Oštre kritike predsjednika Donalda Trampa (Trump) prema obavještajnoj zajednici, čiji su šefovi ove sedmice iznijeli sigurnosne procjene koje su suprotne njegovim mišljenjima, kao u slučaju Irana, Sjeverne Koreje i ekstremističke grupe Islamska država, pokazuju nivo međusobne napetosti i to da on često stavlja političke ciljeve ispred stručne procjene, što može ići na ruku američkim protivnicima, pišu svjetski mediji.
Tramp svoje obavještajce smatra naivnim
Tramp je optužio domaće obavještajne službe da su "naivni" o Iranu, nakon što su visoki američki bezbjednosni zvaničnici proturječili njegovim izjavama o opasnostima nuklearne prijetnje Irana i Sjeverne Koreje, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Dan nakon što su Dan Koats (Coats), direktor Nacionalne obavještajne službe (NSA), i drugi šefovi obavještajnih agencija predstavili Kongresu svoja viđenja koja se ozbiljno razlikuju od Trampovih tvrdnji o Iranu, Sjevernoj Koreji i postojećoj prijetnji od ISIS-a, američki predsjednik je napisao da se “čini da su obavještajci bili ekstremno pasivni i naivni” kada je u pitanju Teheran, te da bi se oni „možda trebali vratiti u školu“.
FT piše da je Trampova kritika najsvježiji primjer napetosti između njega i obavještajne zajednice u čitavom spektru pitanja – uključujući prijetnje od Irana i Sjeverne Koreje, njegov odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te istragu Roberta Mulera (Muellera) o mogućim vezama između Trampove predsjedničke kampanje i Moskve.
Šefovi obavještajnih agencija na čelu sa Koatsom, penzionisanim senatorom kojeg je Tramp imenovao da nadgleda 16 obavještajnih agencija, iznosili su svoje analize pred Kongresom ove sedmice, izjavljujući kako je Iran trenutno manja prijetnja nego što je to Tramp govorio, ali i da Sjeverna Koreja ostaje opasna te da američka obavještajna zajednica smatra kako je "malo vjerojatno" da bi Kim Jong Un napustio svoje nuklearno oružje.
Na ovo je Tramp odgovorio tvitom da je trenutni odnos SAD sa Sjevernom Korejom „bolji nego ikada ranije“, da „postoje pristojne šanse za denuklearizaciju“ i da se „raduje ponovnom susretu s Kim Jong Unom“, napisao je Fajnenšl tajms.
Rusija i Kina su najveća prijetnja
Prema upozorenju obavještajnih službi, najveća prijetnja Americi je sve čvršća alijansa Kine i Rusije, piše Ketrin Filip (Catherine Philp), dopisnica britanskog Tajmsa (The Times).
U svom obraćanju pred Kongresom direktori CIA-e, FBI-a, Agencije za nacionalnu bezbjednost i drugih službi istakli su da je odnos između Moskve i Pekinga bolji nego ikada u zadnjih nekoliko decenija, i da bi se taj trend mogao i nastaviti.
Tajms ističe da je Koats prenio predviđanja da će se internetska prijetnja s obje strane povećati i da će meta biti predsjednički izbori naredne godine. Kristofer Vrej (Christopher Wray), direktor FBI-a, nazvao je kontraobavještajnu prijetnju iz Kine "dubljom, raznovrsnijom, uznemirujućom, izazovnijom, sveobuhvatnijom i više zabrinjavajućom od bilo koje kontraobavještajne prijetnje koje se mogu sjetiti".
On je napomenuo da se značajan dio napretka Kine u protekloj deceniji može pripisati njihovoj krađi intelektualne svojine od američkih kompanija, napisao je Tajms.
Američki saveznici bili su u pravu, Tramp nije
Poruka šefova obavještajnih službi bila je upućena američkim saveznicima širom svijeta - da su oni pravu, a da Donald Tramp griješi, napisao je Rik Noak (Rick Noack), kolumnista Vašington posta (The Washington Post).
„Kada je Tramp u decembru objavio svoju namjeru da povuče sve američke trupe iz Sirije, saveznici su upozorili SAD da je borba protiv Islamske države daleko od kraja. Prošle godine je Tramp ignorisao različita evropska upozorenja protiv američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Čak i kada je američki predsjednik rekao da su on i sjevernokorejanski diktator Kim Jong Un 'zaljubljeni', Japan se osjećao obaveznim da podsjeti SAD da Sjeverna Koreja još uvijek predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik“, napisao je Noak i dodao kako uprkos svim tim slučajevima „reakcije američkih saveznika iz cijelog svijeta nisu imale mnogo utjecaja na prvog čovjeka u Vašingtonu.“
Govoreći o Islamskoj državi pred Kongresom, Koats je istakao da grupa jeste pretrpjela značajne teritorijalne i ljudske gubitke“, ali da i dalje imaju hiljade pristalica širom svijeta.
Ujedinjene nacije procenjuju da u Iraku i Siriji moglo biti čak oko 30.000 pristalica Islamske države, a kada se američke trupe povuku iz Sirije, Vašington će imati manje šanse da interveniše, piše Noak podsjećajući kako je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio da će francuske trupe morati ostati u Siriji, čak i nakon što njihovi kolege iz SAD-a odu.
"Povlačenje iz Sirije koje su najavili naši američki prijatelji ne može nas natjerati da odstupimo od našeg strateškog cilja: iskorjenjivanje Daeša (arapski akronim za ISIS)," izjavio je Makron 17. januara, kao odgovor na napad Islamske države u Siriji – kada su ubijena četiri Amerikanca, napisao je Koats u Vašington postu.
Reakcije koje idu u korist stranim špijunskim agencijama
Čak i nakon dvije godine, napadi Trampa na šefove američkih obavještajaca nastavljaju šokirati, piše analitičar CNN-a Stiven Kolinson (Stephen Collinson) i dodaje kako je Trampova „navika da oblikuje istine koje odgovaraju njegovim ličnim predrasudama i ciljevima - u odnosu na objektivnu verziju stvarnosti - osnovna crta njegove političke karijere.“
No, kada se ta politička metoda unese u područje nacionalne sigurnosti, ona može biti duboko destruktivna, ističe CNN citirajući Keri Kordero (Carrie Cordero), bivšu savjetnicu pomoćnika glavnog tužitelja za nacionalnu sigurnost: „Čini se da u zadnje vrijeme on stavlja svoju političku poziciju i stvari koje želi postići kao političke ciljeve, daleko iznad svake procjene koje mu pruža obavještajna zajednica.“
Zabrinjava Trampova paljba na obavještajnu zajednicu, u kojoj ima i republikanaca, a koji se usuđuju da ga kritikuju, piše Kolins.
„Više volim da se predsjednik drži van Twittera, posebno u vezi važnih pitanja nacionalne sigurnosti, u kojoj rade stručnjaci i profesionalci“, izjavio je senator Džon Tun (John Thune), republikanac iz južne Dakote. Njegov stranački kolega i predsjednik Odbora za obavještajne poslove američkog Senata, Richard Burr odbio je kritikovati Trampove tweetove, ali je stao uz tajnu službe riječima, "imam krajnje povjerenje u obavještajnu zajednicu".
CNN piše da neprijateljski stav Donalda Trampa prema američkim obavještajnim službama „direktno ide u korist stranim špijunskim agencijama na mjestima kao što su Rusija, Kina i Iran“, a da napetost pogađa moral policajaca u agencijama, koji ionako nemaju visoke plate.
„Trampova eksplozija na Twitteru u srijedu ove sedmice, kada je reagovao na izjave direktora Nacionalne obavještajne službe, Dana Koatsa, i direktora CIA-e, Džine Haspel (Gina), bila je karakterističan odgovor predsjednika koji teško reagira nakon javnog sramoćenja“, napisao je Kolinson za CNN.