis na svijetu. Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu sigurnosti BiH, u prošloj godini zabilježene su 83 žrtve trgovine ljudima u BiH, što je samo dio stvarnog broja koji treba uvećati za otprilike dvadesetak posto, navodi Samira Hunček iz Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Jedan od najeklatantnijih primjera jeste prosjačenje, koje, kaže, nije prepoznato kao organizovani vid kriminala koji uključuje trgovinu ljudima.

"Pri tome su to najviše djeca, koja su izložena teškim oblicima rada. Jako je mali broji jako je mali broj presuda izrečenih u tom kontekstu. Presude su neprimjereno blage i kazne koje se izriču su prema ocjenama međunarodnih izvještaja i standarda jako niske", navodi Samira Hunček.

Sudovi su u 2017. godini izrekli 17 osuđujućih presuda za isto toliko osoba, a u 14 je izrečena zatvorska kazna. Kazne koje su izrečene kreću se u rasponu od godinu ili dvije zatvora što, tvrde upućeni ne predstavlja mehanizam da se smanji broj ovih krivičnih djela, pogotovu ako se zna da je prošle godine u tri centra bilo smješteno 130 djece zatečene u prosjačenju.

I ljude prodaju
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

Pored toga, veliki je broj krivičnih djela vezanih uz trgovinu ljudima koje društvo ili ne prepoznaje ili toleriše, poput radnog izrabljivanja ili navođenja na prostituciju. Pred zakonom, neki od ovih slučajeva dobijaju drugačiju i lakšu kvalifikaciju od stvarne, kaže Radmila Žigić, direktorica fondacije Lara iz Bijeljine, navodeći primjer:

"Ne prepoznajemo rane brakove koje tolerišemo kao dio tradicijske prakse. Nema ničega tradicijskog i nikakve prakse u tome da se prodaje i udaje djevojčica od 13 godina. I ako se procesuira krivično učesnik jedne takve nezakonite aktivnosti, obično se to svede na seksualni odnos s maloljetnim licem, a te se osobe ne evidentiraju kao žrtve trgovine ljudima."

I dok je BiH do sada bila uglavnom tranzitna ili zemlja destinacije, unazad nekoliko godina postala je i izvor trgovine ljudima. Sudski proces koji je ove godine pokrenut protiv osam osoba pred sudom u Karlovcu u Hrvatskoj otkrio je strašno zlostavljanje bh. državljanina Rasima Čufurovića koji je na imanju u selu Draganić kraj Karlovca bio u ropskom odnosu oko godinu i po dana.

Također je u jednoj od akcija međunarodnog karaktera u koju je bilo uključeno i tužilaštvo BiH uhapšena organizovana grupa iz BiH i Srbije koja je optužena za trgovinu ljudima.

"Prikupljeni su dokazi da je grupa osumnjičenih iz BiH i Srbije iskorištavala težak položaj žrtava iz BiH, Srbije i Ukrajine, uglavnom djevojaka mlađe životne dobi koje su iskorištavali za pružanje seksualnih usluga na području BiH, Austrije i Njemačke", rekao je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Migrantska kriza dala je još više mogućnosti trgovcima ljudima koji koriste loš položaj i očaj izbjeglica i migranata kako bi ih iskoristili, kažu u nevladinim organizacijama. Posebno su ranjiva kategorija djeca, naročito ona koja putuju sama. Elma Zahirović iz organizacije EMAUS kaže da su do sada imali prijem 43 djece u jedan od njihovih centara od čega ih je polovina bez pratnje. Opisala je način na koji se odvija trgovina.

Migranti na opasnim stazama u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:39 0:00

"Djeca su zaista pod velikim rizikom da postanu žrtve trgovine. Uočili smo, radeći na terenu i u razgovoru s tom djecom kada bi došli u naš centar, da postoje posebni trendovi razvijeni od strane trgovaca ljudima koji se u malim grupama infiltriraju u kampove. To su obično mlađe osobe koje onda na određeni način ucjenjuju tu djecu i članove njihove porodice koji su najčešće već negdje u zapadnoj Evropi, iznuđuju od njih novac kako bi tu djecu prebacili do članova porodice", navodi Elma Zahirović.

Krijumčarenje ljudi i trgovina ljudima blisko su povezani, kažu eksperti, te je nerijetko teško razlučiti o čemu se radi, jer nerijetko iz straha, ili potrebe da se nađe na krajnjoj destinaciji u koju se zaputila, osoba ne želi otkriti da je žrtva trgovine. Nedavno su državni organi proveli šest akcija, od kojih nekoliko s međunarodnim karakterom u kojima su uhapsili 50 krijumčara, a zadokumentovali oko 400 migranata i izbjeglica koji su bili njihove žrtve. Za prijevoz na željenu destinaciju su plaćali u prosjeku četiri hiljade eura po osobi.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG