Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Erdoganov bijes


Turska - Statua "mira i bratstva", Kars, 16. april 2010.
Tekst: Robert Tait, Prevela: Biljana Jovićević

Trebalo je da predstavlja simbol prijateljstva koji će pomoći liječenju rana u dugogodišnjoj istoriji obilježenoj krvoprolićima, gorčinom i međusobnim optužama između Turske i Armenije.

Umjesto toga impozantni spomenik u istočnom turskom gradu Kars u blizini granice između dvije zemlje prijeti da posatne još jedna žrtva mučnih odnosa nakon iskazanog bijesa živahnog premijera Turske, Redžepa Tajipa Erdogana.

Tokom posjete Karsu, 8.janura, on je nedvosmisleno pokazao da nije impresionoran sklupturom koja predstavlja zajedničku poruku mira , nazvavši je “nakazom” i pozivajući da se ukloni.

Premijera, bivšeg islamistu, posebno je isprvociralo to što novi monumentalni spomenik prijeti da zasjeni svetilište Hasana Harakanija, cijenjene muslimanske figure iz 11. vijeka.

"Postavili su nakazu u blizini svetlišta", citirao je dnevnik Hurriyet, Erdogana. „podigli su nešto čudno.Vlasti će ponovo tu vratiti lijep park“, poručio je premijer.

Meta Erdoganovog gnijeva je kamena struktura od 35 metara, još uvjek nezavršena, poznatog turskog umjetnika, Mehmeta Aksoja.

Djelo predstavlja podijeljeni ljudski lik i ispruženu ruku koja se proteže za drugom polovinom, što je trebalo da simbolizuje napore ka okončanju vijek dugog
neprijateljstva između Turske i Armenije.

Na premjerov komenatar reagovao je čak i njegov ministar kulture, Ertugrul Gunaj, koji je rekao da statua neće biti srušena.

Skluptura nazavana „Statua humanosti „naručena je u trenutku kada su dvije zemlje započele intenzive pregovore sa ciljem prevazilaženja neprijateljstva uzrokovanog optužbama da su masovna ubistva i deportacije Armenaca od strane snaga otomanske imperije u Prvom svjetskom ratu bile genocid.

Turski nacionalsti su to sa gorčinom ocijenili kao „kukavičke koncesije“ zbog armenijskih optužbi za genocid, što Turska uporno godinama negira.

U međuvremenu, protokol iz 2009. kojim se namjeravalo dogovoriti otvaranje granice između dva susjeda nije ratifikovan u obje zemlje, zbog zahtjeva Turske da se snage Armenije povuku iz sporne enklave Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu, koji je bliski saveznik Ankare.

Novo udaljavanje

Čengiz Aktar, profesor političkih nauka na istanbulskom univerzitetu Bahčeseir, koji je uključen u napore civilnog društva za prevazilaženje Tursko - Armenijskih podjela, kaže da Erdoganova eksplozija rizikuje novo udaljavanje od vlade u Jerevanu.

"Ne mislim da neće imati uticaja na sve bolje odnose između Turskog i Armenijskog civilnog društva“, smatra Aktar. "Jedino što će možda imati uticaja na vladu Armenije, koja će ovo vjerovtno tumačiti kao još jedan ne baš prijateljski stav vlade premijera Erdogana".

Ipak, uprkos žestini Erdoganovog tona, neki posmatrači kažu da će to imati mali uticaj na izglede za dugoročno zbližavanje između Ankare i Jerevana.

Turska - Statua "mira i bratstva", Kars, 16. april 2010.

Artak Šakarian, armenijski politički analitičar, stručnjak za Tursku, vjeruje da su komentari premijera Erdogana zapravo bili namijenjeni privlačenju turskih nacionalista za glasanje na predstojećim junskim izborima, kad će Erdogan pokušati da osvoji i treći mandat na čelu vlade.

"Nacionalisti su pobijedili u Igdiru , provinciji u susjedstvu Karsa, na posljednjim izborima.Tako da su nacionalsiti poručili da se na njihove glasove može uveliko rečunati, a Turska će imati parlamentarne izbore za nekoliko mjeseci. Zbog toga mislim da Erdogan traži glasove lokalnih nacionalista", naglašava Šakarian.

Šakarin dodaje: „Mislim da je taj govor prije može imati veze sa predstojećim izborima.Igrajući na nacionalne osjećaje Erdogan je pokuša da proširi svoj uticaj na tu izbornu jedinicu. Erdoganove riječi zapravo nemaju takav anti-armenijski podtekst, koliko su diktirane predizbornim porukama za nacionaliste".

Gevorg Ter Gabrijeljan, direktor armenijske Evro-azijske fondacije, ide čak dalje saglašavajući se sa Erdoganovim kritikama na račun spomenika u Karsu, ocjenjujući da je riječ o tipičnom nisko standardnom spomen obilježju koji se povodom Tursko Armenijskog konflikta izgrađuju već godinama.

"Ja sam vidio taj spomenik i u potpunosti sam saglasan sa gospodinom Erdoganom“, kaže Ter Gabrijeljan ."To je užasna kontrukcija i mi zanamo da je mnoštvo takvih groznih konstrukcija postavljeno i u Turskoj i Armeniji i bilo bi odlično kada bi se možda formirala neka zajednička komisija, koja bi procjenjivala estetičko, arhitektonsko i značenje sa okolinu, spomenika i zgrada koje se podižu i istočnoj Turskoj i Armeniji danas".

Erdoganov stav

Spomenik je naručio bivši gradonačelnik Karsa, koji se zalagao za obnovu i formalno uspostavljanje odsnosa između Turske i Armenije, pokidane nakon armenijskog rata sa Azerbejdžanom 1994.

Njega je na toj funciji na posljednjim izborima zamijenio predstavnik Erdoganove, Partije pravde i razvoja.

U svakom slučaju, Ter Gabrijeljan je uvjeren da ni sklupture, ni ponašanje pojedinih političkih aktera poput Erdogana, nijesu ključ za obnovu pokidanih veza.

"Kada je riječ o spomeniku, tu za mene nema nikakvog slučaja.I takođe ako uzmete u obzir priču o predhodnom pozitivnom gradonačelniku Krasa i ovom sadašnjem, kako to kažu glasine, nema tu prostora za priču o drugačijem pristupu obnovi veza. Priča o obnovi pokidanih veza ne može zavisiti samo o personalnim rješenjima u kojima pojedinac ima pozitivan odnos. To se može desiti samo ako je bazirano na nacionalnom interesu obije zemlje.U tom pogledu, premijer Erdogan je slobodan da radi sve što smatra da je dobro za njegovu zemlju. Do sada, on nije uradio ništa posebno na stvaranju prilike za zbližavanje dvije zemlje", kaže Gabrijeljan.

I zaista istup turskog premijera može biti mnogo značajniji za domaću političku upotrebu nego za dugoročne izglede za pomirenje sa Armenijom, smatra i Čengiz Aktar, koji vjeruje da ovo pokazuje da Erdogan nakon osam godina na vlasti postaje sve autoritarniji i umorniji.

"Mislim da čak nije ni razmišljao o aspektu odnosa sa Armenijom, kada je ovo izgovorio. On je naprosto odlučio da kaže ono što misli i mislim da je to bilo vrlo nesrećno. Zbog toga što, kao prvo, nije na premijeru da određuje šta je dobro a šta loše u umjetnosti", kaže Aktar.

On dodaje da kao drugo: "način na koji je opisao sklupturu, te način na koji je izdao naređenje da se ukloni, veoma je zabrinjavjući .Ne zbog sklupture same po sebi, već prije svega zbog njegovog ponašanja.Nakon osam godina na vlasti on je sada zasita ostavio utisak da je veoma, veoma umoran".

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG