Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom


Ejup Ganić sa sinom Emirom i kćerkom Eminom nakon izlaska iz sudnice u Londonu 27. jula 2010. godine
Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine posle slučaja Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH čije je izručenje Srbiji radi navodnih ratnih zločina londonski sud odbio u utorak smatrajući čitav slučaj politički motivisanim, treba da izvuče pouku i razdvoji politiku od pravosuđa, smatraju sagovornici RSE Nataša Kandić i Mirsad Tokača.

Srbija tereti Ganića i 18 drugih osoba za odgovornost za incident prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva 3. maja 1992. godine u kojem je stradalo nekoliko vojnika i oficira. Haški trubunal je ranije rekao da nema dokaza za optužbe protiv Ganića.

Tokača i Kandić poručuju da su dokazi najjači argument i da Tužilaštva u regionu moraju da ih razmenjuju.

Posle odluke Westminsterskog suda, postavlja se pitanje kako izbeći da sudski procesi poput ovog, ili protiv Ilije Jurišića za Tuzlanski kolonu prestanu da budu uzrok svađa Srbije i BiH, već da umesto toga vode ka pravdi za žrtve i pomirenju.

Nataša Kandić predsednica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu u razgovoru za RSE program ocenjuje da Tužilaštvo u Srbiji treba da prestane s političkim zahtevima.

"Ono što sam sve vreme zagovarala to je da Tužilaštvo za ratne zločine iznese dokaze kojima raspolaže, a ne da ih stalno najavljuje i obaveštava javnost kako je predalo ogrmnu dokumentaciju, a da zapravo niko ne zna koja je to ogromna dokumentacija. Trebalo je da predaju tu dokumentaciju Tužilaštvu za ratne zločine BiH i da onda nastave da vrše pritisak da se taj slučaj Dobrovoljačke ulice i zločina koji su u njoj počinjeni, da se slučaj otvori i pokrene istraga. To bi bilo nekako primereno tužilaštvu", kaže Kandić i napominje:

"Ovako svega toga nije bilo već samo politički pritisak da Srbija traži izručenje Ganića. Mislim da postoji dovoljno podataka o zločinima počinjenim u Dobrovoljačkoj ulici i hoću da verujem da Tužilaštvo za ratne zločine BiH će istražiti pokrenuti istragu i odgovoriti na to šta se sve događalo. A odgovor suda trebalo bi da bude opomena Tužilaštvu Srbije da prestane s političkim zahtevima. Jer toliko je počinjeno zločina i oni imaju toliko posla da, ako imaju dokaze protiv državljana drugih država, neka te dokaze dostave državljanima tih država, a oni neka se bave onime što su počinili državljani Srbije."

Mirsad Tokača, predsednik Dokumentacionog centra za žrtve rata BIH za RSE program kaže da je glavni razlog nesporazuma na relaciji Srbija - Bosna i Hercegovina u srpskom tužilaštvu. Tokača smatra da bi Srbija trebalo da ustupi bh. pravosuđu dokaze za sve optužnice koje je podigla - od Kljuića, Divjaka, pa do Jurišića, jer je, kaže, pravosuđe BiH pokazalo da je spremno da sudi ako ima relevantnih dokaza.

"Nikakvim gestom do sada iz BiH nije najavio da ćemo mi selektivno postupati. Dakle, svuda gde postoje dokazi o počinjenom ratnom zločinu protiv bilo koga, biće pokrenut postupak. Dakle slučaj Dobrovoljačka je jedan od minornih od svih slučajeva u BiH. To je gotovo
Ne možete loviti ljude za koje nemate dokaze. Morate raditi transparentno, a ne držati figure u džepu.
beznačajan slučaj u odnosu na sve ono što se u BiH desilo i mislim da je on hteo da se iskoristi da se politički vrh BiH optuži za nešto i da se tu stavi znak jednakosti. Znam posle svih ovih godina da je bh. pravosuđe sposobno i ne samo sposobno, već je i pokazalo da je spremno da procesuira. Pokušaj da se bh pravosuđe optuži da je selektivno i da sudi samo Srbima je potpuno deplasiran pokušaj i s tim će se morati stati", kaže Tokača.

RSE: Da li mislite da Srbija i za druge slučajeve treba da se ustupe dokazi i prepuste suđenja?

„Upravo to, neka proslede dokaze ako imaju za sve slučajeve.“

RSE: Kako da upravo ti slučajevi kao što su Ganić, Jurišić ne budu uzroci svađa, već pomirenja?

„Problem je upravo u Beogradu. Slučaj Ganić to pokazuje i slučaj Jurišić to pokazuje. Ne možete loviti ljude za koje nemate dokaze. Morate raditi transparentno, a ne držati figure u džepu. Oni to cijelo vreme rade i upravo je u tome cijeli problem.“

Ganić je jutros doputovao u Istanbul odakle će se u ranim popodnevnim satima uputiti prema Sarajevu. Njegov dolazak Ganića u Sarajevo očekuje se u 13:25 sati

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH

Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

Slučaj Ganić

Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG