Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kriza (ne) utiče na ovogodišnju festivalsku ponudu


Sa prošlogodišnjeg EXIT festivala
Saradnja: Nebojša Grabež, Enis Zebić, Jasna Vukićević i Zvjezdan Živković

U ljetnjem periodu turističku ponudu regiona prate i brojni festivali. Neki od njih ustanovljeni su još za vremena bivše Jugoslavije i do danas nisu izgubili na aktuelnosti, poput Pulskog filmskog festivala ili Dubrovačkih ljetnjih igara. Sa druge strane u međuvremenu su se i pored brojnih problema u regionu etablirali novi, poput EXIT-a, Međunarodnog filmskog festivala u Sarajevu, Motovunkog filmskog festivala ili Pjesme Mediterana u Budvi.

Pitanje je međutim može li se, uglavnom veoma dobar program iz prethodnih godina, ponoviti i ove, kada je, po mnogim procjenama, najžešći udar ekonomske krize region zapljusnuo tek ove godine? Poznato je da su svi značajniji festivali, osim sponzora, dobijali pomoć i iz državnih ili opštinskih budžeta.

Srbija: Izuzetna ponuda koncerata svetskih zvezda

Aktuelna ekonomska kriza nije u značajnijoj meri uticala na održavanje letnjih festivala u Srbiji. Koliko je u ovom trenutku poznato, nijedan festival nije otkazan, mada se dobar dio manifestacija u velikoj meri oslanja na lokalne ili državne, ponekada, veoma skromne budžete. Sa druge strane, neki od muzičkih festivala, kao na primer novosadski EXIT, ili folklorno-narodnjačka zabava poput Guče, ostvaruju značajne finansijske efekte i beleže pristojne cifre inostranih poseta. Preostali festivali takođe preživljavaju zahvaljujući budžetskim sredstvima, ali i interesima i naklonostima sponzora. Dobra ilustracija tvrdnje, da ekonomska situacija nije značajnije uzdrmala kulturno leto u Srbiji, je izuzetna ponuda koncertnih nastupa velikih svetskih zvezda.

Sabor trubača u Guči 2008. Foto: Vesna Anđić
Beogradski koncerti Elton Johna, Bob Dylana i udruženih – Eric Claptona i Stevie Winwooda, smešteni u neverovatnih šest dana juna, a dve nedelje kasnije i nastup grupe Massive Attack, nagovestili su još jednu, izuzetno bogatu muzičku sezonu i, sudeći po njihovoj posećenosti, nisu ostavili utisak da je aktuelna finansijska kriza u značajnoj meri ugrozila potrebu fanova da vide svoje heroje. Prosečna cena od 30-tak evra nije bila prepreka da Arena bude popunjena na gotovo svim ovim nastupima.

Reviju velikih imena svetske muzičke scene nastavlja, u prvoj nedelji jula, Summertime festival: legenda džez vokala - D. D. Bridgewater, zatim tri promotera džez fanka u jednoj večeri – Fred Wesley, Tower of Power i Temptations, te konačno, zvezda festivala, Jeff Beck, jedan od najvećih majstora gitare u istoriji rok muzike.

„Jeff Beck je jedan od najvećih gitarista svih vremena, rame uz rame sa Hednriksom, sa Kleptonom. Imao je svoju džez grupu sa kojom je snimio niz velikih albuma. Poznat je po tome da je perfekcionista u muzici, da nikada nije podlegao nekom širokom ukusu publike. Mislim da će to biti jedno istinsko veče za uživanje. To je nešto što se ne propušta jer se jako retko viđa.“,
kaže Aleksandar Simić, iz Sava centra.

Centralni muzički događaj u Srbiji je svakako novosadski EXIT, jedan od najpopularnijih festivala u ovom delu Evrope. Hiljade mladih širom sveta i izvođači - Mika, Placebo, Missy Elliott, Faith No More i Chemical Brothers, učiniće da Petrovaradinska tvrđava i Novi Sad, od 8. do 11. jula, postanu jedno od najinteresantnijih i najprimamnjivijih mesta Evrope.



Ambiciju da preraste u veliki regionalni događaj ima i Beer Fest
, na atraktivnom koncertnom prostoru beogradskog Ušća.

Koncert na prethodnom Beer festu u Beogradu
Najveće ime petodnevnog festivala je Ana Popović, zvezda gitarskog bluza, čije je popularnost nesumnjiva, čak i u kolevci ovog muzičkog žanra – SAD.

„Rock and roll je nešto što dominira na Beer Festu i to je, u ovom vremenu neukusa i kiča, jako bitna stvar. On promoviše Beograd kao grad sadašnjih ljudi i grad tolerantnog duha. Mi znamo da svi tako ne vide Beograd u svetu, ali na Beer Fest dolaze stranci u sve većoj meri. Bilo ih je oko 15.000 prošle godine. Englezi su nam rekli da je kod njih nemoguće okupiti toliki broj ljudi na jednom mestu, dozvoliti točenje alkohola i završiti celu priču bez incidenata. Prošle godine je bilo 650.000 ljudi u pet festivalskih večeri. Sigurno je da ne bi mogli da govorimo o tolikim brojkama da se ulaz naplaćuje,“
smatra Ivan Ivačković, PR Beer Festa.

Ovih dana navršava se 50 godina od kada je film Ljubav i moda osvojio publiku širom bivše Jugoslavije. Pod sloganom Ljubav je u modi, XXXIX Filmski festival u Sopotu – SOFEST- obeležiće ovaj jubilej. Glavna glumica ovog filma, Beba Lončar, svečano je otvarila ovogodišnji Festival.

Nekoliko dana kasnije, 17. jula, na Paliću, pored Subotice, počinje XVII Festival evropskog filma.

„Festival će ostati u gabaritima kakav je bio poslednjih godina. Pored takmičarskog programa, imaćemo i sve ostale programe, uključujući i međunarodne kinematografije, mladi duh Evrope. Ove godine vraćamo program koji je namenjen najmlađima. Prošle godine nismo bili u prilici zbog broja sala,“
najavljuje Radoslav Zelenović, direktor festivala.

Pozorišno leto u Srbiji ima jednu tradicionalnu specifičnost.

Iako pozorišta čekaju jesenju sezonu, njihova aktivnost se nastavlja i tokom letnjih meseci, i to nesmanjenim intenzitetom – na scenama Evrope, Južne i Severne Amerike i, naravno, regiona.

„Naravno da odlaze i u okolna ex YU mesta. Tu ništa ne manjka, čak bih rekao da, u odnosu na ona prošla vremena, srpska pozorišta imaju veći publicitet,“ ocenjuje reditelj, Dejan Mijač.

Red je bilo obeležiti 30 godina od nastanka novog talasa, podsećanje na muzički susret koji se desio između bendova iz Beograda i Zagreba 1980. godine, svega što je iz toga proizišlo. To je ove godine vraćeno na BELEF i tome smo posvetili najveći deo festivala, kaže PR BELEF-a.
Za one koji ostaju u Beogradu, tradicionalna kulturna kompenzacija je BELEF. Filmski, vizuelni program, scena u pokretu, kojom dominiraju savremeni ples i teatar pokreta.

Ipak, dominantnu ulogu ove sezone imaće muzika. Slogan - Na novom talasu - došao je kao logično podsećanje na najsjajniji period kulturnog udara koji je obeležio osamdesete u glavnim gradovima bivše zajedničke zemlje.

Red je bilo obeležiti 30 godina od nastanka novog talasa, možda najvećeg kulturnog udara koji je bivša Jugoslavija doživela, podsećanje na muzički susret koji se desio između bendova iz Beograda i Zagreba 1980. godine, svega što je iz toga proizišlo. To je ove godine vraćeno na BELEF i tome smo posvetili najveći deo festivala. Muzička scena je ove godine najinteresantnija“, kaže Veljko Jovanović, PR BELEF-a.

Hrvatska: Manja prisutnost sponzora, kvaliteta ista


Kriza se osjeti, ali više u smanjenoj prisutnosti sponzora, nego što je država počela bitnije štedjeti na ljetnjim kulturnim manifestacijama u Hrvatskoj. Tu su decenijama unazad etablirani festivali, poput Pulskog filmskog, koji zbog značaja finansiraju i državni budžet i grad Pula, te Istarska županija, potom splitski muzički festival, koji je u toku, bez obzira na finansijski minus u kojem su, kako kažu organizatori. Dubrovačke ljetnje igre ove su godine u znaku 500 godina rođenja Marina Držića. Od novih festivala sa zavidnom međunarodnom reputacijom tu je, 11. godinu zaredom, Motovunski filmski festival, koji, kako kažu, i pored krize, po kvalitetu neće biti na nižem nivou od ranijih godina.

Kriza se osjeti, ali više u smanjenoj prisutnosti sponzora, nego što je država počela bitnije štedjeti na ljetnim kulturnim manifestacijama - zajednički je zaključak nakon virtualne šetnje po nekoliko najznačajnijih hrvatskih ljetnih festivala.

Festival igranog filma u Puli
je u 56 godina postojanja, uz nešto glavinjanja početkom devedesetih, bio i ostao nacionalna kulturna manifestacija, što uz ostalo omogućuje da se i krizu prebrodi s manje glavobolje.



Čak dvije trećine od 600.000 eura troškova za ovu manifestaciju, koja će se održati od 10. do 24. srpnja, pokriva proračun – najviše državni, ali i proračuni grada Pule i Istarske županije, kaže direktorica Pula film Festivala, Zdenka Višković-Vukić.

„Štedimo na svakom koraku. Ovogodišnji budžet je oko 20 posto manji nego prošle godine. Dobra situacija je sa sponzorima. Ne samo da nismo izgubili sponzore koje smo imali prošle godine, nego smo dobili i nove,“
rekla je ona.

Upravo traje 50. jubilarni splitski Festival zabavne glazbe
, koji – kao u neka stara vremena – uspijeva svaku večer prikovati uz televizijske ekrane jako mnogo gledatelja, a da o gužvi na splitskim Prokurativama i ne govorimo. „Novci su za mene manje važno pitanje. Problema je bilo i ove godine, ali osjetno manje nego prošle,“ kaže direktor splitskog festivala, Nenad Ninčević.

„Kako je privreda u kolapsu, nismo imali veliku podršku. Festival je mrvicu u minusu, oko 250.000 kuna. Kako smo napunili gledalište i imali najveću gledanost u Hrvatskoj, nadamo se da ćemo to sve skupa u naredne četiri godine refundirati. Najvažnije je da smo mediteranski zvuk vratili tamo gdje mu je mjesto,“ kaže Ninčević.

Novine su naveliko pisale kako je splitski gradonačelnik Kerum odobrio čak milijun kuna, ali kada oduzmete PDV, to vam je 800.000 kuna, malo više od 110.000 eura, kaže Ninčević.
Međunarodni filmski festival u Motovunu - iz arhive

Motovun Film festival se u 11 godina postojanja afirmirao kao jedna od poslastica ljetne kulturne ponude u Hrvatskoj.

Po običaju, festival se održava koncem srpnja, ove godine od 26. do 30. srpnja.

„Kriza se nije primijetila prošle godine, i neće niti ove,“ kaže direktor Festivala, Igor Mirković.

„Struktura našeg budžeta se znatno promijenila. U dobra ili bolja vremena 50 posto novaca, sa kojim smo radili, smo dobivali od sponzora, ali ne javnog sektora. Sada se to bitno smanjilo. Strepnja da li ćemo zadržati glavu iznad nule, je sada znatno veća nego što je bila u ta neka bolja vremena. Prošle godine je vladalo mišljenje da se po našem programu kriza nije vidjela, a ove godine sam po sve siguran da će se vidjeti još manje,
“ tvrdi Mirković.



Ima ljetnih festivala koje ne pokreće ni proračun, ni sponzori, nego entuzijazam. U Velikoj pored Požege u Slavoniji održat će se od 15. do 17. srpnja jedanaesti po redu Dirty Old Festival (DOF) sa tridesetak bandova i DJ-a iz Hrvatske i regije, a njegova je specifičnost – osim glasne glazbe i dobrog provoda – da najveći dio od nekoliko tisuća posjetitelja tri dana festivala tu i kampira, i to je najveći festivalski kamp u Hrvatskoj.

O utjecaju krize, organizator DOF-a, Igor Banjanin, kaže:

„Nismo mi nikada imali neke sponzore - to je više da dobijemo gratis pive i to... Tako da - iskreno - kriza nas pogađa, ali nije kao drugi da se žalimo da nismo dobili, jer nismo dobili ni prije."


Dubrovačke ljetne igre
jedan su od hrvatskih globalnih brandova i svakako najsjajniji biser ljetne kulturne ponude. Ovogodišnje, 61. po redu Igre, koje će se održati od 10. srpnja pa do 25. kolovoza, u znaku su 500. obljetnice rođenja Marina Držića, a ravnatelji Igara, Ivica Prlender, kaže kako financiranje iz proračuna nije doživjelo neka značajnija smanjenja koja bi se odrazila na kvalitetu programa, ali da se samo sa sjetom može sjećati ne tako davnih vremena kada se i 50 posto troškova Igara pokrivalo od sponzora.
Sa Dubrovačkih ljetnih igara - iz arhive

„Danas, najvjerniji su ostali uz nas, ali kriza je mnoge pouzdane višegodišnje sponzore onemogućila da nastavimo suradnju u onom obimu u kojem smo to navikli. Unatoč svemu se nadam da će naš glazbeni i dramski program zadržati i ove godine svoje prepoznatljive karakteristike. Imamo dvije ansambl premijere i tri reprizna naslova. U 47 dana, imamo pet dramskih naslova ambijentaliziranih na otvorenom prostoru, plus neka manja gostovanja, a to je zavidna razina, neovisno od svih ovih okolnosti,“
ocjenjuje Prlender.

U glazbenom dijelu Igara željelo se sačuvati prisutnost velikih glazbenih tijela kao okvir glazbenog programa, nastaviti tradiciju komorne opere koja je – kaže Prlender – sretna forma za komornost dubrovačkih prostora i okupiti niz velikih glazbenih imena iz Hrvatske i svijeta.

Crna Gora: Izostaće svjetska imena na Jazu


I crnogorsko primorje obiluje festivalima u ljetnjem periodu. Nedavno se završila u Budvi Pjesma Mediterana, koja godinama već ima više nego regionalni karakter po renomiranim učenicima, koji nisu izostali ni ove godine. Herceg Novom predstoje Sunčane skale, takođe muzički festival, kao i tradicionalni Filmski festival na Kanli Kuli. U petak, 2. jula, otvoren je Kotorski festival pozorišta za djecu, gdje će u glavnom programu manifestacije, koja će trajati do 10. jula, učestvovati čak 12 pozorišta iz devet zemalja - Poljska, Bugarska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora. Južnije, u Baru, je tradicionalni Barski ljetopis. Ove će godine, međutim, izostati posljednjih godina ustanovljenja tradicija gostovanja velikih svjetskih imena na Jazu, poput Madone i Rolling Stonesa.

Ipak, prijestonica crnogorskog turizma, Budva, svakako je grad sa najviše festivala. Samo program „Budvansko ljeto“ ima 11 festivala, a pod tim se pojmom podrazumijeva najrazličitiji angažman - od uličnih zabavljača do improvizovanih projekcija filmova i čuvenog Grad teatra, oko kojeg se zapravo skoro svake godine, kada je finansiranje u pitanju, diže najveća prašina, posebno od kada je državni vrh, za razliku od vremena njegovog etabliranja, 90-tih godina prošlog vijeka, prestao da sipa, kao se to kaže „šakom i kapom“.

Pod pojmom ljetnji festival danas se podrazumijeva svaka manifestacija, bez obzira na njeno trajanje ili kvalitet, a koja je najčešće namijenjena masovnom ukusu. Tako smo ovog ljeta svjedoci festivala koji traje samo jedan dan i dvije predstave. Festival se sastoji od raspetog filmskog platna i najnovije filmske produkcije B klase.

Po broju festivala prednjači Budva.

„U okviru programa festivala projekta Budvansko ljeto imamo niz aktivnosti i niz manifestacija. Počinje festival filma ili Cinemanija. Trenutno se realizuje festival filma na otvorenom, kao i festival uličnih trupa. Odlučili smo se da u toku ljeta stavimo akcent na brojna dešavanja i manifestacije jer želimo da Budva ojača svoju poziciju lidera u organizovanju dešavanja i da svi naši turistički privrednici mnogo bolje rade.“
kaže direktorica turističke organizacije Budve.

Izvođenje Hamleta na festivalu Grad Teatar u Budvi - iz arhive
Privreda međutim ne finansira kulturu u obimu koji je uobičajen u razvijenim zemljama. Drastičan je primjer budvanski pozorišni festival koji je tokom svog postojanja koštao građane Budve oko 30 miliona evra. I danas se plaća iz gradske kase, a želju da ulože novac imaju samo manje firme, kaže direktor Grada teatra.

„Najveći teret je na opštini Budva. Uključuju se pojedini privredni subjekti iz naše opštine i Crne Gore, ali na žalost u veoma malom broju i sa malim sredstvima. Primijetio sam da poslednjih godina sve više njih želi da učestvuje, iako je finansijska kriza. Radi se o malim iznosima i malim firmama, koje su u ovom trenutku prepoznale interes da se promoviše i pomaže kultura.“


Kriza nije zaobišla ni kulturu, ocjenjuje direktor Grada teatra:

„Na žalost, kriza je uticala na kulturu, kao i na sve ostale segmente u društvu, i to puno. Borimo se da zadržimo kvalitet, da potrošimo što manje novca, čak i od onoga koji nam je budžetom propisan.“


Na žalost, kriza je uticala na kulturu, kao i na sve ostale segmente u društvu, i to puno. Borimo se da zadržimo kvalitet, da potrošimo što manje novca, čak i od onoga koji nam je budžetom propisan, kaže direktor Grada teatra.
Ipak, iako je Grad u najtežoj finansijskoj krizi posljednjih godina, za ovogodišnji festival se zagrabilo od poreskih obveznika u iznosu većem od 1,5 miliona eura. Ovogodišnji budžet festivala je izglasan u lokalnom Parlamentu:

„Pogledajte ovu disproporciju - 29.000 obaveza je plaćeno 2009. godine, a planirano je milion i 675.000 eura za 2010. godinu.“


Javna je tajna da se preko milionskih finansiranja iz džepova građana, novac preko javnih ustanova kulture preliva u privatne džepove. Bez tendera, privatne firme dobijaju takozvano strateško partnerstvo u organizaciji festivala, a podupiru ih partijski i rođački interesi. Gradonačelnik opštine je zato nedavno nagovijestio da će se razmisliti o novom načinu organizovanja festivala:

„Siguran sam da to može na drugi način i treba da pripremamo novi ugovor po isteku starog ugovora. Ukoliko ne budemo našli ljude, koji to mogu da urade, u Budvi ili u Crnoj Gori, dovešćemo ih. Svaki festival treba da vode ljudi odgovorni lokalnoj samoupravi.“


Ovogodišnji Grad teatar počinje 10. jula:

„Grad teatar ove godine otvaramo sa kultnom predstavom Kosa, Ateljea 212. Imamo i dvije koprodukcije. Prva je Glorija, u koprodukciji sa Pozorištem s Terazija, po tekstu Ranka Marinkovića, u režiji Ive Milošević. Druga koprodukcija je Otelo, koju radimo u koprodukciji sa BITEF teatrom.“


Beogradski Otelo neće biti jedini na festivalu. Stići će i koprodukcijski Otelo grada teatra i sarajevskog MESS-a. On se prošle godine, zbog neuslovnih scena i buke nije mogao prikazati u Budvi.

Nakon 15 godina vraća se jedna kultna predstava:

„Ove godine imaćemo predstavu koja je prije 15 godina igrana na Citadeli. To je predstava somborskog Narodnog pozorišta, sa potpuno istom postavom. Izazvala je veliku pažnju kada se igrala prije 15 godina. Vjerujem da je još uvijek aktuelna i da će i ove godine imati broju publiku.“


BiH: Kriza ostavila tragove

Sarajevo, Banja Luka i Mostar - tri su najveća bosansko-hercegovačka grada koja tokom ljetnjih mjeseci organizuju različite manifestacije kulturno-zabavnog karaktera. Ovogodišnji festivali, skromnijeg su sadržaja. Nesumnjivo da je teška ekonomska kriza ostavila tragove i na institucijama kulture. Tako su najpoznatiji, Međunarodni filmski festival u Sarajevu, ove godine napustili tradicionalni partneri, pa su prinuđeni tražiti nove, među bosansko-hercegovačkim kompanijama. No i pored toga, kažu da očekuju da će ove godine kvalitet biti na nivou prošle.

(Fotogalerija sa otvaranja Sarajevo film festivala 2009. godine)


Banjalučki festival je u toku još od maja, ali zbog krize, posjetilaca raznih kulturnih dešavanja ima veoma malo.

Šta reći o Mostaru, gdje se već 35 godina održava Međunarodni festival teatarske poetike, za koje, kažu organizatori, vlasti nije naročito briga. Riječ je o gradu u kojem je, nakon 60 godina rada i 12. 000 izvedenih predstava, Narodno pozorište Mostar u oktobru prošle godine prestalo s radom. Narodno pozorište finansiralo se grantovima iz kantonalnog budžeta, koji su se iz godine u godinu smanjivali. Kulturni poslenici u Mostaru kažu da nisu samo pare problem, već i težnja da se uguše predratne kulturne manifestacije koje su potencirale bilo kakav oblik zajedništva.

U Sarajevu je prvog dana jula počeo festival Baščaršijske noći. Festival, koji se tradicionalno već 15 godina održava pod vedrim nebom u najstarijem dijelu grada, svojoj publici je uvijek priredio raznovrstan program. Ove godine novca nedostaje, ali to svakako nije razlog da se festival ne održi, kaže izvršni organizator, Halid Kuburović.

„Ovaj festival, kao i samo biće Sarajeva, živjet će i mora da živi. Bit će godina koje su teške, ni ova nije laka. Sarajevo mora imati svoj ljetni festival, kako god se zvao. Dok ima institucija kulture, umjetnika i stvaralaca - bit će i festivala,“
smatra Kuburović.

Uporedo sa Baščaršijskim noćima, od 23. do 31. jula, biće održan i XVI Sarajevo film festival. Najznačajnija filmska smotra u regionu, također je osjetila tragove recesije.



Dugogodišnji partneri Festivala prekinuli su saradnju, istovremeno otvarajući vrata malim bosansko-hercegovačkim kompanijama da potpomažu Festival i samu ekonomiju Bosne i Hercegovine.

„Mislim da je recesija došla ove godine i da je to ono što smo predviđali. Čitava ekipa Festivala je radila sve da se svi troškovi smanje na minimum. Ipak bit ćemo u stanju da imamo Festival koji će biti na nivou prošlogodišnjeg. Naša strategija je da razvijamo uspješne odnose sa bosansko-hercegovačkim kompanijama, pa bar na jednom nižem nivou, onoliko koliko one mogu, a to je budućnost Festivala,“
rekao je direktor Sarajevo film festivala, Mirsad Purivatra.

Banjalučki ljetni festival, koji je ove godine počeo u maju i traje do septembra, održava se na nekoliko lokacija. Uprkos bogatom sadržaju, namijenjenom svim ukusima i uzrastima, osiromašena banjalučka publika nije u mogućnosti da priušti posjetu ovoj manifestaciji. Festivalu, koji finansira grad, za ovogodišnje potrebe je smanjen budžet. Direktor Kulturnog centra Banski dvor, Mišo Petrić, nije zadovoljan trenutnim načinom organizovanja kulturnih dešavanja u Banja Luci.

„Drugi misle da je Banja Luka El Dorado i da tu treba zaraditi novac a pri tome svi učestvuju u pokrivanju troškova, od grada do Vlade. Mislim da ovo neće dugo trajati i da ćemo se mi ipak morati komercijalizovati. To znači, ako želimo da ostvarimo određenu dobit, onda to moramo da uradimo sami, a ne da mi troškove pokriva društvo“,
smatra Petrić.

U situaciji kada niko - ni grad, ni Kanton, ni Federacija, ni država - nije odobrio ni jednu jedinu marku za Festival, mi pokušavamo naći načina da održimo Festival, da Festival bude zanimljiv i atraktivan, a da košta, ako je moguće - nula, kaže direktor Međunarodnog teatarskog festivala autorske poetike.
Međunarodni teatarski festival autorske poetike jedan je od najstarijih ovakve vrste u Mostaru. Počeci festivala datiraju davne 1975. godine, a ove godine će proslaviti 35 rođendan. Tradicionalno se održava zadnjeg petka u avgustu. Festivalu će prethoditi 26. Međunarodna alternativna akademija, koju će, očekuje se, posjetiti umjetnici iz cijeloga svijeta. Održavanje ovog festivala omogućit će samo entuzijazam nekolicine osoba, kaže, između ostalog, njegov direktor, Sead Đulić.

„U situaciji kada niko - ni grad, ni Kanton, ni Federacija, ni država - nije odobrio ni jednu jedinu marku za Festival, mi pokušavamo naći načina da održimo Festival, da Festival bude zanimljiv i atraktivan, a da košta, ako je moguće - nula,“
navodi Đulić.

Đulić ističe da recesija nije glavni krivac što se umjetnost u Bosni i Hercegovini marginalizuje.

„Ova vlast u gradu i Kantonu čini sve da ugasi sve što se tiče umjetnosti, da ostane samo nekoliko nacionalnih društava, koji će se baviti nekom, nazovi, nacionalnom kulturom. Poseban je atak na one umjetničke kolektive koji postoje ili su postojali prije rata i koji ne pristaju na nacionalni koncept organizovanja kulture,“
ističe on.
XS
SM
MD
LG