Niti jedna evropska država nema potpuno čiste račune u vezi s korupcijom, ocjenjuje Transparency International u svom posljednjem izvještaju. Veoma bliski odnosi između preduzeća i vlada omogućuvaju pljačku i podrivanje ekonomske stabilnosti u Evropi.
Političke partije, preduzeća i državne službe najslabije su karike u borbi protiv korupcije u cijeloj Evropi. Državni revizori, ombdusmani i izborne komisije, s druge strane, najbolje obavljaju posao promatranja i publikovanja nepravilnosti.
U izvještaju Transparency International se navodi da je javnost širom Evrope sve više zabrinuta jačanjem korupcije. Zaključuje se takođe da najveći dio vlada nije dovoljno odgovoran prema javnoj potrošnji i javnim poslovima.
Paul Zoubkov, koordinator u Transparency International koji je izvještaj i priredio, kaže kako je aktuelna evropska kriza zapravo rezultat života u korupciji.
Izvještaj konkretno navodi primjer Grčke, Italije, Portugala i Španije - četiri zemlje čiji fiskalni problemi ugrožavaju euro. Zoubkov zaključuje da se veza između krize eurozone i korupcije ne smije i nadalje ignorisati
"Da bi se izašlo iz euro-krize jako je bitno tačno ukazati na sve rupe u sistemu odbrane od korupcije. Ako želimo ići naprijed, osigurati održivost budžeta, mora postojati puna transparentnost u vezi sa svim odlukama političara i trošenja javnih sredstava", kaže Zoubkov.
Koordinator Transparency International naglašava kako je ta nevladina organizacija posebno zabrinuta za povratak korupcije u zemljama koje su se Uniji pridružile 2004.godine.
„Ono što smo uočili u novim članicama jeste vraćanje na stari način poslovanja. Posebno se tu ističu Češka republika, Slovačka i Mađarska, svaka iz svojih razloga. U Madjarskoj je to u vezi s podijeljenom vlašću, u Češkoj i Slovačkoj se pljačka kroz javnu nabavku. A sve tri zemlje imaju ozbiljne probleme u finansiranju političkih partija."
Transparency International u svojim preporukama poziva sve evropske parlamentarne zastupnike da lobiranje i kampanje transparentnije financiraju. Samo je deset, od ukupno 25 evropskih zemalja zabranilo neobjavljivanje političkih donacija.
Konačno, Transparency International u svom izvještaju pod nazivom "Novac, politika i moć: korupcijski rizici u Evropi" kaže kako se zakonski mora regulisati zaštita zviždača koji otkrivaju korupciju, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
Političke partije, preduzeća i državne službe najslabije su karike u borbi protiv korupcije u cijeloj Evropi. Državni revizori, ombdusmani i izborne komisije, s druge strane, najbolje obavljaju posao promatranja i publikovanja nepravilnosti.
U izvještaju Transparency International se navodi da je javnost širom Evrope sve više zabrinuta jačanjem korupcije. Zaključuje se takođe da najveći dio vlada nije dovoljno odgovoran prema javnoj potrošnji i javnim poslovima.
Paul Zoubkov, koordinator u Transparency International koji je izvještaj i priredio, kaže kako je aktuelna evropska kriza zapravo rezultat života u korupciji.
Izvještaj konkretno navodi primjer Grčke, Italije, Portugala i Španije - četiri zemlje čiji fiskalni problemi ugrožavaju euro. Zoubkov zaključuje da se veza između krize eurozone i korupcije ne smije i nadalje ignorisati
"Da bi se izašlo iz euro-krize jako je bitno tačno ukazati na sve rupe u sistemu odbrane od korupcije. Ako želimo ići naprijed, osigurati održivost budžeta, mora postojati puna transparentnost u vezi sa svim odlukama političara i trošenja javnih sredstava", kaže Zoubkov.
Koordinator Transparency International naglašava kako je ta nevladina organizacija posebno zabrinuta za povratak korupcije u zemljama koje su se Uniji pridružile 2004.godine.
„Ono što smo uočili u novim članicama jeste vraćanje na stari način poslovanja. Posebno se tu ističu Češka republika, Slovačka i Mađarska, svaka iz svojih razloga. U Madjarskoj je to u vezi s podijeljenom vlašću, u Češkoj i Slovačkoj se pljačka kroz javnu nabavku. A sve tri zemlje imaju ozbiljne probleme u finansiranju političkih partija."
Transparency International u svojim preporukama poziva sve evropske parlamentarne zastupnike da lobiranje i kampanje transparentnije financiraju. Samo je deset, od ukupno 25 evropskih zemalja zabranilo neobjavljivanje političkih donacija.
Konačno, Transparency International u svom izvještaju pod nazivom "Novac, politika i moć: korupcijski rizici u Evropi" kaže kako se zakonski mora regulisati zaštita zviždača koji otkrivaju korupciju, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
