U Zagrebu je u ponedjeljak Hrvatski Caritas predstavio Tjedan solidarnosti sa Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ove godine sredstva prikupljena od građana biti na prošlogodišnjoj razini, iako hrvatska Vlada drugu godinu za redom smanjuje svoj prilog.
Pomagalo se u vrijeme rata, pomagalo se u vremenima nakon rata, najviše u obnovi i izgradnji crkava, kazao je varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak predstavljajući ovogodišnji peti po redu “Tjedan solidarnosti sa Crkvom i ljudima u BiH”.
“Ali pred pet godina željeli smo to nekako objediniti i naglasak staviti na to – kako pomoći ljudima da ostanu u Bosni i Hercegovini! Prije toga je bilo važno i kako sagraditi crkve i kako obnoviti kuće, ali kuća i crkva se ne mogu jesti, nego je čovjeku potrebno za svagdanji život”, kaže Mrzljak.
Banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica podsjetio je u kontekstu povratka da se na prostor entiteta Republike Srpske od prijeratnih 220.000 katolika, pretežno Hrvata, vratilo njih 11.200, dakle otprilike pet posto.
“Činjenica je da se - pogotovo u zadnje vrijeme - Hrvatima odnosno katolicima jamči sigurnost na temeljima razorene kuće, pod vedrim nebom, bez struje i ceste, na hladnoći, snijegu i blatu. Je li to – to? Dakako da nije! Neću govoriti da je to licemjerje, ali evo – to su činjenice!” naveo je Komarica.
Duhovna povezanost
Međutim, dok Srbima i Bošnjacima u rješavanju svakodnevnih problema pomažu i njihove vjerske organizacije i njihovi političari, uz Hrvate je ostala samo crkva, kazao je Komarica pojašnjavajući smisao ove akcije.
Biskup Franjo Komarica
“Mandat političkih predstavnika hrvatskog naroda traje određeno vrijeme i od tog mandata se može dobro živjeti. Mandat crkve je djelovati uvijek i u svako vrijeme na dobrobit svog bližnjeg u nevolji. A bližnji nije samo katolik. Bližnji je svaki drugi čovjek u potrebi”, kazao je Komarica.
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina izvijestio je da je u dosadašnje 4 godine prikupljeno oko 11 i po milijuna kuna, kojima je financiran 161 projekt od sjevera do juga Bosne i Hercegovine.
“Projekti će se financirati kao i do sada – po ključu: socijalne komponente, odgojno-obrazovne komponente, kao i mali poduzetnici – njima će se isto pokušati dati određeni doprinos da mogu pokrenuti određene projekte i na taj način osigurati egzistenciju i sebi i onima kojima će omogućiti rad i prostor rada”, izjavio je Svalina.
Biskup Mrzljak prenio je da je u prve tri godine hrvatska Vlada donirala po milijun kuna, prošle je godine smanjeno na 700.000 kuna, a ove će godine biti dodijeljeno 500.000 kuna.
“Dakle, kao što se smanjuje iz državnog proračuna, i proračun svake obitelji i svakog čovjeka je manji, a onda sigurno da u tom nekakvom slijedu možda će materijalno biti slabije, ali jedna duhovna povezanost biti će jača”, zaključio je Mrzljak.
Pomagalo se u vrijeme rata, pomagalo se u vremenima nakon rata, najviše u obnovi i izgradnji crkava, kazao je varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak predstavljajući ovogodišnji peti po redu “Tjedan solidarnosti sa Crkvom i ljudima u BiH”.
“Ali pred pet godina željeli smo to nekako objediniti i naglasak staviti na to – kako pomoći ljudima da ostanu u Bosni i Hercegovini! Prije toga je bilo važno i kako sagraditi crkve i kako obnoviti kuće, ali kuća i crkva se ne mogu jesti, nego je čovjeku potrebno za svagdanji život”, kaže Mrzljak.
Biskup Mrzljak: Prije toga je bilo važno i kako sagraditi crkve i kako obnoviti kuće, ali kuća i crkva se ne mogu jesti, nego je čovjeku potrebno za svagdanji život.
Banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica podsjetio je u kontekstu povratka da se na prostor entiteta Republike Srpske od prijeratnih 220.000 katolika, pretežno Hrvata, vratilo njih 11.200, dakle otprilike pet posto.
“Činjenica je da se - pogotovo u zadnje vrijeme - Hrvatima odnosno katolicima jamči sigurnost na temeljima razorene kuće, pod vedrim nebom, bez struje i ceste, na hladnoći, snijegu i blatu. Je li to – to? Dakako da nije! Neću govoriti da je to licemjerje, ali evo – to su činjenice!” naveo je Komarica.
Duhovna povezanost
Međutim, dok Srbima i Bošnjacima u rješavanju svakodnevnih problema pomažu i njihove vjerske organizacije i njihovi političari, uz Hrvate je ostala samo crkva, kazao je Komarica pojašnjavajući smisao ove akcije.
“Mandat političkih predstavnika hrvatskog naroda traje određeno vrijeme i od tog mandata se može dobro živjeti. Mandat crkve je djelovati uvijek i u svako vrijeme na dobrobit svog bližnjeg u nevolji. A bližnji nije samo katolik. Bližnji je svaki drugi čovjek u potrebi”, kazao je Komarica.
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina izvijestio je da je u dosadašnje 4 godine prikupljeno oko 11 i po milijuna kuna, kojima je financiran 161 projekt od sjevera do juga Bosne i Hercegovine.
“Projekti će se financirati kao i do sada – po ključu: socijalne komponente, odgojno-obrazovne komponente, kao i mali poduzetnici – njima će se isto pokušati dati određeni doprinos da mogu pokrenuti određene projekte i na taj način osigurati egzistenciju i sebi i onima kojima će omogućiti rad i prostor rada”, izjavio je Svalina.
Biskup Mrzljak prenio je da je u prve tri godine hrvatska Vlada donirala po milijun kuna, prošle je godine smanjeno na 700.000 kuna, a ove će godine biti dodijeljeno 500.000 kuna.
“Dakle, kao što se smanjuje iz državnog proračuna, i proračun svake obitelji i svakog čovjeka je manji, a onda sigurno da u tom nekakvom slijedu možda će materijalno biti slabije, ali jedna duhovna povezanost biti će jača”, zaključio je Mrzljak.
