Dostupni linkovi

Tehnološki 'hladni rat' SAD i Kine


Logo operativnog sistema Android koji bi mogao nestati s novih Huavejevih telefona zbog sankcija SAD.
Logo operativnog sistema Android koji bi mogao nestati s novih Huavejevih telefona zbog sankcija SAD.

S novim merama administracije Donalda Trampa (Trump) protiv kineskog giganta Huaveja (Huawei) trgovinski sporovi SAD i Kine prerastaju u tehnološki rat, što bi moglo dovesti do podizanja digitalne gvozdene zavese i dalje izolovati Kinu u digitalnoj sferi, pišu svetski mediji.

Ministarstvo trgovine SAD prošle nedelje je stavilo Huavej na crnu listu, čime su američke kompanije onemogućene da mu prodaju tehnologiju bez odobrenja vlade, posle čega je Gugl (Google) najavio da više neće davati licencu kineskoj kompaniji za svoje popularne aplikacije poput Gugl pleja (Google Play), Gmaila ili Jutjuba (YouTube).

Štete od sankcija Huaveju

Sankcije administracije protiv Huaveja počele su da grizu iako su njihove dimenzije i dalje nejasne, ocenjuje agencija Asošiejted pres (Associated Press), ističući da američki potez dalje zaoštrava trgovinske tenzije s Pekingom, ali i rizikuje da Kina vremenom postane samodovoljna.

Huavej, koji je sada na drugom mestu na listi proizvođača pametnih telefona iza Samsunga, mogao bi zaostati za Eplom (Apple) koji je na trećem mestu, piše AP, ali ističe da bi američke sankcije mogle imati neželjene efekte u SAD, s obzirom na to koliko Huavej kupuje od američkih kompanija, posebno onih koje proizvode mikroprocesore za pametne telefone, kompjutere, mrežnu opremu i druge uređaje.

Sektor proizvodnje čipova već ima problema zbog većih carina koje je Trampova administracija uvela Kini. Huavej se u velikoj meri oslanja na komponente iz SAD, ukazuje AP i dodaje da su američke kompanije koje kinesku kompaniju snabdevaju čipovima zabeležile pad vrednosti akcija u ponedeljak, dok se Huvej suočava s desetkovanom prodajom pametnih telefona bez Guglovog softvera i usluga.

Određeno olakšanje za američke kompanije je grejs period od 90 dana, ali će, ukazuje AP, mnogo zavisi od toga da li će zemlje poput Francuske, Nemačke, Velike Britanije i Holandije i dalje odbijati da potpuno isključe Huavejovu opremu iz svojih bežičnih mreža.

Huavej je već najveći globalni snabdevač mrežne opreme i sada će verovatno krenuti da proizvodi sve komponente u Kini koja želi da bude tehnološki nezavisna do 2025. godine, ističe AP i ukazuje da bi američke tehnološke kompanije, koje se suočavaju s padom prodaje, mogle odgovoriti otpuštanjima, pošto je više od 52.000 tehnoloških radnih mesta u SAD direktno vezano za kineski izvoz.

Ahilova peta tehnološkog džina

Blokada prodaje američke tehnologije Huaveju zabila je strelu duboko u Ahilovu petu kineskog tehnološkog džina – prevelikog oslanjanja na američke delove, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse) ocene analitičara, ali i ukazuje da je slučaj Huaveja možda samo deo šireg trgovinskog spora.

Izjavu osnivača Huaveja Ren Žengfeja da kompanija ima zalihe čipova i da može proizvoditi svoje, analitičari ocenjuju kao puko hvalisanje, jer ne može da pravi zalihe softvera i ne može se zamisliti kako može preživeti duži period bez pristupa globalnim lancima snabdevanja, pošto je, kako ukazuje AFP, i sama Huavejova jedinica za proizvodnju čipova obuhvaćena američkom zabranom.

Takođe, konsultantska kuća Jurejža grup (Eurasia Group), prenosi AFP, navela je da je saznala da su glavni američki snabdevači čipovima suspendovali isporuke Huaveju dok se ne slegne prašina, što bi moglo "potpuno da podrije" Huavej po pitanju 5G. S druge strane, iako Huavej radi na sopstvenom operativnom sistemu, teško će oboriti dominaciju Guglovog Androida i Eplovog iOS-a, pošto su to neuspešno pokušali i Nokia, Blekberi (Blackberry) i Majkrosoft (Microsoft).

Čitav slučaj Huaveja, međutim, Tramp možda pokušava da iskoristi kao prednost u širim trgovinskim pregovorima, ali, ističe AFP, Peking može uzvratiti – Epl je posebno ranjiv na kineske moguće protivmere, jer skoro 20 odsto prodaje ima u Kini i u proizvodnji se oslanja na kineske fabrike. Mada je neka vrsta kompromisa moguća s ograničavanjem štete po Huavej, Tramp je pokrenuo dvostranački animozitet prema Huaveju koji bi ga mogao sprečiti da ustukne, prenosi AFP ocene analitičara.

Digitalna Gvozdena zavesa

Ako su Kina i SAD počele tehnološki Hladan rad, onda se nalog o Huaveju može videti kao početak digitalne Gvozdene zavese, ocenjuje Njujork tajms (The New York Times), ukazujući da Kina već skoro dve decenije podiže digitalni zid između sebe i ostatka sveta - jednosmernu prepreku kako bi se sprečio ulazak stranih kompanija poput Fejsbuka (Facebook) i Gugla, a omogućio izlazak svojih kompanija u svet.

Zaoštravanje američkog stava može imati šire posledice – pošto zatvara mnoge linije kojima su SAD i Kina razmenjivali ideje i poslovali uprkos strogoj kineskoj cenzuri – i to ne samo na tehnološki biznis, već i na to kako će svet koristiti i razumevati uređaje i usluge u budućnosti, ističe Njujork tajms koji ukazuje da je napad na Huavej usledio posle pogoršanja trgovinskog rata, čime je još jedna figura na većoj tabli za igranje.

Mada mnogi u Kini vide potez SAD kao plan da se zaustavi konkurencija, drugi u toj zemlji ukazuju da su same kineske barijere bila strategija koja će u jednom trenutku isprovocirati odmazdu – bilo je za očekivati da će SAD jednog dana reciprocitetom uzvratiti na zatvoreno kinesko internet tržište, koje na prvo pogled ne liči na ostatak interneta u svetu - koristi drugačije platforme, ideale i poslovne strategije i pažljivo ga prate cenzori, ukazuje Njujork tajms.

Kineska cenzura i stroga kontrola digitalnog života svojih građana, kako piše list, već su efikasno izolovali petinu svetske populacije, s generacijom Kineza koja ne zna šta znači "guglovati". Novi agresivan stav SAD ubrzaće taj proces i otvoriti mogućnost da kineski narod jednog dana koristi samo kineske telefone i uređaje s domaćim čipovima i softverom.

Kina, međutim, ima načine da uzvrati. Njujork tajms navodi da su kineski mediji javili da je predsednik Si Đinpin posetio mesto na kojem se kopaju i obrađuju retke rude koje su ključne za tehnologiju održive energije, što je ne previše suptilan podsetnik da Kina ima odlučujuću ulogu u retkim rudama i da bi mogla da prekine snabdevanje u svetu, što je već jednom uradila.

Kineske pripreme za dugu bitku

Kineska vlada se izgleda priprema za dugi trgovinski rat sa SAD, piše Vašington post (The Washington Post) i dodaje da je kineski predsednik u pratnji najvišeg pregovarača, vicepremijera Liu Hea, u ponedeljak položio venac na spomenik početku Dugog marša 1934, kada su tokom 6.000 kilometara dugog puta komunisti probili linije nacionalista i zbacili ih s vlasti.

Istovremeno glavni kineski filmski kanal CCTV-6 je promenio redovni program da bi prikazivao filmove o Korejskom ratu, koji je završio bez pobednika pošto je Kina intervenisala da spreči pobedu Amerikanaca, ukazuje Post uz objašnjenje da trgovinski rat sa SAD mnoge Kineze podseća na Korejski rat kada su strane dve godine pričale o prekidu vatre dok su nastavljale borbe.

Komentator provokativnog nacionalističkog tabloida Global tajms (Global Times) u kolumni u ponedeljak je napisao da kineski narod shvata da trgovinske nesuglasice Kine i SAD neće skoro završiti, prenosi vašingtonski list i ističe da je prethodne nedelje antiamerička propaganda pojačana u kineskim državnim medijima, dok je slogan "Želite da razgovaramo? Hajde da razgovaramo. Želite borbu? Hajde da se borimo. Želite da nas zastrašite? Samo sanjate!" postao viralan na kineskim društvenim medijima.

Drugačiji pogled na Huavej

SAD ne treba da potcenjuju osnivača Huaveja Ren Žengfeja i tu kompaniju treba da prihvate kao trijumf američkog sistema upravljanja, piše u komentaru za konzervativni Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) Džordž Gilder (George Gilder), autor knjige "Life After Google: The Fall of Big Data and the Rise of the Blockchain Economy".

Gilder navodi da su u SAD stručnjaci i rivali nudili razna objašnjenja i alibije za uspon Huaveja čiji osnivač je kapital u vrednosti od 3.000 dolara pretvorio u šampiona telekomunikacione opreme i multinacionalnog giganta, sa 105 milijardi dolara godišnjeg prihoda godišnje, prisustvom u 170 zemalja i 180.000 zaposlenih.

Prema većini objašnjenja, ukazuje Gilder, Ren, bivši oficir kineske vojske, napravio je kompaniju kao trojanski konj za komunističke hakere i špijune, uz pomoć velikih subvencija i krađa intelektualne svojine. Renova vojna karijera, međutim, bila je rutina za kineske mladiće, navodi autor teksta, a odbacuje i tvrdnje da Huavej krade tehnologiju, navodeći da rivalske tehnološke kompanije nužno imitiraju jedne druge i koriste slične delove prema standardima industrije.

Ren se, s druge strane, divi američkoj otvorenosti – jednom je rekao da su "SAD najotvorenija svetska država i time najsnažnija u svetu", ukazuje autor komentara u Volstrit džurnalu i dodaje da je Ren pokrenuo jednu od prvih potpuno privatnih kompanija u Kini, uvodeći plan za vlasništvo akcija među zaposlenima u američkom stilu. Nezavisan Hauvejov revizor KPMG, dodaje se u tekstu, objavio je da nije bilo velikih državnih subvencija i verifikovao je privatnu strukturu vlasništva – 98,6 odsto u vlasništvu zaposlenih i 1,4 odsto u vlasništvu Rena.

Poslednjih meseci vlada SAD je počela da povlači neke tvrdnje o nelegalnom delovanju Huaveja, pojačavajući tvrdnju da polaže račune Pekingu koji zahteva od kineskih kompanija da sarađuju s obaveštajnim službama, piše Džilder i ističe da će anatemisanja kineske kompanije samo zato što je kineska osakatiti svetsku privedu.

Huavej nije problem, već je prilika da se revitalizuje privreda SAD i osnaži digitalna infrastruktura. SAD treba da prihvate Huavej kao trijumf američkog sistema upravljanja umesto da ga guraju u ruke kineskih ekstremista koji uživaju u snovima o samodovoljnosti, zaključuje autor komentara u Volstrit džurnalu.

XS
SM
MD
LG