Dostupni linkovi

Titov bunker nacionalni spomenik BiH


Objekat D-0 ARK u Konjicu, poznat kao Titov bunker, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Riječ je o objektu koji je građen 26 godina, a predstavljao je jednu od strogo čuvanih tajni Jugoslavije. Uz aerodrom Željava kod Bihaća, te ratnu luku Loru kod Splita, ARK je bio i jedna od najvećih investicija u bivšoj državi.

Planina Zlatar, koja se nalazi u blizini Konjica, desetine godina čuvala je najveću državnu vojnu tajnu bivše Jugoslavije. U ovom prirodnom okruženju, prije 60 godina, počela je izgradnja atomskog skloništa, objekta nazvan D-0 ARK, koji je bio glavno komandno mjesto bivše Jugoslovenske narodne armije. Za ovo su, osim radnika koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati ugovor o šutnji, znala samo četiri komandanta po službenoj dužnosti.

Na posljednjoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ARK je proglašen nacionalnim spomenikom.

"Ono što je karakteristično za ovaj objekat jeste da je građen punih 26 godina, od 1953. do 1979. godine. Za njegovu izgradnju potrošeno je četiri milijarde i 600 miliona američkih dolara", podsjeća Emir Softić, stručni savjetnik u Komisiji.

Podsjećamo: u ARK-u su održana i dva ciklusa Bijenala savremene umjetnosti, a u ovom objektu i sada se nalazi preko 60 radova umjetnika iz cijelog svijeta.

"Jako je interesantno pretvoriti objekat koji je pod vojskom u umjetnički projekat", ističe Bašak Šenova (Başak Senova) koja je bila selektor prvog ciklusa Bijenala u ime Republike Turske.

"Bilo je veliko uzbuđenje i zadovoljstvo što sam imao priliku postavljati izložbu u jednom tako specifičnom prostoru kao što je bunker, koji je, naravno, bio jedna od velikih tajni Jugoslavije", navodi selektor Bijenala u ime Republike Hrvatske Branko Frančeski (Franceschi), inače istoričar umjetnosti.

Direktor projekta Bijenala Edo Hozić o proglašenju ARK-a nacionalnim spomenikom kaže:

"Ja znam da smo mi otvorili vrata s ovim projektom ARK-a i da je kroz ARK u ove posljednje četiri godine prošlo oko 40.000 ljudi."

Nacionalni spomenik ARK, znači mnogo i u turističkom smislu.

"Proglašenjem ovoga objekta nacionalnim spomenikom mislim da je grad dobio veliki kulturno-historijski značaj. Nadam se da ćemo taj objekat vrlo brzo otvoriti - da bude otvorenoga tipa, tako da svako ko hoće da ga posjeti može da dođe, da vidi našu historiju", tvrdi Jasminka Hadžajlija, rukovoditeljica Turističke zajednice u Konjicu.

Vojni bunker u Konjicu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:38 0:00

Titov bunker posjećuju brojni gosti.

"Znam da se radi o nečem velikom, duboko ispod zemlje, koje je bilo spremno za nuklearni napad. To je meni ono što je zanimljivo", riječi su Slovenca Lea Befte.

Jedan od članova grupe izviđača iz Belgije dijeli svoje impresije:

"Ja sam Maksvel Spaku. Dolazim iz Belgije i vođa sam grupe od 15 izviđača. Došli smo u Bosnu i Hercegovinu u posjetu Titovom bunkeru. Divan je."

Stručni savjetnik u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Emir Softić ponovo naglašava:

"Objektu je data namjena glavnog vojnog operativnog središta za smještaj i boravak Maršala Josipa Broza Tita, štaba Vrhovne komande JNA i užeg sastava Predsjedništva i Vlade SFRJ u kriznim situacijama, ili u slučajevima eventualnog nuklearnog napada na Jugoslaviju i dat je tada drugi šifrovani naziv D0."

Prilikom posjete Titovom bunkeru u Konjicu, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je kazao:

"Ovaj objekt je spomenik jednog vremena koje je prošlo, koje je starije, zapravo, nego što to sam protok vremena govori, a od vremena kada je ovaj objekt građen dogodile su se ogromne promjene - i dobro je da imamo s jedne strane uspomenu, a s druge strane je vrlo važno da se ovaj prostor koristi za nešto sasvim drugo nego za što je bio namijenjen."

O značaju proglašenju ARK-a nacionalnim spomenikom, predstavnica Općine Konjic Šeherzada Alić zaključuje:

"Nadam se da će ovim proglašenjem općina Konjic dobiti u funkciji razvoja turizma, kao i promociji općine i njenih kulturnih vrijednosti."

  • Slika 16x9

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG