Dostupni linkovi

Agonija nezaposlenih mogla bi trajati godinama


Iz oglasa za posao, foto: zoomzg
Prema zvaničnim podacima, u Hrvatskoj je nezaposleno 330.000 ljudi. Ta brojka će se idućih mjeseci nešto smanjiti, zbog sezonskih poslova u turizmu, ali pravih državnih mjera još nema. Stručnjaci procjenjuju da bi agonija stotina hiljada nezaposlenih, uglavnom mladih ljudi, mogla potrajati godinama.

„Ako se ne zaposle još koju godinu, oni su izgubljena generacija“, upozorio je to, na ovotjednom Okruglom stolu, doktor Mato Crkvenac, bivši SDP-ov ministar financija.

Sličan vapaj zabilježili smo i pred Hrvatskim zavodom za zapošljavanje:

„Nažalost, prije tjedan dana sam ostao bez posla. Diplomirani sam pravnik. Jednostavno za nas nema dovoljno posla.”

Tridesetogodišnji Tomislav, u potrazi za poslom, stigao je u Zagreb iz Osijeka.

„Došao sam u Zagreb jer se tamo nije događalo ništa. A onda je ovdje počela kriza. Nešto malo sam radio, ali sad evo opet ništa. Siguran sam da puno mladih razmišlja da im je zapravo žao što su se rodili u Hrvatskoj”
, kaže Tomislav.

Osim siromaštva, s 25 ili 30 godina, još je gori osjećaj besperspektivnosti i beskorisnosti, kazala nam je većina anketiranih pred burzom rada u Zagrebu:

Ispred burze rada, Zagreb, 2011
„Osjećaš se baš jadno, a vidiš koliko godina imaš. Završila sam Pedagogiju - talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu, a posao čekam malo više od šest mjeseci, što nije strašno, ali je strašno da nas je ovdje toliko. To je prestrašno.”

„Sestrina frendica je završila ekonomiju i traži posao već 2,5 godine.”

„Imaš nadu prvi mjesec, ali onda, druga dva, apsolutno ništa. Doma si sve vrijeme i ništa ne radiš.”

„Sve više te deprimira što moraš od staraca musti, a imaš 23, 24 godine. Moraš od njih živjeti jer ne možeš naći posao. Gledam svog starog i znam da on dobiva malu penziju, ali svejedno ga moram žicati jer ako hoću ići negdje van, moram imati barem 20 kuna u džepu.”

„Znam kako je to. Bio sam doma godinu dana. Doma si kao ljubimac. Cijeli dan si u svojoj sobi i po stanu, čekaš da ostali dođu doma. Kao penzioner si u stvari. Sad znam kako će mi biti za 60 godina, isto kao i sad.“


Vanjski dug, nezaposlenost i unutarnja nelikvidnost - najveća su tri problema u Hrvatskoj, upozorava kritičar vladine politike i SDP-ov ekonomski strateg, doktor Branko Grčić.

„Sve zemlje u našem okruženju, upravo u tom razdoblju, su osmislile vrlo konkretne pakete poticaja i za investicije i za novo zapošljavanje. Negdje oko 1,5 posto BDP-a je u prosjeku usmjereno direktno za te potrebe. Vjerujem, da smo u protekle dvije godine ulili 10-ak milijarde kuna u takve mjere, da bismo već danas osjećali ozbiljne efekte. Nažalost, mi smo išli potpuno krivim putem. Uvodili smo nove poreze, pa onda i veći PDV, a takve mjere imaju pro-recesijski efekt, dakle one još više povećavaju krizu i pojačavaju negativni utjecaj na gospodarski oporavak”
, ocjenjuje doktor Grčić.

Samo u građevinskoj industriji je u posljednje dvije godine izgubljeno 40.000 radnih mjesta.

„Mi smo predložili da se potpuno ne zaustavi investiranje javnog sektora jer je u graditeljstvu Hrvatske 50% javni sektor, a 50% privatni sektor. Pokazatelji govore da se u cjevovode, komunikacije i energetske radove znatno više ulaže. To je za nas dobro“
, kaže direktor sektora graditeljstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rudolf Rom.

Nema poticaja za zapošljavanje

Vladin projekt za spas hrvatske ekonomije propao je već u prvoj godini. Dok se europske zemlje odavno već oporavljaju od krize, Hrvatska, jedina još čuči na dnu, s predviđenim rastom ekonomije u ovoj godini od svega 1,3 posto, neki ekonomisti tvrde i ispod jedan posto.

Broj nezaposlenih u godinu dana povećan je za 19.000, pa će popularna pjevačica Severina, poznata i po društvenom angažmanu, morati svoj uočljivi prošlogodišnji broš na sakou, s brojkom od 317.625 nezaposlenih, zamijeniti novim brojem, većim od 330.000.

Mnogi bi se nezaposleni odlučili i za vlastiti biznis, ali tvrde da nema sigurnosti, niti dobrih poticaja za privatno zapošljavanje:

„Registracija firme košta 30.000 kuna, ali mladi nemaju otkud uzeti taj novac.”

„Mislim da se mladi ljudi boje pokrenuti vlastiti biznis, obzirom da je država nametnula jako velika davanja i jako velike namete. Znam iz iskustva prijatelja, koji su otvorili privatne biznise, da su jednostavno propali jer su državi morali previše dati, ili imali problema sa naplatom. I tu ne postoje nikakve mjere da se potjeraju oni koji trebaju platiti. Sumnjam da mladi žele otvoriti svoj vlastiti biznis jer je to definitivno samo put u propast.”


Umjesto radikalnih, sistemskih rezova i oživljavanja ukupnog gospodarstva, država se zasad zadržava samo na parcijalnim mjerama zapošljavanja. Među nezaposlenima, osobito visoke stručne spreme, kojima za stalni posao treba stručni ispit, a ne mogu ga položiti bez radnog staža, najbolje je primljena upravo novootvorena mogućnost stjecanja pripravničkog staža.

„Za to dobivaju naknadu od 1.600 kuna. Bilo je predviđeno imati 1.000 takvih osoba u ovoj godini, ali već sada je ta kvota ispunjena”
, navodi državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva Krešimir Rožman.

Koliko je golem interes za pripravničkim stažom, najbolje pokazuju nedavni oglasi u dvjema moćnim hrvatskim tvrtkama: rovinjskoj, duhansko-turističkoj Adris grupi i prehrambeno - trgovačkom koncernu, Agrokor, koje su ponudile takvu mogućnost.

Na oglas, za 20-tak pripravnika u Adris grupi, prijavilo se više od 800 zainteresiranih, a u Agrokoru, za 1.000 takvih mjesta, javilo se čak 15.613 mladih ljudi. Vijest je toliko neobična da se našla i u udarnim vijestima u središnjem dnevniku Hrvatske televizije.

„Mi smo, kao koncern, dali obećanje da će taj odnos trajati najmanje tri mjeseca”
, kaže potpredsjednik za ljudske resurse u Agrokoru Goran Radin.

„Onim najboljim ćemo pružiti priliku i za stalno zaposlenje”
, tvrdi Daria Puhar, voditeljica odjela za marketing i prodaju Adris grupe.

Ovih je dana broj nezaposlenih u Hrvatskoj, nakon dugo vremena, prvi put pao za 6.000, ali ne zbog vladinih mjera, nego početka predsezone u turizmu.

„Budimo realni, dotakli smo dno, ali to što će nam pojava sunca i toplije more donijeti sezonsko zapošljavanje, ništa suštinski neće promijeniti”
, smatra gospodarstvenik i oporbeni saborski zastupnik, Radimir Čačić.

Nezaposlena ekonomistica, 35-godišnja Ines, ne vjeruje da će golemu hrvatsku nezaposlenost spasiti javni radovi, koje Zavod povremeno nudi očajnim ljudima za 300 eura.

„Šalju nas na javne radove i plaćaju 2.200 kuna, uslovljavaju sa brisanjem iz evidencije sa Zavoda za zapošljavanja ako odbijete. Zbog čega? Da naša draga Jadranka može mahnuti kako je smanjila broj nezaposlenih. Po struci sam diplomirani ekonomista, a nude mi posao da idem čistiti uzgajalište za pse. Mislim da je to ponižavajuće, ne posao kao takav, nego način na koji oni nas tretiraju. Što time postižu? Smanjili su broj nezaposlenih? Ja sam i dalje nezaposlena, bila ovdje evidentirana ili ne. Šest godina sam ovdje na burzi. Da li su mi ikada ponudili adekvatan posao? Nisu. To je samo mlaćenje prazne slame, mrtvo slovo na papiru. Da li je igdje, bilo kakav pogon, Vlada poduprijela, bilo kakvu industriju - prehrambenu ili prerađivačku? Sve se uvozi, od šibice do lokomotive“
, zaključuje Ines.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG