Farhad N. je imao samo nekoliko mjeseci kada su oteti putnički avioni namjerno usmjereni u kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku 11. septembra 2001. godine, u okviru napada na Sjedinjene Američke Države u kojima su poginule hiljade ljudi.
Dvadeset i pet godina kasnije, osuđen je na doživotni zatvor jer je automobilom Mini Cooper uletio u masu ljudi u Münchenu, pri čemu su poginule dvije osobe, a desetine povrijeđene.
Priča ovog 25-godišnjeg Afganistanca naglašava kako se svijet promijenio od 11. septembra, pri čemu su se i teroristička prijetnja i protivterorističke operacije neprestano mijenjale.
Napade 11. septembra planirala je Al-Kaida, grupa koju je predvodio saudijski milioner Osama bin Laden, a kojoj su utočište pružile talibanske vlasti u Kabulu, koje su naknadno zbačene s vlasti.
Nakon toga, Farhad N, čije je prezime skraćeno u skladu s njemačkim pravilima o privatnosti, počeo je odrastati u zemlji u kojoj su se međunarodne snage predvođene SAD-om borile 20 godina kako bi talibane držale podalje.
Kasnije je bio među stotinama hiljada Afganistanaca koji su napustili svoju zemlju u potrazi za mirom i blagostanjem u Evropi, da bi se na kraju radikalizovao kroz internet propagandu koju su objavljivali imami u njegovoj rodnoj zemlji.
Nije imao nikakvu povezanost niti veze s bilo kojom specifičnom grupom i čini se da je djelovao potpuno na vlastitu inicijativu.
"U starim danima, takve bismo nazivali pojedinačnim akterima ili vukovima samotnjacima. To je budućnost", rekao je za Radio Slobodna Evropa bivši američki diplomata s višedecenijskim iskustvom u borbi protiv terorizma.
"Niko ne mora biti dio grupe... Mogu biti inspirisani jednom grupom, mogu biti inspirisani višestrukim grupama", rekao je bivši diplomata, koji je želio ostati anoniman, dodajući da napredak u umjetnoj inteligenciji pogoršava "prekretnicu" u razvoju terorističkih prijetnji.
Radio Slobodna Evropa je razgovarao s više stručnjaka o tome kako tehnološka sredstva koja nisu postojala prije 25 godina, uključujući dronove, AI i društvene mreže, stvaraju potpuno novo i opasnije okruženje.
"Počinjemo viđati mnogo veću prisutnost na internetu. Počinjemo viđati mnogo veću upotrebu influensera... pored standardizovanih aktera na koje smo navikli na terorističkoj sceni, imamo i pojedinačne aktere, one koji su pod njihovim uticajem", rekao je za RSE penzionisani američki general Joseph Votel.
Votel je predvodio padobranski napad američkih trupa na položaje talibana u Kandaharu u oktobru 2001. godine, samo nekoliko sedmica nakon napada 11. septembra na New York i Washington. Kasnije je igrao ključnu ulogu u, kako je nazvano Rat protiv terora, služeći i u Iraku i komandujući operacijama protiv militanata Islamske države (IS).
"Ove terorističke organizacije su preživjele. Nastavile su se prilagođavati koliko god su mogle... postale su sofisticiranije", rekao je. "Okruženje je sada mnogo složenije za stručnjake za bezbjednost."
'Naslijeđeni teroristi'
Sa Al-Kaidom, priča nakon 11. septembra bila je priča o franšizama, grupama kao što su Al-Shabaab u Somaliji i Jama'at al-Islam wal-Muslimin (JNIM) u regiji Sahel u zapadnoj Africi, koje su se povezale s Al-Kaidom spajajući lokalne ciljeve s njenom ambicijom za izvođenje daljih globalnih napada.
Ova raspršena struktura omogućila je brendu Al-Kaide da preživi nakon što su američke vojne snage u mjesecima nakon 11. septembra žestoko napale njeno rukovodstvo i lišile je sigurnih utočišta u Afganistanu.
Nova američka Strategija protiv terorizma, objavljena u maju, stavlja Al-Kaidu i "njenu najagresivniju podgrupu, Al-Kaidu na Arapskom poluostrvu (AQAP)", na vrh liste onoga što naziva "naslijeđenim islamističkim teroristima".
Izvještaj UN-a prošlog mjeseca opisao je AQAP kao "predvodnicu" globalnog pokreta Al-Kaide.
Posljednjih godina, studije su pokazale kako ogranci Al-Kaide koordiniraju finansiranje i obuku. Na primjer, posmatrači UN-a prošle godine su zabilježili pojedinačnu isplatu otkupnine od 50 miliona dolara JNIM-u, koju je podijelio s AQIM-om (Al-Kaida u islamskom Magrebu), AQAP-om u Jemenu i "višim rukovodstvom Al-Kaide u južnoj Aziji".
Također pojačavaju slanje poruka putem interneta.
"Propaganda Al-Kaide u Jemenu naglo je porasla nakon povlačenja iz Afganistana pa sve do danas. Objavili su više nego što sam ja objavila u posljednjih nekoliko godina", rekla je za RSE Sara Harmouch, stručnjakinja za terorizam i saradnica u Frontier Security Institute i u Programu za ekstremizam na Univerzitetu George Washington.
"Al-Kaida u Jemenu je, nedavno prije nekoliko mjeseci... izašla sa saopćenjima i video zapisima koji podstiču napade vukova samotnjaka, tražeći od pojedinaca koji se nalaze na Zapadu da izvedu napade na tlu SAD-a i u Evropi", rekla je.
Let na slijepo?
U ovom okruženju koje se brzo mijenja postoji još jedan problem: gubitak kapaciteta za borbu protiv terorizma.
"Letimo na slijepo. U posljednjih godinu i po dana... izgubili smo ljude i izgubili smo novac", rekao je bivši diplomata, dodajući da je trenutno geopolitičko okruženje dodatno otežalo izazov.
"Trenutno se nalazimo u nekoj vrsti oka oluje između posljedica 7. oktobra [napada na Izrael 2023. godine koji je predvodio Hamas] i tekućeg rata s Iranom", nastavio je. "Izgubili smo mnogo dobrih ljudi koji su imali iskustvo na terenu i institucionalno znanje."
Veze Irana s Al-Kaidom i 'kriminalnim posrednicima'
Američka Strategija protiv terorizma navodi Al-Kaidu kao glavnu prijetnju, dok Iran opisuje kao "svjetskog sponzora terorizma broj 1". Podrška Teherana grupama koje je Washington označio kao terorističke organizacije, uključujući Hishobolah i Hamas, je dokumentovana.
Iran također ima dugogodišnje veze s Al-Kaidom. Više izvještaja UN-a navodi da de facto vođa ove grupe, Saif Al-Adel, živi u Teheranu, iako je u nedavnom izvještaju navedeno da je regionalni sukob od 28. februara možda ugrozio njegovu bezbjednost.
Stručnjaci kažu da pragmatizam leži u osnovi ovog malo vjerovatnog odnosa između Irana predvođenog šiitima i sunitske militantne grupe. Penzionisani američki general Joseph Votel kaže da Teheran vidi Al-Kaidu kao korisnu jer njene aktivnosti "naplaćuju cijenu SAD-u". Utočište koje pruža Al-Adelu također može dati Teheranu polugu uticaja nad njim.
Iran je isto tako podržavao Hamas, još jednu sunitsku grupu koju je Washington označio kao terorističku organizaciju, te je podržao njen napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 250 uzeto za taoce.
Iran je također optužen za korištenje posrednika i dalje u inostranstvu. Izvještaj Centra za borbu protiv terorizma na West Pointu iz 2025. godine istakao je sve veću upotrebu "kriminalnih posrednika od strane Teherana za izvođenje napada kako bi se održala uvjerljiva mogućnost poricanja".
Tokom webinara na Univerzitetu George Washington 2. septembra, sličnu zabrinutost iznijeli su i drugi vodeći stručnjaci za protivterorizam.
Tom Sanderson iz Centra za strateške i međunarodne studije ukazao je na "smanjenje fokusa na terorizam, budžete i osoblje", dok je Bruce Hoffman iz Vijeća za vanjske odnose govorio o "egzodusu" osoblja iz Biroa za borbu protiv terorizma pri State Departmentu, koji je restrukturiran prošle godine.
Nije bilo hitnog komentara iz Bijele kuće niti State Departmenta o pitanjima pokrenutim u ovom članku. Finansiranje protivterorizma počelo je opadati nakon revizije 2018. godine, a smanjenja su se ubrzala od 2025. godine.
Američka Strategija protiv terorizma navodi da "našoj naciji nije dobro služila njena obavještajna zajednica, koja se zaglibila u starim načinima posmatranja prijetnji".
Jonathan Schroden, glavni voditelj istraživanja u CNA, još jednom istraživačkom centru sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za RSE da je posljednjih godina došlo do ključne promjene u politici.
"Naši ciljevi su se pomjerili sa potpunog poraza ovih grupa prema efikasnom upravljanju prijetnjom koju one predstavljaju... držeći to podalje od američkog tla", rekao je.
"Mislim da je struktura koju SAD trenutno imaju na snazi bila uglavnom efikasna u tome tokom posljednjih pet do sedam godina", dodao je.