Zidovi podignuti devedesetih mladoj generaciji stvaralaca su gotovo nebitni. Otići iz jedne u drugu državu radi nekog dobrog koncerta nije problem, a podjele na kojima je politika tako ustrajno radila godinama, zahvaljujući umjetnicima mlade generacije, postaju gotovo nevidljive.
Kako surađuju mladi umjetnici i da li im u tome, financijski, pomažu vlasti koje rado ističu suradnju u regiji? Ili su ostavljeni da se snalaze kako znaju i umiju?
Zašto je Europa puno više zainteresirana za kulturnu suradnju mladih u regiji, nego li same države bivše Jugoslavije?
Odnosi opterećeni politikom i ratnom prošlošću potpuno su zanemarena kategorija kada se u vidu ima kulturna suradnja u regiji. U tome prednjači alternativna kultura, sa najviše mladih pobornika, pred kojom su granice u regionu odavno nestale.
Ipak, sjenku na to donekle baca neimaština, koja mlade sprječava da se upuštaju u stvaralačke avanture, bilježi Milan Nešić u tekstu Alternativna kultura bez granica.
Mladi stvaraoci u Crnoj Gori svjesni su važnosti suradnje i udruživanja sa kolegama i snagama u regionu. Mali kulturni prostor, kakav je crnogorski i veličina tržišta, motiviraju ih da ne budu autistični, već da, za ono što rade, traže i priznanje u većoj sredini.
Institucijama kulture popularno je isticati regionalni kontekst i suradnju, ali konkretne podrške za takve poduhvate gotovo da nema, piše Olivera Nikolić u tekstu Izostaje podrška institucija regionalnoj saradnji mladih stvaralaca.
Europa je puno više zainteresirana za kulturnu suradnju mladih u regiji, nego li same države bivše Jugoslavije - upravo tako bi se moglo zaključiti po broju pokrenutih projekata i njihovom financiranju – ističu predstavnici nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj.
Unatoč svemu, komunikacija i interes mladih za događanjima u susjedstvu, raste, pogotovo za glazbenim manifestacijama, ističe Ankica Barbir Mladinović u tekstu Kulturna suradnja mladih u regiji sve intenzivnija.
U BiH, usprkos određenim političkim krugovima, koji znaju djelovati razjedinjeno, mladi i njihove organizacije rješavaju ona pitanja kojima bi se trebala baviti vlast.
Često bez ikakvih odlikovanja i sa minimalnim džeparcom od države, mladi mijenjaju svijest bosanskohercegovačkog, ali i društva susjednih zemlja, piše Zvjezdan Živković u tekstu Mladi umjetnici: Budućnost u otvorenom dijalogu.
Kako surađuju mladi umjetnici i da li im u tome, financijski, pomažu vlasti koje rado ističu suradnju u regiji? Ili su ostavljeni da se snalaze kako znaju i umiju?
Zašto je Europa puno više zainteresirana za kulturnu suradnju mladih u regiji, nego li same države bivše Jugoslavije?
Odnosi opterećeni politikom i ratnom prošlošću potpuno su zanemarena kategorija kada se u vidu ima kulturna suradnja u regiji. U tome prednjači alternativna kultura, sa najviše mladih pobornika, pred kojom su granice u regionu odavno nestale.
Ipak, sjenku na to donekle baca neimaština, koja mlade sprječava da se upuštaju u stvaralačke avanture, bilježi Milan Nešić u tekstu Alternativna kultura bez granica.
Mladi stvaraoci u Crnoj Gori svjesni su važnosti suradnje i udruživanja sa kolegama i snagama u regionu. Mali kulturni prostor, kakav je crnogorski i veličina tržišta, motiviraju ih da ne budu autistični, već da, za ono što rade, traže i priznanje u većoj sredini.
Institucijama kulture popularno je isticati regionalni kontekst i suradnju, ali konkretne podrške za takve poduhvate gotovo da nema, piše Olivera Nikolić u tekstu Izostaje podrška institucija regionalnoj saradnji mladih stvaralaca.
Europa je puno više zainteresirana za kulturnu suradnju mladih u regiji, nego li same države bivše Jugoslavije - upravo tako bi se moglo zaključiti po broju pokrenutih projekata i njihovom financiranju – ističu predstavnici nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj.
Unatoč svemu, komunikacija i interes mladih za događanjima u susjedstvu, raste, pogotovo za glazbenim manifestacijama, ističe Ankica Barbir Mladinović u tekstu Kulturna suradnja mladih u regiji sve intenzivnija.
U BiH, usprkos određenim političkim krugovima, koji znaju djelovati razjedinjeno, mladi i njihove organizacije rješavaju ona pitanja kojima bi se trebala baviti vlast.
Često bez ikakvih odlikovanja i sa minimalnim džeparcom od države, mladi mijenjaju svijest bosanskohercegovačkog, ali i društva susjednih zemlja, piše Zvjezdan Živković u tekstu Mladi umjetnici: Budućnost u otvorenom dijalogu.