Samit EU-Zapadni Balkan
Zvanični deo samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu je završen i očekuje se završna konferencija za novinare.
Samit u Tivtu završen bez zajedničke deklaracije
Na kraju samita nije usvojena zajednička deklaracija.
Umesto toga, Evropska unija se oglasila saopštenjem u kojem je navela da su evropski lideri pozdravili reforme i potvrdili posvećenost procesu proširenja EU zasnovanom na zaslugama.
Naglašeno je da dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ostaju ključni za ostvarivanje svih prednosti bliže integracije. Takođe je istaknuta važnost daljeg jačanja saradnje u oblasti spoljne, bezbednosne i odbrambene politike.
Govorilo se i o konkretnim ponudama EU zemljama Zapadnog Balkana, uključujući "zelene trake" (green lanes), napredak ka integraciji u Jedinstveno tržište EU i SEPA sistem, kao i postojeća ulaganja u digitalnu povezanost širom regiona.
Nadovezujući se na ovaj napredak, tokom samita istaknute su i nove mogućnosti za saradnju, mobilnost i povezanost u regionu.
Najavljeno je pokretanje bliže saradnje između Zapadnog Balkana i Agencije Evropske unije za sajber bezbednost, s ciljem jačanja otpornosti na sajber pretnje.
Pokretanje novog programa mobilnosti, koji EU finansira zajedno sa Regionalnom školom za javnu upravu, omogućiće da do 100 državnih službenika sa Zapadnog Balkana stekne profesionalno iskustvo u administracijama članica EU.
Najavljena je i namera Evropske komisije da program DiscoverEU, koji obuhvata ponudu besplatnih putnih karata za mlade od 18 godina, proširi na mlade iz svih zemalja regiona od 2027. godine.
Takođe je potvrđeno da je Evropska komisija pripremila naredne korake ka uspostavljanju aranžmana o romingu između EU i Zapadnog Balkana.
Potvrđeno je i da je Evropska unija iz Plana rasta zemljama regiona od 2024. godine do sada isplatila 673,6 miliona evra. Lideri regiona ohrabreni su da u najvećoj mogućoj meri iskoriste mogućnosti koje Plan rasta pruža, sprovođenjem reformi u predviđenim rokovima.
'Želimo brži proces proširenja': Poruka Evropske unije liderima Zapadnog Balkana
Košta: Francusko-nemački predlog najverovatnije neće važiti za Crnu Goru
Ako se primeni u praksi, francusko-nemački predlog o proširenju, koji se odnosi na postepenu integraciju država Zapadnog Balkana u strukture Evropske unije pre punopravnog članstva, najverovatnije neće biti primenjivan u slučaju Crne Gore, nagovestio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta na kraju samita.
Košta je rekao da je najnoviji predlog, koji je potekao iz kabineta nemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsednika Emanuela Makrona, još jedan pokušaj pojednostavljivanja birokratskih procedura u procesu proširenja.
Prema njegovim rečima, proces ostaje zasnovan na zaslugama, ali je cilj da se smanji složena birokratija koja ga prati.
"Za Crnu Goru ovo nije toliko važno kao za druge zemlje kandidate", izjavio je predsednik Evropskog saveta na konferenciji za novinare nakon samita EU – Zapadni Balkan.
I domaćin samita, predsednik Crne Gore Jakov Milatović, rekao je da se najnoviji predlozi neće primenjivati u slučaju njegove države.
"Verujemo da je slučaj Crne Gore donekle jedinstven, s obzirom na to da je Crna Gora zemlja kandidat koja je već pokrenula radnu grupu za izradu ugovora o pristupanju. Tako razumemo nove ideje, uključujući i ovaj francusko-nemački dokument. Kao šira priča, to je konstruktivan način da se ostale zemlje kandidati približe konačnom cilju", izjavio je Milatović.
Crna Gora je najviše napredovala u procesu pristupanja Evropskoj uniji, s kredibilnom perspektivom članstva. Već se približava okončanju pristupnih pregovora, a Evropska unija je donela odluku o formiranju radne grupe koja će pripremiti nacrt Sporazuma o pristupanju.
Francusko-nemački predlog, čini se, bio je jedna od glavnih tema rasprave na samitu lidera država članica Evropske unije i zemalja regiona.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je ovaj predlog, ocenivši da je njegov cilj unapređenje procesa proširenja, što je, prema njenim rečima, "više nego dobrodošlo".
"Proces zasnovan na zaslugama ostaje temelj našeg pristupa i želimo da se krećemo brzo i efikasno", poručila je ona.
Nemačka i Francuska su u non-pejperu, koji su objavile dan uoči samita, pozvale na uspostavljanje novog procesa strukturisane postepene integracije za zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Inicijativa ima za cilj da zemljama kandidatima omogući da ranije osete koristi od bliže integracije sa Evropskom unijom, uz zadržavanje postojećeg pristupnog okvira zasnovanog na zaslugama.