Tajvan je u utorak, 27. decembar najavio produženje obavezne vojne službe sa četiri mjeseca na godinu dana, navodeći kao razlog povećanje neprijateljstva iz Kine.
Peking smatra da je demokratski Tajvan sa vlastitom upravom dijelom svoje teritorije, koji će preuzeti po potrebi i vojnom silom, dok ova ostrvska država živi pod konstantnom prijetnjom invazije Kine.
Pod predsjednikom Si Đinpingom, kinesko zveckanje oružjem intenziviralo se posljednjih godina, a ruska invazija na Ukrajinu produbila je zabrinutost na Tajvanu da bi Peking mogao na sličan način pripojiti ostrvo.
Kinesko "zastrašivanje i prijetnje Tajvanu postaju sve očiglednije", rekla je predsjednica Cai Ing-ven na konferenciji za medije.
"Trenutni četveromjesečni vojni rok nije dovoljan da se odgovori na situaciju koja se brzo mijenja", dodala je rekavši da je odluka da se vrati jednogodišnji vojni rok od 2024.
Prošireni zahtjev primjenjivat će se na muškarce rođene nakon 1. januara 2005., rekla je Cai.
- Japan radikalno mijenja odbrambenu politiku u odnosu na prijetnje iz Kine
- Pacifistički Japan otkrio plan o najvećem vojnom jačanju od II svjetskog rata
- Tajvan znatno povećava vojni budžet usred tenzija sa Kinom
Obavezno služenje vojnog roka nekada je bilo krajnje nepopularno u Tajvanu, koji je bio pod brutalnom vojnom diktaturom. Tajvan je danas progresivna demokratija.
Prethodna vlada smanjila je obvezni vojni rok s jedne godine na četiri mjeseca s ciljem stvaranja uglavnom dobrovoljnih snaga.
Međutim nedavna anketa pokazala je da više od tri četvrtine tajvanske javnosti sada vjeruje da je to prekratko.
Vojska se takođe borila s zapošljavanjem i zadržavanjem osoblja na puno radno vrijeme zbog niskih plata.
Cai je produženje vojnog roka opisala kao "izuzetno tešku odluku kako bi se osigurao demokratski način života za buduće generacije".
Izgledi kineske invazije sve su više zabrinjavali zapadne nacije i mnoge kineske susjede.
Si, najautoritativniji kineski lider posljednjih decenija, jasno je dao do znanja da se ono što on naziva "ponovnim ujedinjenjem" Tajvana ne može prenijeti na buduće generacije.
Tajvan i Kina su se razdvojili na kraju Kineskog građanskog rata 1949., a Cai je rekla da građanima ostrva nije prihvatljivo da postanu dio Kine.
Tajvan je planinski otok i predstavljao bi ogroman izazov snagama koje bi vršile invaziju, ali je uveliko nadmašen s 89.000 kopnenih snaga u poređenju s milion vojnih trupa Kine, prema procjeni Pentagona objavljenoj u novembru. Peking takođe ima veliku prednost u vojnoj opremi.
Tajvan je pojačao obuku rezervista i povećao kupovinu ratnih aviona i protivbrodskih projektila kako bi ojačao svoju odbranu. Ali stručnjaci kažu da to nije dovoljno.
Najava produženja vojne službe u 27. decembra došla je dva dana nakon kineskih vojnih vježbi u blizini Tajvana, koje su održane kao odgovor na ono što je Peking opisao kao "provokacije" i "dosluh" između Washingtona i Taipeija.
