Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nacionalno blago u raljama politike


Sarajevska Hagada
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:54 0:00

Jevrejski rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju

Kako se čuva nacionalno blago u državama regije? Zašto se tim blagom „igra“ politike i zašto je lako njim manipulirati ? Koliko smo bogatstvo koje predstavlja i identitet neke nacije pretvorili u mitove radi političke zloupotrebe?

Bosna i Hercegovina


O viševjekovnoj tradiciji Bosne i Hercegovine svjedoče na stotine kulturnih dobara, pokretnog i nepokretnog naslijeđa, koje je proglašeno nacionalnim spomenicima.

Stećci, novembar 2009, foto: Midhat Poturović
O njima se uglavnom brine državna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ali sa skromnim i ograničenim financijskim sredstvima.

Tako su tisuće stećaka, dvorci i tvrđave bosanskih kraljeva, te paleolitska i ilirska nalazišta vrlo često ostavljena zubu vremena, ali i nerazumijevanju politike i političara, koji u njima ne vide vrijednosti i bosanskohercegovačku tradiciju.

Kao i sve u Bosni i Hercegovini, nacionalno blago i šta ono predstavlja, definisano je Dejtonskim mirovnim sporazumom i po prvi put u savremenoj istoriji svijeta kulturno nasljeđe se tretira kao faktor uspostave mira. Više tekstu Žane Kovačević: Dejtonsko nacionalno blago

Srbija


Nacionalno blago ima neprocjenjivu vrednost u identitetu nacije, slažu se ugledni stručnjaci u Srbiji, koji se bave očuvanjem kulturnih i nacionalnih vrednosti.

Jugoslovenska kinoteka, avgust 2010
Identičan stav iznose i istoričari, ali uz napomenu da se nacionalno blago još uvek definiše na vrednostima srednjeg veka i mitovima koji i danas predstavljaju glavno uporište za dnevno političku upotrebu.

Svaka nacija poželela bi da u svom nacionalnom blagu ima kulturno i tehničko dostignuće u vremenu.

To je za istoričare, arheologe i ostale javne radnike, stav oko kojeg jednostavno nema dileme, piše Radovan Borović u tekstu Nacija i nacionalna baština

Crna Gora


Nacionalno blago u Crnoj Gori, prema ocjenama stručnjaka, nema zadovoljavajući tretman države, čiji je odnos prema najvrjednijim prirodnim i društvenim resursima, isključivo politički motivisan.

Ikona Filermosa, avgust 2010
Nacionalno blago su predmeti od izuzetne vrijednosti, ali ovakav status mogu imati i razni prirodni resursi, pa čak i ljudi. Zajednički imenitelj svima mora biti da su od izuzetne važnosti za jednu naciju.

Dobar primjer ove vrste nacionalnog blaga predstavlja ikona Bogorodice Filermose, svetinje Malteških vitezova, koja je uslijed burnih istorijskih događaja, sa Malte, preko Rusije, stigla u Crnu Goru.

Sada se nalazi u Plavoj kapeli Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju.

Više o crnogorskom nacionalnom blagu u tekstu Esada Krcića Ugroženo 70 posto naslijeđa.

Hrvatska

Najočigledniji primjer politizacije kulturne baštine u Hrvatskoj je Sinjska Alka, stoljetna viteška igra u čast obrane od Turaka 1715. godine, koja živi u srcima cijele Cetinske krajine i čijom su se slavom oduvijek željele okoristiti razne političke struje i vlasti, od kojih se ta časna slobodarska igra, kandidirana i za UNSESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, nije nikad dovoljno ni distancirala.

Ovogodišnja Alka prošla je mirno, no u biti, Alka zadnjih desetljeća nije bila pošteđena političkih igara i manipulacija.

Unatoč svojevrsnom „pomirenju“ i prihvaćanju pokroviteljstva, piše Enis Zebić u tekstu Alkarske i političke igre, bivšem hrvatskom predsjedniku, Stjepanu Mesiću, i lani se, na 294. Alci, i pljeskalo i zviždalo, a pokojnom Franji Tuđmanu skandiralo i pljeskalo.

Dio tamošnje politike i ljudi, Mesića i danas smatra „veleizdajnikom“ zbog svjedočenja u Haagu u slučaju generala Tihomira Blaškića.

Kosovo


Građani Kosova smatraju nacionalnim blagom rudnike, Šar planinu, vjerske i sakralne objekte, pa čak i plnainu Rugovu. Vlada, tvrde, nije uradila puno toga kako bi zaštitila kulturno naslijeđe.

Prizren, ariv

Zakon o kulturnom naslijeđu na Kosovu, usvojen je 2006. godine i predviđa pripremu liste kulturnog, arheološkog i arhitektonskog nasleđa, koja još uvek nije sačinjena.

Kosovski ministar za kulturu, omladinu i sport Ljutfi Haziri izjavio je za naš program da je ovo ministarstvo preduzelo određene radnje za registraciju kulturnog naslijeđa, što je predviđeno po Zakonu o kulturnom nasijleđu.

Više u tekstu Amre Zejneli: Država slabo štiti nacionalno blago.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG