Sudsko vijeće Haškog tribunala je nakon više od dvije godine odlučilo da ne postoje dokazi da postoje tzv. „topnički dnevnici“ o djelovanju hrvatske artiljerije po ciljevima u Kninu u akciji „Oluja“ u ljeto 1995. godine, i odbilo je zahtjev haškog tužiteljstva da se Hrvatskoj pod prijetnjom kazne - to je ta famozna subpoena – naloži da pronađe i dostavi te dokumente.
Analitičari kažu kako će Tužiteljstvo sada imati ozbiljnih problema u dokazivanju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu u akciji "Oluja".
U obrazloženju od šezdedesetak stranica Hrvatsku se podsjeća i da mora nastaviti suradnju s Tribunalom. Za hrvatsku premijerku Jadranku Kosor ova je odluka Haškog tribunala dokaz hrvatske vjerodostojnosti u odnosima s Hagom.
„Ja vam mogu reći samo to da smo mi bili uvjereni, kao što sam vam puno puta rekla, da će se napori koje Hrvatska čini – prepoznati, dakle napori u punoj suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom, dakle da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve je ono što je određeno da Hrvatska mora obaviti u skladu sa Ustavnim zakonom o suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom,“ kazala je Kosor.
Jadrana Kosor
Ona je najavila da posebno formirani hrvatski task-force za pronalaženje nedostajuće građe iz akcije „Oluja“ nastavlja i dalje s radom.
„Hag je konačno shvatio da ono što Tužiteljstvo traži ne može dobiti, jer jednostavno - ne postoji! Po tada važećoj legislativi preuzetoj od JNA topnički dnevnici o djelovanju hrvatske artiljerije po Kninu trebali su se voditi, ali – nisu,“ kaže za RSE odvjetnik sa haškim iskustvom Čedo Prodanović.
Po njegovoj ocjeni, cijela je priča sa tim dnevnicima konstruirana u Haškom tužiteljstvu kako bi se pokrila 'rupa' u tezi o udruženom zločinačkom poduhvatu.
„Prvo su išli na prekomjerno granatiranje, koje nisu mogli dokazati jednostavnom dedukcijom. Jer, ako je prekomjerno, onda bi moralo biti srušeno pola Knina, a nije bilo! Onda su mijenjali na neselektivno, dakle gađanje 'napamet' odnosno izazivanje panike među stanovništvom, koje bi onda pod tim utjecajem bježalo glavom bez obzira, što bi bio 'progon'. Za to bi im trebali ti dnevnici koji bi to – kao – potvrdili. Ali i tu se moglo gledanjem na samom terenu vidjeti da to nije točno. Dakle, tužiteljstvo je htjelo kroz dokumente mijenjati činjenično stanje, koje je egzaktno i kojem je provjerljivo,“ rekao je Prodanović.
Haško tužiteljstvo teško će dokazati optužbe
S tom se ocjenom slaže i dobar poznavatelj haške problematike, novinar „Novog lista“ Denis Romac.
„Sada je nedvojbeno da će Haško tužiteljstvo imati ozbiljnih problema sa dokazivanjem optužbe o udruženom zločinačkom poduhvatu, budući da su pale u vodu obje glavne poluge te optužbe – prvo teza o prekomjernom, pa onda i o neselektivnom granatiranju Knina,“ kazao je Romac.
Odlazak Srba iz Hrvatske tokom akcije "Oluja" 1995.
„Tužiteljstvo je optužnicu sastavilo tako da je udruženi zločinački poduhvat oblikovalo na način da je na tzv. Brijunskom sastanku taj zločinački poduhvat dogovoren i osmišljen, a da je proveden na način da je hrvatsko topništvo, dakle Gotovinino topništvo na takav način granatiralo Knin i te gradove da je tim granatiranjem namjerno izazvalo strah i paniku, i da je na taj način – dakle, granatiranjem – prisililo Srbe na egzodus. To je ono što tvrdi tužiteljstvo,“ navodi Romac.
Naravno, ako haško tužiteljstvo i ne uspije dokazati zajednički zločinački poduhvat, optuženike Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača može se teretiti i po zapovjednoj odgovornosti, ali sve će to biti jasnije ujesen.
Hrvatska je zbog navodne nesuradnje oko topničkih dnevnika imala ozbiljnih zastoja u pridruživanju Europskoj uniji. Ova je zapreka sada uklonjena, tvrdi kolega Romac.
„Topničke dnevnike Europska unija, odnosno onih pet zemalja koje su do sada imale rezerve oko tog pitanja neće moći postavljati kao prepreku na hrvatskom putu u Europsku uniju, odnosno za zatvaranje poglavlja Pravosuđe u pregovorima sa EU,“ kaže on.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Hrvatska ne surađuje u potrazi za Srbima nestalim u "Oluji"
Hrvatski "umjereni optimizam" oko suradnje sa Hagom
Analitičari kažu kako će Tužiteljstvo sada imati ozbiljnih problema u dokazivanju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu u akciji "Oluja".
U obrazloženju od šezdedesetak stranica Hrvatsku se podsjeća i da mora nastaviti suradnju s Tribunalom. Za hrvatsku premijerku Jadranku Kosor ova je odluka Haškog tribunala dokaz hrvatske vjerodostojnosti u odnosima s Hagom.
„Ja vam mogu reći samo to da smo mi bili uvjereni, kao što sam vam puno puta rekla, da će se napori koje Hrvatska čini – prepoznati, dakle napori u punoj suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom, dakle da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve je ono što je određeno da Hrvatska mora obaviti u skladu sa Ustavnim zakonom o suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom,“ kazala je Kosor.
Ona je najavila da posebno formirani hrvatski task-force za pronalaženje nedostajuće građe iz akcije „Oluja“ nastavlja i dalje s radom.
„Hag je konačno shvatio da ono što Tužiteljstvo traži ne može dobiti, jer jednostavno - ne postoji! Po tada važećoj legislativi preuzetoj od JNA topnički dnevnici o djelovanju hrvatske artiljerije po Kninu trebali su se voditi, ali – nisu,“ kaže za RSE odvjetnik sa haškim iskustvom Čedo Prodanović.
Po njegovoj ocjeni, cijela je priča sa tim dnevnicima konstruirana u Haškom tužiteljstvu kako bi se pokrila 'rupa' u tezi o udruženom zločinačkom poduhvatu.
„Prvo su išli na prekomjerno granatiranje, koje nisu mogli dokazati jednostavnom dedukcijom. Jer, ako je prekomjerno, onda bi moralo biti srušeno pola Knina, a nije bilo! Onda su mijenjali na neselektivno, dakle gađanje 'napamet' odnosno izazivanje panike među stanovništvom, koje bi onda pod tim utjecajem bježalo glavom bez obzira, što bi bio 'progon'. Za to bi im trebali ti dnevnici koji bi to – kao – potvrdili. Ali i tu se moglo gledanjem na samom terenu vidjeti da to nije točno. Dakle, tužiteljstvo je htjelo kroz dokumente mijenjati činjenično stanje, koje je egzaktno i kojem je provjerljivo,“ rekao je Prodanović.
Haško tužiteljstvo teško će dokazati optužbe
S tom se ocjenom slaže i dobar poznavatelj haške problematike, novinar „Novog lista“ Denis Romac.
„Sada je nedvojbeno da će Haško tužiteljstvo imati ozbiljnih problema sa dokazivanjem optužbe o udruženom zločinačkom poduhvatu, budući da su pale u vodu obje glavne poluge te optužbe – prvo teza o prekomjernom, pa onda i o neselektivnom granatiranju Knina,“ kazao je Romac.
„Tužiteljstvo je optužnicu sastavilo tako da je udruženi zločinački poduhvat oblikovalo na način da je na tzv. Brijunskom sastanku taj zločinački poduhvat dogovoren i osmišljen, a da je proveden na način da je hrvatsko topništvo, dakle Gotovinino topništvo na takav način granatiralo Knin i te gradove da je tim granatiranjem namjerno izazvalo strah i paniku, i da je na taj način – dakle, granatiranjem – prisililo Srbe na egzodus. To je ono što tvrdi tužiteljstvo,“ navodi Romac.
Naravno, ako haško tužiteljstvo i ne uspije dokazati zajednički zločinački poduhvat, optuženike Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača može se teretiti i po zapovjednoj odgovornosti, ali sve će to biti jasnije ujesen.
Hrvatska je zbog navodne nesuradnje oko topničkih dnevnika imala ozbiljnih zastoja u pridruživanju Europskoj uniji. Ova je zapreka sada uklonjena, tvrdi kolega Romac.
„Topničke dnevnike Europska unija, odnosno onih pet zemalja koje su do sada imale rezerve oko tog pitanja neće moći postavljati kao prepreku na hrvatskom putu u Europsku uniju, odnosno za zatvaranje poglavlja Pravosuđe u pregovorima sa EU,“ kaže on.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Hrvatska ne surađuje u potrazi za Srbima nestalim u "Oluji"
Hrvatski "umjereni optimizam" oko suradnje sa Hagom
