Najveći utjecaj na ovo ima sve brži ekonomski razvoj, koji uveliko utječe na njihov način života.
Problem je što je stanište koje naseljavaju pande sve manje, što sprječava životinje da se kreću slobodno u potrazi za partnerima s kojim će se pariti i tako nastaviti vrstu, piše Global Times.
"Ako se panda ne može pariti s onima koji žive na drugim, isto tako sve manjim područjima, za dvije do tri generacije ove bi životinje mogle biti izbrisane s lica zemlje", kaže Fan Zhiyong iz WWF-a, upozoravajući da se odmah mora početi djelovati, ukoliko želimo spriječiti njihovo izumiranje.
Trenutno u kineskoj divljini živi oko 1.590 pandi. Najviše ih je u jugozapadnom Sichuanu, sjevernom Shaanxiju i sjeverozapadnoj provinciji Gansu, dok ih oko 180 živi u zatočeništvu.
Pored toga što na njihovo razmnožavanje utječu ova ograničenja, pande su poznate po tome i što imaju vrlo nizak libido, što je još jedna otežavajuća okolnost kad govorimo o razmnožavanju ovih životinja.
U Jugoistočnoj Aziji pronađena je ogromna biljka mesožderka koja može probaviti kukce, ali čak i male glodavce.
Biljka, latinskog imena nepenthes attenboroughii, pronađena je na Mt. Victoriji, na otoku Palawan, na Filipinima. Istraživački tim, kojeg je vodio Stewart McPherson iz Red Fern Natural History Productions, britanske izdavačke kuće specijalizirane za prirodni svijet, saznao je za biljku još 2000. godine od grupe kršćanskih misionara koji su na nju naletjeli prilikom planinarenja.
Otkriće je predstavljeno u stručnom časopisu Botanical Journal of the Linnean Society.
Druga najveća
Radi se o drugoj najvećoj vrčastoj biljci na svijetu, koja može narasti do preko jednog metra, a kao oružje koristi vrčastu strukturu ispunjenu tekućinom. Biljka oko svojih usta izlučuje nektar koji mami štakore, miševe i kukce, koji onda upadaju u zamku. Kad upadnu, biljka zatvara vrč i glodavci se uguše, a enzimi i kiseline razgrađuju njeno tijelo.
Neće hvatati miševe u gradovima
Neki su McPhersona već pitali bi li se biljka mogla koristiti kao zamka za miševe u urbanim područjima s velikim populacijama tih glodavaca, kao što je New York, ali botaničar je rekao kako je ta ideja "malo nategnuta".
"Miševi i štakori nekad budu privučeni slatkim nektarom biljke, ali ona ih uspije uhvatiti samo ponekad. To jednostavno nije praktično. U gradovima bi bilo previše miševa da bi ih biljka sve pohvatala", rekao je.
Populacija lavova u Keniji mogla bi potpuno izumrijeti u narednih 20 godina uslijed klimatskih promjena, uništenja staništa, bolesti i konflikta s ljudima.
Lavovi, uz slonove, bizone, leoparde i nosoroge, pripadaju "velikoj petorci" zbog koje većina turista dolazi u kenijske rezervate. Kenija, koja se značajno oslanja na prihod od turizma, izgubila je po stotinjak lavova u svakoj od prethodnih sedam godina. Od 2.749 "velikih mačaka" u 2002., broj je smanjen na nekih 2.000, navode u Kenijskom servisu za očuvanje živog svijeta (KWS).
- Trend opadanja lavovske populacije je uznemirujući i mora se preduzeti svaki napor kako bi se osiguralo da Kenija ili stabilizuje populaciju od 2.000 lavova ili je, ako je moguće, poveća na ekološki prihvatljiv nivo, navodi se u saopćenju KWS-a.
Servis je saopćio da je pet lavova opremio elektronskim napravama pomoću kojih će moći da prati njihovo kretanje i da bolje razumije konflikte između ljudi i lavova u južnom ekosistemu Amboseli.
Problem je što je stanište koje naseljavaju pande sve manje, što sprječava životinje da se kreću slobodno u potrazi za partnerima s kojim će se pariti i tako nastaviti vrstu, piše Global Times.
"Ako se panda ne može pariti s onima koji žive na drugim, isto tako sve manjim područjima, za dvije do tri generacije ove bi životinje mogle biti izbrisane s lica zemlje", kaže Fan Zhiyong iz WWF-a, upozoravajući da se odmah mora početi djelovati, ukoliko želimo spriječiti njihovo izumiranje.
Trenutno u kineskoj divljini živi oko 1.590 pandi. Najviše ih je u jugozapadnom Sichuanu, sjevernom Shaanxiju i sjeverozapadnoj provinciji Gansu, dok ih oko 180 živi u zatočeništvu.
Pored toga što na njihovo razmnožavanje utječu ova ograničenja, pande su poznate po tome i što imaju vrlo nizak libido, što je još jedna otežavajuća okolnost kad govorimo o razmnožavanju ovih životinja.
Otkrivena divovska biljka koja jede glodavce
U Jugoistočnoj Aziji pronađena je ogromna biljka mesožderka koja može probaviti kukce, ali čak i male glodavce.
Biljka, latinskog imena nepenthes attenboroughii, pronađena je na Mt. Victoriji, na otoku Palawan, na Filipinima. Istraživački tim, kojeg je vodio Stewart McPherson iz Red Fern Natural History Productions, britanske izdavačke kuće specijalizirane za prirodni svijet, saznao je za biljku još 2000. godine od grupe kršćanskih misionara koji su na nju naletjeli prilikom planinarenja.
Otkriće je predstavljeno u stručnom časopisu Botanical Journal of the Linnean Society.
Druga najveća
Radi se o drugoj najvećoj vrčastoj biljci na svijetu, koja može narasti do preko jednog metra, a kao oružje koristi vrčastu strukturu ispunjenu tekućinom. Biljka oko svojih usta izlučuje nektar koji mami štakore, miševe i kukce, koji onda upadaju u zamku. Kad upadnu, biljka zatvara vrč i glodavci se uguše, a enzimi i kiseline razgrađuju njeno tijelo.
Neće hvatati miševe u gradovima
Neki su McPhersona već pitali bi li se biljka mogla koristiti kao zamka za miševe u urbanim područjima s velikim populacijama tih glodavaca, kao što je New York, ali botaničar je rekao kako je ta ideja "malo nategnuta".
"Miševi i štakori nekad budu privučeni slatkim nektarom biljke, ali ona ih uspije uhvatiti samo ponekad. To jednostavno nije praktično. U gradovima bi bilo previše miševa da bi ih biljka sve pohvatala", rekao je.
Lavovi u Keniji bi mogli izumrijeti u narednih 20 godina
Populacija lavova u Keniji mogla bi potpuno izumrijeti u narednih 20 godina uslijed klimatskih promjena, uništenja staništa, bolesti i konflikta s ljudima.
- Trend opadanja lavovske populacije je uznemirujući i mora se preduzeti svaki napor kako bi se osiguralo da Kenija ili stabilizuje populaciju od 2.000 lavova ili je, ako je moguće, poveća na ekološki prihvatljiv nivo, navodi se u saopćenju KWS-a.
Servis je saopćio da je pet lavova opremio elektronskim napravama pomoću kojih će moći da prati njihovo kretanje i da bolje razumije konflikte između ljudi i lavova u južnom ekosistemu Amboseli.
