Dostupni linkovi

Ko sam ja i ko smo mi: Identiteti na Balkanu između kolektivnog i osobnog


Sa protesta za jedinstveni matični broj, Sarajevo, jun 2013.
Identitet je riječ koja korijen vuče iz latinskog, od izraza „idem“, što znači to isto i glagola „facere“ – činiti, raditi. U psihologiji se taj termin koristi da bi se označilo prepoznavanje u nekom drugom čovjeku. Pri tome, svjesno ili ne svjesno, unutarnji život onog drugog osjećamo kao svoj vlastiti. Proces identifikacije važan je i u pozorištu i na filmu. Glumac s većim talentom za identifikaciju, uspješniji je od svojih kolega.

Identitet o kojem mi govorimo odnosi se na osjećanje cjelovitosti i postojanosti ličnosti, usprkos promjenama u njoj ili oko nje. Gdje su u svemu tome građani BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije?

Osjećanje identiteta počinje se formirati još u djetinjstvu, a posebno tokom adolescencije, kada postoje i najveće krize identiteta. Srbija je jedna od balkanskih zemalja u kojoj su društvena previranja bila mnogo jače pod uticajem politike, nego u drugim dijelovima Evrope. U šta su izrasle nove generacije, otkriva nam Milan Nešić u tekstu Identitet kao oruđe za zloupotrebe: Vi ste Srbin, dakle, pravoslavac.

U Hrvatskoj je vrlo snažan nacionalni i religijski identitet, ali većina mladih i obrazovanih, s kojima je o tome razgovarala Ankica Barbir Mladinović, prednost daju osobnom, a ne kolektivnom identitetu. Opširnije u prilogu Iščezava li kolektivni identitet u Hrvatskoj.

Najspecifičnija poratna situacija svakako je u Bosni i Hercegovini. Rasturajuće politike Zagreba i Beograda, provođene preko domaćih ljudi, razbile su kompaktno bosansko-hercegovačko društvo, silom i zločinima, kako se to inače u ratovima u povijesti radilo. Zato se danas, kaže u tekstu Identiteti pod pritiskom nacionalnosti i vjere Selma Boračić, vode brojne polemike o tome ko su ljudi koji žive u BiH.

Ko sam ja? Ko smo mi? - pitanja su na koja su, prema riječima Predraga Tomovića, Crnogorci tražili odgovor tokom cijele istorije. Kako na individualnom, tako i na kolektivnom nivou postoje različiti identiteti, ali ni jedan nije toliko dijelio Crnu Goru kao nacionalni. I danas je jako prisutan kroz javne debate o jeziku kojim govore, crkvi kojoj se mole, himni na koju se ustaju. Uz to nova su vremena Crnogorcima nametnula i priče o nekim drugim identitetima - rodnom, seksualnom, ekonomskom, piše u tekstu Identiteti pod šapom politike i tabua.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG