Dostupni linkovi

Crna Gora i uvozi radnu snagu


Grafikon Zavoda za zapošljavanje Crne Gore
Sudeći po statistici i imajući u vidu krizno vrijeme, može se reći da je nezaposlenost problem sa kojim se Crna Gora „dobro nosi“. Naime, ona ima najmanje nezaposlenih u regionu, odnosno oko 12 odsto.

Činjenica je, međutim, da se pored nezaposlenog domaćeg stanovništva, radna snaga uvozi. Problem je neusklađenost obrazovnog sistema, kao i zapošljavanje „teže zapošljivih kategorija“.

Sumirajući učinak u prvih sto dana Vlade, crnogorski premijer Igor Lukšić je ovih dana, među brojnim rezultatima kojima je generalno izrazio zadovoljstvo, iznio i zvanične podatke koje govore o statističkom pozitivnom trendu u oblasti zapošljavanja.

„Nezaposlenost je nešto niža nego u istom periodu prošle godine. Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta u Zavodu za zapošljavanje je povećan. U odnosu na isti period prošle godine, bilježi se rast od 33,4 posto, sa 5.785 lica, na 7.716 lica“
, kaže Lukšić.

Direktor Zavoda za zapošljavanje, Zoran Jelić, kaže da je stopa nezaposlenosti 12,3 posto, što je, prema njegovim riječima, najmanja stopa nezaposlenosti u regionu.

„Sve zemlje bivše Jugoslavije, kao i osam država Evropske unije, imaju veću nezaposlenost od Crne Gore“
, kaže Jelić, koji napominje da je nezaposlenost, u kriznom periodu, smanjenja na najmanju moguću mjeru, zahvaljujući kvalitetnim programima ekonomske politike i aktivnim mjerama politike zapošljavanja.

Velik doprinos su dali i Sindikati i Unija poslodavaca, sporazumjevši se da će se uzdržavati od štrajkova, odnosno, otpuštanja.

„U Crnoj gori ima dosta posla. To govori podatak da smo u Crnoj Gori, tokom prošle godine, zaposlili preko 14.500 stranaca, koji su došli iz zemalja ex Jugoslavije, kao i zemalja EU. U ovom trenutku već imamo preko 4.000 izdatih radnih dozvola za strance, što govori da će i ove godine biti veliki trend zapošljavanja stranaca“
, navodi Jelić.

Lošije za sezonce


I ove godine crnogorsko primorje će biti odredište za mnoge koji će potražiti sezonski posao. Očekuje se da takvih iz Crne Gore bude oko 5.000, a iz okruženja na prošlogodišnjem nivou, oko 14.000.

Međutim, za razliku od prošle godine, umjesto dugotrajne i skupe procedure, poslodavci će, zahvaljujući uklonjenim biznis barijerama, sezonce zapošljavati za sedam dana i za samo 10 eura.

„I ove godine, zbog nedostatka kvalitetnog i dovoljnog broja kadrova iz Crne Gore, očekujemo da će biti veliki broj zapošljavanja lica iz okruženja, ali i iz drugih država. Najviše ih je do sada bilo iz Srbije, BiH, Makedonije, ali i iz zemalja EU – Bugarske, Rumunije, Albanije i drugih“, kaže Tomo Jančić iz budvanskog Zavoda za zapošljavanje.

Pri zapošljavanju, međutim, administrativni problemi sa stranom radnom snagom nisu jedini, naročito iz ugla budvanskih privatnika:

„Radnik sa strane kaže da je dobar, ali kada ga isprobam par dana, vidim da to nije to. Sezona je veoma kratka, od 45 do 50 dana. Da ga zadržim, trebao bih imati posla preko cijele godine. Ne mogu tražiti vrhunskog majstora, ako ću ga držati samo dva mjeseca, a da on od dvije plate živi 12 mjeseci.“


Ako se i ne bi dovodila u pitanje vjerodostojnost statističkog prikaza nezaposlenosti u Crnoj Gori, činjenica je da krupan problem predstavlja takozvana, strukturna neusklađenost radne snage, što zapravo predstavlja fenomen viška kadra obrazovanog za zanimanja koja se ne traže, odnosno, manjka profesionalaca, koji su poslodavcima potrebni.

„Mjera aktivne politike zapošljavanja i pripremom radnika za zapošljavanje, želimo da ispeglamo nesklad u pogledu potražnje radne snage i tu imamo rezultate. Samo u toku prošle godine na tržištu rada smo prekvalifikovali preko 73 zanimanja koja nedostaju poslodavcima u Crnoj Gori. I ove godine ćemo nastaviti sa tom praksom“
, kaže Zoran Jelić.

Jedna od bolnih tačaka crnogorskog tržišta radne snage su, takozvane, teže zapošljive kategorije. Direktor Zavoda za zapošljavanje, Zoran Jelić, kaže da se i na tome radi.

„Nudimo svim poslodavcima, koji zaposle te kategorije nezaposlenih lica, poreske olakšice do 60 posto. Tu prije svega mislim na lica sa invaliditetom, dugoročno nezaposlene, tehnološke viškove, lica koja primaju novčanu naknadu, nezaposlene u sjevernom dijelu Crne Gore, tamo gdje je stopa nezaposlenosti veća o prosjeka“
, zaključuje Jelić.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG