Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Države imaju mafije ili mafije države?


Izvještaj EK o napretku u 2009. godini navodi da BiH još uvijek nije postigla željeni korak u borbi protiv kriminala i korupcije
Može li se država istinski boriti protiv organiziranog kriminala, ukoliko je mafijaška hobotnica duboko ušla u sve pore društva i države? Koliko su vlasti uistinu spremne na obračun s organiziranim kriminalnom, a koliko su pojedine akcije igrokaz za domaću i inozemnu javnost? Ovo su pitanja koje se u regiji posljednjih dvadesetak godina često postavljaju.

Suradnja: Gordana Sandić Hađihasanović, Zoran Glavonjić, Esad Krcić, Goran Vežić, Anamari Repić.


Bosna i Hercegovina ima ozbiljan problem sa korupcijom i kriminalom, koji, prema nekim procjenama, kontrolira kapital od milijardu i pol konvertibilnih maraka, ili 750 milijuna eura. Istodobno, posljednjih godina, najveći broj građana Bosne i Hercegovine, postaje sve siromašniji. Profitirao je tek mali broj onih koji su se nelegalno obogatili kriminalom i korupcijom, i to preko noći.

Izvještaj Evropske komisije o napretku u 2009. godini navodi da Bosna i Hercegovina još uvijek nije postigla željeni korak u borbi protiv kriminala i korupcije, dok je istovremeno primjena antikorupcijskih standarda jedan od uslova koje ova zemlja nije ispunila za liberalizaciju viznog režima.

U prilog ovoj ocjeni ide i izjava glasnogovornika Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Borisa Grubešića:

„Broj predmeta koji se vode, posebno za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, je u porastu i trenutno ima oko 500 predmeta, što samo po sebi govori o složenosti i opterećenosti ovog dijela. Otprilike trećina tih predmeta odnosi se na organizirani kriminal. Što se tiče predmeta koji su podignuti protiv osoba koje obnašaju određene funkcije u zakonodavnoj, izvršnoj ili institucionalnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, samo u ovoj godini podignuto je nekoliko bitnih optužnica. Jedna od njih podignuta je u predmetu protiv Fadila Jaganjca, šefa Odjela za aerodrome u okviru Granične policije Bosne i Hercegovine. Tu je i predmet koji se odnosi na optužene Bičakčić Ethema i Čović Dragana.“


Prema ranijim izjavama, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi istragu protiv premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, i još 11 osoba, pod sumnjom da su tokom izgradnje vlade Republike Srpske i drugih građevinskih projekata, oštetili državni i entitetski budžet za preko 70 miliona eura ili 145 miliona KM. Dodik u svom stilu kaže:

„To sam najavljivao svima, govorio da se radi o jednoj ujdurmi. Namjestio je neko priču koja je potpuna ujdurma i prevara. Jeste, napravio sam i ponosan sam na ovaj objekt koji sam napravio.“

Ista odbrana se prepoznaje i u drugim situacijama, na primjer kada se Dragan Čović, koji je smijenjen s funkcije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, našao na udaru sudskih vlasti.

Osobe povezane s kriminalom često se predstavljaju kao branioci nacionalnih interesa, navodi analitičar, profesor Enver Kazaz:
Enver Kazaz:Osobe povezane s kriminalom često se predstavljaju kao branioci nacionalnih interesa

„Svuda u svijetu države imaju svoje mafije. Ovdje mafije imaju svoje feude. Slučaj Čović, slučaj Bičakčić, slučaj Dodik posvjedočuju krajnju neodgovornost ličnosti na značajnim funkcijama. U odgovornijoj demokratiji, HDZ bi sam isključio Čovića iz svoje stranke. Dodik bi bio kažnjen od svoje stranke. Bičakčić ne bi bio proizveden u neku nacionalnu žrtvu i nacionalnog heroja, nego bi bio promatran kao građanin koji je prekoračio zakonske ovlasti i norme moralnog ponašanja.“


Slično se dešava i sa posljednjim „hitom” o bosansko-hercegovačkom kriminalu. Kao što je poznato, Magazin Global i Dnevni avaz objavili su da je OHR kreirao šemu kriminalne bošnjačke organizacije, u kojoj je imenovan dio političkog rukovodstva, vjerske vođe i neki vodeći poslovni ljudi. U nekim medijima je najavljeno postojanje „antihrvatske hobotnice“, dok opozicione partije iz Republike Srpske traže da se šema kriminala uradi i za taj entiteta.

Novinar i urednik BH Dana, Senad Pećanin:

„Ta šema, ili više njih, nije nikakvo iznenađenje, niti čudo. Samo mali broj medija u Sarajevu već godinama piše i dokazuje činjenice koje upravo govore ono što se može iščitati iz te analize. Radi se o tome da je riječ o najvišim nosiocima pojedinih državnih i političkih funkcija, te poslijeratnim tajkunima, koji nemilice i beskrupulozno pljačkaju javna dobra, budžete, državnu imovinu i koriste set privatizacijskih zakona za vlastito bogaćenje.“


Za nevladin sektor, posljednje navodne šeme iz Ureda visokog predstavnika, takođe nisu iznenađenje. Dragomir Babić, organizacija Narodni front, Banja Luka:

„Zadatak antikorupcionog tima jeste da se bavi istraživanjem kriminala i korupcije. Čak i ja sam ukazivao na kriminal pojedinih ljudi. Njih je uhvatila panika i strah. Ništa nije iznenađujuće da postoji šema kriminala za Republiku Srpsku. Zna se kako izgleda šema ovdje, ko je na vrhu i ko su ostali pomagači, tako se ne bih čudio da to izađe u javnost. Ovdje je poznato sve što radi Milorad Dodik u sprezi sa ljudima iz privatnog sektora.“


Korupcija je ključna tačka organizovanog kriminala i povezanosti države s mafijaškim krugovima - godinama upozorava nevladina organizacija Transparency International. U posljednjem izvještaju za 2008. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu, od ukupno analiziranih 158 zemalja.
Emir Đikić: "Prema svim percepcijama građana, u izvještajima koje smo radili u posljednje vrijeme, političke partije su ocijenjene kao najkorumpiraniji faktor u BiH" Foto: Midhat Poturović

Emir Đikić
, Transparency International:

„Prema svim percepcijama građana, u izvještajima koje smo radili u posljednje vrijeme, političke partije su ocijenjene kao najkorumpiraniji faktor u Bosni i Hercegovini. De facto, oni drže u zarobljeništvu kompletnu državu. Političke partije su te koje postavljaju zastupnike, koji onda opstruiraju, ili ne provode zakone, postavljaju izvršnu vlast, koja takođe opstruira i ne provodi zakone. Sada imate bezbroj primjera takvih skandala. Imate skandala i u okviru javnih nabavki. U principu, gdje god zakopate i približite se korupciji, uvijek ćete naći nekoga od političara upetljanog u to.“


Posljednjih godina, najveći procent građana u Bosni i Hercegovini je sve siromašniji, a profitirao je mali broj onih koji su se obogatili preko noći:

„Bruka i sramota. Sve jedni te isti, s leđa naroda koji ne radi.“
„Dosta srbatanja, hrvatanja i muslimatanja. U nas je bitna nacionalnost, a čovjek ništa.“

NE SME BITI NEDODIRLJIVIH

Veze organiziranog kriminala sa državnim institucijama u Srbiji, ne postoje u obliku kakav pamtimo iz vremena režima Slobodana Miloševića, ali mafija, kao i svuda u svijetu, kroz korumpirane pojedince iz redova vlasti pokušava održati unosne poslove, rekli su naši sugovornici. Oni ocjenjuju da je Srbija u posljednje vrijeme odlučna u borbi protiv organiziranog kriminala, ali pitanje je da li se stiglo do vrha kriminalne piramide, ili se samo čistilo po dnu?

Dugo najavljivani obračun sa organizovanim kriminalom, država Srbija ovih dana u jednom delu finiširala je udarom na mrežu trgovaca narkoticima, pod radnim nazivom Akcija Morava, u kojem je širom zemlje, u raciji više od 2.000 policajaca, na 600 lokacija, uhapšeno više od 500 dilera, od kojih je 100 zadržano u pritvoru. Zaplenjena je velika količina droge, oružja i falsifikovanog novca. Tom prilikom naciji se obratio Boris Tadić, predsednik Srbije, rekavši da je rasturanjem dilerske mreže završena prva faza borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, i najavio još odlučniju borbu:

„Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je možda čak i važnija od evropskih integracija jer uspeh u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije je pretpostavka stvaranja uslova za sigurniji i bolji život naših građana, stvaranje uslova za više dosege našeg društva.“


Stav, da je borba protiv organizovanog kriminala na vrhu liste prioriteta, u poslednje vreme potkrepljen je i zaplenom skoro tri tone kokaina kod obala Južne Amerike, u kojoj su, sa američkom DEA, učestvovale srpska policija i Bezbedonosno informativna agencija Srbije, kao i policijsko - pravosudnim akcijama u borbi protiv nasilja u sportu, ali i korupcije - hapšenjem nekoliko čelnika beogradskih zdravstvenih centara.
Milorad Veljović: Mi radimo na uništenju veza organizovanog kriminala i pojedinaca u institucijama države

Milorad Veljović, direktor policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, izjavio je da organizovani kriminal ne može da postoji bez veze sa pojedincima u institucijama države, ali da Srbija svakodnevno i intenzivno radi na razbijanju te sprege:

„Iz dana u dan, u toj borbi protiv organizovanog kriminala, te veze su sve labavije i slabije. Mi radimo na uništenju svih tih veza. Ne tvrdim da ćemo uništiti organizovani kriminal, ali sigurno ćemo ga svesti na jednu podnošljivu meru. Budite ubeđeni da je država krenula u jednu odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala.“

Božo Prelević, bivši sudija i nekadašnji koministar srpske policije, izjavio je da je teško reći koliko su jake veze organizovanog kriminala i pojedinaca iz državnih institucija, ali da ima utisak da je Srbija sve odlučnija u borbi protiv organizovanog kriminala:

„Kod organizovanog kriminala uvek imate problem određenih ljudi, određenog čoveka, ali u svakom slučaju rekao bih da u jednoj bezbednostnoj i pravno, dosta zapuštenoj zemlji, kakva jeste Srbija, sve su ovo neki pozitivi pomaci. Ne znam da li se trebalo ovoliko čekati.“


Ostaci jakih veza između mafije i države za vreme režima Slobodana Miloševića omogućili su srpskim narko šefovima da u proteklim godinama razviju jake kriminalne mreže i uporišta, ne samo u Srbiji, već i u regionu, zapadnoj Evropi i drugim delovima sveta, sve do Južne Amerike. Tako je, zahvaljujući informacijama MUP-a Srbije i BIA-e, u pokušaju da se razmontiraju ustaljene šeme, u poslednjih 15 meseci u Latinskoj Americi, na jugu Afrike i u zapadnoj Evropi zaplenjeno 3,2 tone narkotika.

Leposava Kron, direktorka beogradskog Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, izjavila je da su poslednje akcije policije za svaku pohvalu:

„Na sve te pohvale moram da dodam i reč skepse jer je jasno, kada su poslednja hapšenja u pitanju, da je reč o dnu piramide organizacije distribucije droge. Ako idemo ka vrhu piramide, ne znamo koji su slojevi dodirljivi, da li je vrh uopšte dodirljiv. To je fundamentalno pitanje. Ako organizatori ne budu destabilizovani, ništa neće imati efekta na duži rok.“


Po okončanju akcije Morava, ministar policije, Ivica Dačić, poručio je da niko neće biti pošteđen i da će na udaru biti i ljudi iz vrha narko biznisa:

„Na meti su i organizatori najvećih kriminalnih grupa, ali na meti moraju biti i dilerske mreže. Mi im nećemo dati mira. Ova akcija će trajati i dalje.“


Leposava Kron napominje da je, pored suzbijanja narko biznisa, u Srbiji jedno od najozbiljnijih pitanja u borbi protiv organizovanog kriminala razotkrivanje povezanosti ljudi iz državnih institucija sa mafijom:

„Problem države je da se razračuna sa najvećim igračima iz devedesetih, sa ratnim profiterima, onima koji su ušli u legalne tokove, opstali u raznim biznisima, a zadržali stare veze, istovremeno čineći velike ili male usluge novoj vlasti.“


Preduslov za konačni obračun je i reforma pravosuđa koja se intenzivno sprovodi u poslednje vreme. Snežana Malović, ministarka pravde Srbije, izjavila je da su već učinjeni neki od najvažnijih koraka, kao što su donošenje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom i izmene Zakonika o krivičnom postupku:
Snežana Malović: U ovoj zemlji postoji jasna politička volja da se borba protiv organizovanog kriminala postavi kao jedan od prioritetnih ciljeva, Foto: Midhat Poturović

„Tužilaštvo za organizovani kriminal dosta radi na tome. Ima adekvatnu pomoć policije i bezbednostnih službi, koji se bave tim pitanjem. U ovoj zemlji postoji jasna politička volja da se borba protiv organizovanog kriminala postavi kao jedan od prioritetnih ciljeva. Shodno tome, svi državni organi koji imaju dužnost vezano za to pitanje, na tome i rade.“


Naši sagovornici, Božo Prelević i Leposava Kron, zaključuju da borba protiv kriminala u Srbiji jeste teška, ali ne i nemoguća misija:

„Treba praviti sav taj presing koji se radi nad kriminalom, ali to opet ne mogu da rade ljudi koji nisu sami očišćeni od kriminala.“
„Ako i saznamo prirodu interesa koje održavaju te stare veze u stabilnom stanju, onda smo rešili problem. I naravno, da sme biti nedodirljivih.“


Direktor policije Srbije, Milorad Veljović, na kraju poručuje da postoji jasna odluka da se suzbije organizovani kriminal, i to jedinstvenim delovanjem policije, pravosuđa, i bezbednosnih struktura:

„Čini mi se, po prvi put, da to jedinstvo ne manjka, naprotiv da ono iz dana u dan raste. Mislim da je to jedan dobar put da se organizovanom kriminalu zada konačno jedan jak udarac.“


"PAPIRNI" NAPREDAK BEZ PRIMJENE

Organizirani kriminal za Crnu Goru predstavlja problem broj jedan. Iako zbog te činjenice, već duže vrijeme, stižu ozbiljna upozorenja iz inozemstva, napredak je jedino postignut u usvajanju zakona, koji se u praksi ne primjenjuju. Zato, prema općim ocjenama, nema ni značajnih konkretnih rezultata.

I najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu učlanjenja u Evropsku uniju konstatuje da „organizovani kriminal i dalje ostaje stvar ozbiljne zabrinutosti, koji utiče na vladavinu prava i poslovno okruženje, a da kapaciteti za istraživanje i gonjenje ostaju nedovoljni i rezultiraju rijetkim pravosnažnim presudama u slučajevima organizovanog kriminala.“ Brisel, doduše, pored izvjesnih rezultata u reformi sudstva, hvali „papirni“ napredak, odnosno, usvajanje zakona, ali ukazuje da izostaje njihova primjena.

Za predsjednika Nacionalnog savjeta za evropske integracije, i lidera opozicionog Pokreta za promjene, Nebojšu Medojevića, organizovani kriminal je glavni bezbjednosni problem u regionu:
Nebojša Medojević: Organizovani kriminal nerijetko i financira političke partije na vlasti, učestvuje na izborima, kontroliše bankarski sektor, Foto: Savo Prelević

„Pretpostavljam da Evropska unija već postaje svjesna da je pitanje integracije zapadnog Balkana u Evropsku uniju, pitanje snaga institucija i obezbjeđivanja političke volje u vladama zemalja da se izbore protiv te opasne anomalije. To nije ni malo lak posao jer organizovani kriminal nerijetko i financira političke partije na vlasti, učestvuje na izborima, kontroliše bankarski sektor, putem pranja novca postaje ozbiljan investitor na tržištima kapitala i tržištima nekretnina. Tako se integriše u ekonomske sisteme ovih zemalja i postaje nešto što može ugroziti stabilnost u ovom dijelu Evrope.“


Izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i članica Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala, Vanja Ćalović, naglašava da su domaće kriminalne grupe značajno prisutne i van granica same Crne Gore, odnosno, u zemljama regiona:

„Policije i druge institucije drugih država mnogo efikasnije procesuiraju slučajeve nego što to čine crnogorski organi. Sa druge strane, imamo veliki broj reformi koje najavljuju policije, tužilaštva i sudstva. Potpisuju razne memorandume o saradnji, razne konvencije i druge akte kojima se obavezuju da učine nešto konkretno po pitanju zaustavljanja organizovanog kriminala, posebno onoga koji prijeti u regionu. Ono što je evidentno, posebno iz posljednjeg slučaja vezanog za šverc narkotika, koji je zaustavljen u Srbiji, ali naravno i za ubistvo Pukanića u Hrvatskoj, je da tragovi tih istraga vode do Crne Gore, a da u Crnoj Gori nije ništa učinjeno prije nego što su te službe zemalja u okruženju pokrenule konkretne postupke.“

„Rezultati dosadašnje borbe države sa organizovanim kriminalom se mogu tumačiti na više načina“, kaže funkcioner vladajuće Socijaldemokratske partije, Raško Konjević, koji ocjenjuje da Izvještaj Evropske komisije ohrabruje, ali i opominje:

„Mislim da postoji spremnost i politička volja. Ne zaboravimo da smo tek u julu usvojili određene izmjene Zakonika o krivičnom postupku, koji tužiocima daju dodatna ovlašćenja, koja omogućavaju da se imovina, koja se stekla organizovanim kriminalom i korupcijom, oduzima. Stvaramo legislativne pretpostavke da u narednom periodu ta borba bude možda vidljivija nego što je danas.“


Na račun vlasti vrlo često stižu optužbe da ne postoji odlučna namjera da se sa organizovanim kriminalom konačno raskrsti. Iz opozicije odapinju ozbiljne optužbe na račun vladajuće garniture. Optužbe lidera Pokreta za promjene, Nebojše Medojevića, dosežu do samog državnog vrha:
Vanja Ćalović: Vrlo je teško pokrenuti istrage jer one mogu dovesti do vrha države, što bi ugrozilo rukovodioce istražnih organa, Foto: Savo Prelević

„I gospodin Đukanović, da bi ispunio uslove Evropske unije, praktično bi trebao da hapsi članovi svoje organizacije, svoje bliske rođake i poslovne prijatelje, a to na žalost nije realno u ovom trenutku. Zato je Pokret za promjene formulisao svoj politički stav da je ključni demokratski problem Crne Gore i pozicija Đukanovića, koji treba da podnese ostavku, da se sve parlamentarne stranke nađu za jednim demokratskim okruglim stolom, da pokušaju da pronađu konsenzus oko formiranja vlade nacionalnog spasa, koja bi trebala da dekriminalizuje zemlju, da se izbori protiv hobotnice organizovanog kriminala.“

„Vrlo je teško pokrenuti istrage jer one mogu dovesti do vrha države, što bi ugrozilo rukovodioce istražnih organa“, kaže članica Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala, Vanja Ćalović, koja podsjeća da su upravo policija, tužilaštvo i sudstvo pod političkom kontrolom:

„Očigledno je da političke volje nema jer nema presude. To je nešto na šta je eksplicitno ukazala Evropska komisija, potencirajući činjenicu da ni policija ni tužilaštvo ni sudstvo nemaju ni kapaciteta, a ni rezultata u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. To je s jedne strane očigledno kada imate u vidu da su sve te institucije na izvjestan način politički kontrolisane. Kada znate da u Crnoj Gori 20 godina nije bilo nikakve promjene u strukturi na vlasti i kada znate da je šverc bio državni biznis u koji su bili uključeni svi, onda je malo teže očekivati da će se te iste strukture odlučiti da sada rasformiraju te kanale i da će ti kanali nastaviti da se koriste za ilegalne aktivnosti, za prebacivanje nekih drugih droga, ne samo cigareta.“


DOBRO USIDRENA MAFIJAŠKA HOBOTNICA

Hrvatska država je od svog osamostaljenja, ponajprije radi rata, ali i nastojanja da se njeno bogatstvo koncentrira u ruke 200 porodica, umrežena kriminalom i u državnim institucijama. Posljednji događaji, korupcionaške afere pokazuju da se mafijaška hobotnica dobro usidrila.

Dovoljno se samo sjetiti kriminalne pretvorbe kad su poduzeća, poput Dalmatinke iz Sinja, kupovala braća, koja su već imala dosjee u zemljama Balkana. Tamošnji radnici su višestruko pokradeni - i za radno mjesto i za novac.

„Od 28 miliona, koliko su radici potraživali iz one stare Dalmatinke, dobili smo samo pet posto“,
svjedoči sindikalna aktivistica, Iva Radonja, o jednoj etapi njihove borbe.
Foto: zoomzg

Nisu pokradeni samo Hrvati u domovini. Mnogi iz inozemstva su slali novac za obranu i obnovu Hrvatske, pa je i on nestajao. Predsjednik Mesić godinama ponavlja:

„I sada tvrdim da još stoji stotine milijuna na njihovim računima u inozemstvu, a to znači da je Hrvatska opljačkana.“


Novci su nestajali na raznorazne načine, pitalo se za njih, a odgovora nije bilo:

„I odgovorite više hrvatskim građanima - gdje je novac? To odgovorite! Ne pričajte Markove konake o tuđim familijama. Naučite se pristojnosti gospodine premijeru. “

Bilo je to pitanje saborskog zastupnika, Marina Jurjevića, bivšem premijeru Ivi Sanaderu - gdje je iz splitskog brodogradilišta nestalo šest do sedam milijuna dolara? Odgovora nije bilo.

Poznati pravni stručnjak i predsjednički kandidat, Ivo Josipović, kaže da su u Hrvatskoj koruptivne i kriminalne radnje teške 12,5 milijardi kuna godišnje, što je desetina državnog proračuna.

Dobar dio državnog novca odlijeva se kroz sustav javnih nabava, upozorio je nedavno Damir Kajin iz IDS-a, na sjednici Sabora:

„Slobodno se može reći da pojedinci u Hrvatskoj svake godine pronevjere kroz javnu nabavu, a to su oni koji su od nas dobili povjerenje da kradu u naše ime, barem jedan Pelješki most. U 10 godina, gotovo bih se usudio reći, jednu autocestu od Zagreba do Splita. Gdje je taj novac? Nešto se vrti po Hrvatskoj, nešto preko off-short tvrtki po svijetu, ali najviše tog novca je kod onih koji vode javne tvrtke, njihovih sinova, kćeri, žena, ljubavnica i tako daje.“

Je li i ovo dokaz tvrdnji da svaka država ima mafiju, ali da u Hrvatskoj mafija ima državu? Ta je ocjena ipak malo pretjerana, smatra saborski zastupnik SDP-a, Nenad Stazić:

„Činjenica jeste da borba protiv kriminala, protiv organiziranog kriminala i borba protiv korupcije na najvišim razinama, kada ona zahvaća državni vrh, Vladu i ministarstva u Hrvatskoj, ide sporo i teško, a do prije dva-tri mjeseca nije išla nikako. “

Gordan Malić: Sigurno da je većina korupcijskih kriminalnih afera u Hrvatskoj izravno vezana uz HDZ, njegove dužnosnike i lidere

Novinar Globusa, Gordan Malić, koji je specijalista za tamnu, kriminalnu sliku Hrvatske, kaže da mafija nema državu, ali da ima svoju stranku:

„To je definitivno HDZ. Sigurno da je većina korupcijskih kriminalnih afera u Hrvatskoj izravno vezana uz HDZ, njegove dužnosnike i lidere. “


U Hrvatskoj posljednjih mjeseci pljušte kriminalne afere u ministarstvima, u javnim poduzećima i poduzećima u kojima država ima značajni udio. Spomenimo samo Podravku, iz koje je nestalo stotine milijuna kuna, zbog čega je ministar gospodarstva, Damir Polančec, dao ostavku.

Nedugo prije toga podignuta je optužnica protiv Berislava Rončevića, bivšeg ministra obrane, kojeg se tereti da je napravio milijunsku štetu, nepovoljno nabavljajući vojne kamione.

Ovi procesi koincidiraju s odlaskom premijera Ive Sanadera. Gordan Malić kaže da je njegov odlazak - kad je kriminal u državnim institucijama u pitanju - jednak popuštanju brane na rijeci Jang - Tse jer je Sanader zaustavljao većinu afera:

„Hrvatski su novinari u mandatu obje vlade premijera Sanadera bili dokazano više izloženi nasilju, nego u vrijeme rata. To govori o tome da je Sanader provodio jednu totalitarnu cenzuru na neoliberalni način. Dogovorno s krupnim kapitalom, uspio je zaustaviti većinu afera koje je, ili sam potakao, ili u njima sudjelovao, ili ih je pokrivao, ili ih je njegova stranka gomilala kroz šest-sedam godina njegove vlasti. Riječ je o aferama koje se sada već mogu odvagnuti u milijardama kuna.“


Hrvatska se na putu u Europsku uniju odrekla generala Gotovine, odrekla se ZERP-a, konačno je potpisala i arbitražni sporazum sa Slovenijom, tako da će opet na vrh dnevnog reda, kao najveći problem, isplivati korupcija i pravosuđe.

Gordan Malić:

„U Briselu, kao i u zemljama Europske unije, i u većini demokratskih zemalja, on se istražuje. Istražuju ga mediji, policija i državno odvjetništvo. U Hrvatskoj se on nije istraživao, naprotiv. U Hrvatskoj su se istraživali oni koji su ukazivali na kriminal. “


TRGOVINA LJUDIMA

Trgovina ljudima danas je jedan od najunosnijih oblika kriminala. Milijuni eura se obrću na sudbini malog čovjeka koji pokušava naći svoje mjesto pod suncem. Takva je priča i petnaestak Albanaca s Kosova, koji su ilegalno pokušali preći srpsku-mađarsko granicu i u tom pokušaju poginuli u rijeci Tisi. Da li će kosovske vlasti i EULKES uspjeti suzbiti ovaj, ali i svaki drugi vid kriminala na Kosovu?

Portparol Kosovske policije, Baki Keljani, kaže da je policija identifikovala četiri osobe umešane u organizaciju ilegalnih prebacivanja ljudi:
Ilegalni imigranti plaćaju od 2.000, 3.000 i više hiljada evra, kako bi prešli u neku zemlju Evropske unije

„Policija Kosova je preduzela sve mere. Vodi se istraga protiv četiri osobe za koje je izdat nalog za hapšenje. Mi radimo intenzivno, kako bi oni što pre bili uhapšeni.”

On dodaje da su osumnjičeni državljani Kosova, ali da druge informacije ne može da iznosi:

„Policija nastavlja da se bori protiv ovog vida kriminala.“


Slučaj Tisa je označen kao trgovina ljudima i sada je u nadležnosti specijalnog tužioca EULEKS-a, koji je i izdao nalog za hapšenje četiri lica. Drugi detalji vezani za ovaj slučaj trgovine ljudima se ne iznose u javnost, pošto je istraga u toku.

Pošto se radi o organizovanom kriminalu, tužioci EULEKS-a vode postupak u saradnji sa policijom Kosova. Portparol EULEKS-a, Kristof Lamfalusi, kaže da postoje dva nivoa istrage u slučaju Tisa:

„Policija Kosova je počela istragu i zatražila od tužioca EULEKS-a da preuzme slučaj.“


S obzirom da su na razne načine tri zemlje uključene u ovaj slučaj, ima teškoća u komunikaciji i razmeni podataka. Vlasti Kosova, Srbije i Mađarske su sarađivale na dva načina. Informacije o žrtvama pronađenim na mađarskoj strani su diplomatskim kanalima prenete kosovskoj policiji, dok je za žrtve pronađene u Srbiji postojala saradnja između tužilaštva Srbije i misije EULEKS-a.

Granična zona Horgoš-Roška često se služi za ilegalne prelaske. Kako javljaju kosovski mediji, ilegalni imigranti plaćaju od 2.000, 3.000 i više hiljada evra, kako bi prešli u neku zemlju Evropske unije. Iako mnogi ostvare svoje planove, rizik takvog putovanja je veliki, što je i nesreća na Tisi pokazala.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

XS
SM
MD
LG