Kada su Sadbarg i njen muž pokušali da daju ime svojoj novorođenoj bebi Tajeba, mislili su da ćerki jednostano daju ime po njenoj baki.
Umjesto toga, ušli su u najnoviji krug tadžikistanske igre imena koja je posljednjih godina dovela do promocije imena persijskog porijekla i patriotskih imena, što je dio kampanje tadžikistanskih vlasti koje pokušavaju da iskorijene razdorne i otvoreno islamske tradicije.
Sadbarg i njen muž su otišli u lokalnu matičnu službu da registruju svoje novorođenče, službenik je odbio da izda izvod iz matične knjige rođenih, rekavši da se ime ne nalazi na vladinom spisku od oko 4.000 imena, baš kada su vlasti objavile da se Lista tadžikistanskih nacionalnih imena revidira, a skoro polovina imena - od kojih je većina arapska - biće uklonjena.
"Rečeno nam je da moramo da izaberemo drugo ime iz matične knjige rođenih ako želimo odmah da dobijemo izvod iz matične knjige rođenih", rekla je Sadbarg. "Matičar nam je objasnio da ako insistiramo da našu ćerku nazovemo Tajeba, moramo da se obratimo za odobrenje [državnom] Komitetu za jezike."
Sadbarg, stanovnica sjevernog regiona Sugd, koja je navela samo svoje ime, rekla je da je porodica izabrala drugo ime sa spiska, Anisa, jer nisu mogli da čekaju nekoliko nedelja na odluku vlasti u Dušanbeu. Porodica se sprema da se preseli u Rusiju, gdje njen suprug radi kao migrantski radnik.
Zvanični registar imena za bebe prvi put je uveden prije skoro jedne decenije i nekoliko puta je revidiran.
Dilovar Karimov, visoki zvaničnik Državnog odbora za jezik i terminologiju, rekao je da je revidirani spisak odobrila vlada u februaru i poslat je na objavljivanje. Nije precizirao kada će biti objavljen.
Karimov je rekao da je odbor uklonio 1.745 imena iz prethodnog registra od 4.056 i dodao 965 novih imena, koje su zvaničnici opisali kao "lijepa arijska imena", misleći na imena ukorijenjena u tadžičkom i drevnom persijskom kulturnom nasljeđu.
Vlada kaže da kampanja promoviše tadžičku kulturu i tradicije, dok se istovremeno bori protiv onoga što naziva "stranim" uticajima.
Mnogi Tadžici, međutim, kažu da su mjere usmjerene na islamske tradicije i prakse, koje su postale popularnije u pretežno muslimanskoj zemlji sa više od 10 miliona stanovnika.
Human Rights Watch i drugi analitičari kažu da je potez Tadžikistana protiv vidljivih islamskih praksi, poput zabrane hidžaba i nikaba (muslimanskih marama za glavu i vela), ograničavanja odlazaka džamije i regulisanja dužine i stila brada, prvenstveno vođen strahom autoritarne vlade od političke opozicije, zabrinutošću zbog ekstremizma i željom da se sprovede sekularni, državno sankcionisani tadžikistanski kulturni identitet.
Strana imena 'izazivaju podjele'
Tadžikistanski parlament je 2016. godine zvanično zabranio ono što je nazvao "stranim" imenima arapskog prizvuka.
Čitajući predložene amandmane na zakone o porodici i civilnoj evidenciji, ministar pravde je rekao tadašnjim zakonodavcima da su takva imena "izazvala podjele u društvu".
Amandmani su takođe zabranili dodavanje islamskih i arapskih titula ili sufiksa, kao što su mula, halifa, šeik, amir i sufi, muškim imenima.
Kasnije te godine, Tadžikistan je takođe zabranio davanje novorođenčadi prezimena sa završetkom u ruskom stilu kao što su "-ov" i "-ev".
Vlada nikada nije eksplicitno zabranila islamska imena. Ali je više puta pozivala građane da biraju "čisto" tadžiksko-persijska.
Mjere su uslijedile kada su imena povezana sa istaknutim islamskim ličnostima, poput Sumaje, Hadidže, Muhameda i Abubakra, postajala sve češća, što odražava rastući uticaj islama u društvu.
Odobreni registar imena pojavio se uporedo sa širim kampanjama protiv oblačenja po islamsj tradiciji. Tadžikistan je 2024. godine formalno zabranio "odeću stranu tadžikskoj kulturi", frazu koju zvaničnici obično koriste za opisivanje hidžaba. Nezvanična zabrana hidžaba postoji već dugi niz godina.
Službenici za sprovođenje zakona takođe redovno sprovode ono što mnogi Tadžikistanci opisuju kao nezvaničnu zabranu gustih brada, pritvarajući muškarce i nasilno ih brijući.
Govoreći anonimno, stanovnik Dušanbea je rekao za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ranije ove godine zaustavljen na Međunarodnom aerodromu Dušanbe nakon dolaska iz Turske jer su policajci rekli da mu je brada "prevelika".
"Naredili su mi da se obrijem prije nego što su me pustili kroz pasošku kontrolu", rekao je muškarac u tridesetim godinama. "Plašio sam se da ću biti uhapšen ako protestujem, pa sam se povinovao".
Vlasti su takođe zatvorile desetine medresa (islamskih vjerskih škola) i džamija, opozvale učenike iz stranih vjerskih škola i direktno imenovale imame džamija.
'Političke prijetnje'
"Trebalo bi da ljudi budu slobodni da biraju imena svojih beba, odjeću ili dužinu brade – to nisu politička pitanja", rekao je istoričar iz Dušanbea, govoreći anonimno iz straha od odmazde.
"Vlada je već zabranila Partiju islamskog preporoda jer je viđena kao politička prijetnja", rekao je. "Ali imena, odjeća i brade nisu simboli otpora. Ako ih se tako tretira to je paranoja".
Na aerodromu u Hudžandu, na sjeveru zemlje, 35-godišnji tadžikistanski radnik migrant koji putuje u Rusiju rekao je da "nije protiv lijepih imena", ali bi više volio da zadrži završetke prezimena u ruskom stilu.
"Radim u Rusiji. Milion Tadžika radi u Rusiji", rekao je za RSE. "Naša djeca će vjerovatno takođe tamo raditi. Prezimena u ruskom stilu nam jednostavno olakšavaju život".
