Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tko je Branimir Glavaš


Branimir Glavaš, 17. travanj 2007.
Kako je Branimir Glavaš postao ratni heroj, a onda osuđeni ratni zločinac, kako je branio Osijek i 'drmao' Slavonijom, a onda u miru, pred sudskom presudom, iz saborskih klupa, pobjegao u Bosnu i Hercegovinu gdje čeka odluku o početku služenja osmogodišnje zatvorske kazne za teške zločine nad srpskim civilima u Osijeku '91., koju ni njegova žalba Ustavnom sudu, ne može prolongirati.

Za Radio Slobodna Europa govore osječki novinari Drago Hedl i Goran Flauder te odvjetnik i ugledni hrvatski pravni stručnjak dr Slobodan Budak.

Branimir Glavaš je do rata bio javno i politički marginalna ličnost, radio je kao tajnik u srednjoj školi u Osijeku, ali 90-tih, kao jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u Slavoniji i Baranji, njegova je zvijezda naglo bljesnula – sjeća se novinar Drago Hedl, koji je sve protekle godine konstantno izložen prijetnjama smrću zbog istraživanja i pisanja o ratnim zločinima u Osijeku koji se povezuju s Glavašem.

„Sjećam ga se po jednom zanimljivom detalju, kad je 91-e godine, u vrijeme kada je još počinjao rat u Hrvatskoj, Glavaš, na jedan spaltakularan način, ušao u redakciju Glasa Slavonije gdje sam bio glavni urednik i, faktički, preuzeo redakciju na način kako se to može vidjeti jedino u nekim filmovima koji govore o južnoameričkim diktaturama,“
sjeća se Hedl.

Na žalost, kaže Hedl, njegova životna uloga ubrzo je dobila puno ozbiljnije značenje, Glavaš organizira i vodi obranu Osijeka, a u toj obrani dogodili su se i mnogi zločini, koji ne služe na čast Domovinskom ratu i zbog kojih je Glavaš nedavno i pravomoćno osuđen na 8 godina zatvora.
Branimir Glavaš prilikom privođenja na saslušanje pred sudom u BiH, 13.5.2009.Foto: Midhat Poturović

„Riječ je doista o strašnim zločinima. Prvi slučaj koji je dobio medijski naziv 'slučaj garaža', jer se dogodio u garažama nadomak Glavaševa Sekretarijata, doista je bio stravičan jer su dvojica srpskih civila koji su ondje bili zatočeni mučena i ispitivana, a na kraju bili i prisiljivani piti sumpornu kiselinu. Jednako je stravičan i drugi zločin koji je u medijima dobio naziv 'slučaj selotejp' zbog istovjetnog ubojstva 10 civila, koji su, prije likvidacije, bili mučeni u Dubrovačkoj ulici u Osijeku u podrumu te zgrade, a nakon toga zavezanih ruku i usta obljepljenih ljepljivom trakom, odvedeni na obalu rijeke Drave i likvidirani metkom u potiljak, i njihova tijela su, kasnije, tako zavezana i oblijepljena, isplivala na površinu rijeke,“
kaže Hedl.

I nakon rata Glavaš je obnašao visoke dužnosti u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Osijeku, bio je i župan Osječko baranjski, HDZ-ov saborski zastupnik s najviše mandata sve dok se 2005. nije politički razišao s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i izbačen iz HDZ, te osnovao vlastitu regionalnu stranku (HDSSB) kojom i danas upravlja, iako osuđen za ratni zločin i u bijegu pred hrvatskim pravosuđem.

Godine 2006. bio je prvi put pritvoren zbog krivičnog progona za ratne zločine, 65 dana štrajka glađu, 2007. ponovo je osvojio saborski mandat, ovaj put kao zastupnik Hrvatske demokratske stranke Slavonije i Baranje, i 2008. oslobođen.
Glavaš je bio i jedna od rijetkih osoba koja je kod prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana mogla ulaziti bez ikakvih specijalnih najava, otvarajući, kako se ono kaže, vrata 'nogom', kaže Drago Hedl.

Na ponovljenom sudjenju 2009, zbog zločina nad srpskim civilma u Osijeku 91-e, Glavaš je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, ali, zahvaljujući dvojnom državljanstvu, ravno iz saborskih klupa, bježi u Bosnu i Hercegovinu gdje je i dočekao pravomoćnu presudu Vrhovnog suda RH i nešto smanjenu kaznu od 8 godina zatvora.

„Glavaš je dugo godina bio ono što bi se mglo reći 'gubernator Slavonije'. On je bio osoba neprikosnovene snage i osoba koju su svi respektirali, bojeći ga se, s obzirom da je u svojim istupima i postupcima bio krajnje neugodan. Glavaš je bio i jedna od rijetkih osoba koja je kod prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana mogla ulaziti bez ikakvih specijalnih najava, otvarajući, kako se ono kaže, vrata 'nogom',“
kaže Hedl.

"Manipulator i prodavač magle"

Osječki novinar Goran Flauder osobno je svjedočio u sudskom postupku protiv Glavaša, a od najbližih Glavaševih suradnika i fizički je napadan zbog svog pisanja.
Branimir Glavaš prilikom privođenja na saslušanje u BiH, 13.5.2009. Foto: Midhat Poturović

„Glavaš je veliki manipulator i veliki prodavač magle, čovjek koji ima određene talente koje je u ono vrijeme odlično upotrijebio za svoje interese, kao što je te talente iskorištavao i poslije rata, opet za – svoje interese. Kad su ga kamere slikale na nekakvim boijišnicama onda su to uvijek bili dobro osigurani prostori na, kojima se po pravilu, uvijek prva pojavila kamera Hrvatske televizije, a tek onda Glavaš i kad bi se 'naslikao' opet bi se vratio duboko u svoj podrum u kojem mu nije ništa mogla ni atomska bomba. Glavaš je,"
nastavlja Flauder, "imao svoje dečke koje je angažirao, onaj, žargonski nazvan BOB, Branimirova osječka bojna. To su sve bili mladi HDZ-ovci koje je on naoružao jer je od Tuđmana i Šuška dobio oružje i koji su bili odgovorni samo njemu.“

Kad mu je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, nakon pravomoćne presude oduzeo sva ratna odličja, Glavaš je izvjestio da ih je ionako već prodao. Josipović je najavio da će mu oduzeti i generalski čin, a konačno mu je, sredinom kolovoza, ukinuta i visoka saborska plaća od oko 3000 eura što je cijelo vrijeme, koliko je u bijegu u Bosni i Hercegovini primao iz Zagreba.

„Sada, dakle, ostaje jedino sporno da će Glavaš, ako se ne promijeni zakon, primati visoku i povlaštenu saborsku mirovinu, a koja njemu, po ocjenama mnogih, ne bi trebala biti dodijeljena,“
kaže Hedl.

Glavaševi su odvjetnici najavili žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske, no, odvjetnik Slobodan Budak, pojašnjava da ona nema suspenzivno djelovanje i da će Glavaš će morati u zatvor bez obzira na pravo na žalbu.

„Ta žalba nema nikakvog upliva na provedbu presude Vrhovnog suda. To je žalba na koju, nakon presude Vrhovnog suda, ima pravo podnijeti svaki građanin, ako misli da su mu u sudskom postupku kršena ljudska prava, kao što se ima pravo žaliti i sudu u Strasbourgu, ali takve žalbe nemaju suspenzivno djelovanje na pravomoćnu i izvršnu presudu. Ustavni sud će ocijeniti hoće li žalbu prihvatiti, a kad bi je odlučio prihvatiti i ocijenio da je sudskom odlukom došlo do kršenja nekih od konvencijom zajamčenih ljudskih prava, bilo po Ustavu RH-e ili Europskom konvencijom, Ustavni sud bi onda mogao ukinuti sudsku odluku, ali žalba do tada nema suspenzivni karakter,“
objašnjava Budak.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG