Američke zastave vijore se ove nedjelje pored kineske u Vašingtonu povodom četvorodnevne posjete kineskog predsjednika Hu Đinatoa.
No osim njih u američkoj prijestonici mogu se vidjeti i zastave Tajvana, Tibeta i Ujgura , koje su razvili aktivisti za ljudska prava u znak protesta zbog posjete kineskog lidera.
Oni od američkog predsjednika Baraka Obame traže da ispuni dato obećanje i pitanje ljudskih prava svrsta u uslove za poboljšnje odnosa sa Pekingom.
Za razliku od Bijele kuće, predvođene Barakom Obamom, koja je Hu Đinatau priredila svečani doček na crvenom tepihu, počasnu paljbu i državnu večeru, kineskom predsjedniku u Vašingtonu nijesu baš svi zaželjeli dobrodošlicu.
Nekoliko stotina ljudi aktivista za poštovanje ljudskih prava okupilo se u parku preko puta Bijele kuće gdje dva predsjednika razgovaraju.
"Kino stidi se, Hu Đinato stidi se", uzvikivali su demonstranti.
Dva predsjednika na dnevnom redu imaju veliki broj važnih tema, prije svega onih ekonomkih, do političkih, vojnih pa Sjevernokorejske krize i klimatskih promjena.
Aktivisti za ljudska prava stoga se plaše da bi pitanje poštovanja prava u najbržoj rastućoj ekonomiji na svijetu moglo biti zanemareno.
A Kina je, treba li podsjećati i u posljednjem izvještaju Freedom house, ugledne međunaraodne NVO koja se bavi ljudskim pravima, označena kao neslobodna zemlja, gdje su i dalje zabilježeni veliki pritisci na štampu, slobodu govora, ugrožena politička, ljudska i vjerska prava i ne pokazuju gotovo nikakav napredak na tom polju.
Obama je važnost poštovanja sloboda i ljudskih prava naglasio kao jednu od ključnih vrijednosti prilikom pozdravne ceremonije za kineskog predsjednika.
"Istorija je pokazala da su društva mnogo harmoničnija , zemlje mnogo uspješnije a svijet mnogo pravičniji , kada su prava i odgovornosti nacije i svih ljudi potvrđena, uključujući i univerzalna ljudska prava za svako ljudsko biće", rekao je Obama.
Kongresmeni i disdenti , uz podršku Reportera bez granica, Amnesti Internationala , Međunarodne kampanje za Tibet , Asocijacije Ujgura u Americi i drugih NVO, održali su press konefrenciju u Vašingtonu preko puta Bijele kuće.
Cilj je pristisnuti Baraka Obamu da ljudska prava budu među prioritetnim temama.
Kongresmen Chris Smith naveo je najpoznatiji primjer zatvorenog laureata Nobelove nagrade za mir Li Sjaoboa, kao simbola, kako je rekao, "gvozdene kineske pesnice".
"Kada imate čovjeka kojem ne samo da je onemogućeno da ode da primi Nobelovu nagradu za mir, već je i njegovoj ženi i prijateljima onemogućeno da odu u Oslo i prime nagradu uz mnogobrojne prijetnje, ja bih rekao da je jasno da je tu riječ o paranoji, zlobnosti i diktaturi", naveo je Smith.
Ugledni mediji poput „Washington post“-a te ostali predstvnici Tajvanske , Tibetanske i Ujgurske zajednice, naveli su mnogobrojne primjere kršenja
Ljudskih prava.
Demonstranti protestvuju ispred Bele kuće tokom posete kineskog predsednika Hu Đintaoa, Vašingtonu, 19. januar 2011.
Tenzin Dolkar iz njujorške Grupe Studenata, a slobodu Tibeta kaže da je kineski predsjednik Hu Đintao pokušao, ali nije uspio da ubijedi svijet da je Kina otvoreno i demokrtsko društvo.
"Njihovo ultranasilno ponašanje na Tibetu i zločini počinjeni protiv sopstvenog kineskog naroda činjenično govore da Kina zapravo ostaje, nepromijenjena, represivana i autoritarna država", naveo je Dolkar.
Kineski predsjednik u četvrtak će se za razliku od ljubazanog podsjećanja američog predsjednika na obavezu poštovanja ljudskih prava, tokom susreta sa kongresnim liderima obije partije, vjerovatno sa ovim problemom suočiti na mnogo neprijatniji način.
Ovih se dana na CNN emituje spot koji Kinu pokazuje kao benevolentnu demokratsku državu.
Demonstranti u parku preko puta Bijele kuće na to su odgovorili: “Hu Đinato laže, ljudi u kini umiru".
No osim njih u američkoj prijestonici mogu se vidjeti i zastave Tajvana, Tibeta i Ujgura , koje su razvili aktivisti za ljudska prava u znak protesta zbog posjete kineskog lidera.
Oni od američkog predsjednika Baraka Obame traže da ispuni dato obećanje i pitanje ljudskih prava svrsta u uslove za poboljšnje odnosa sa Pekingom.
Za razliku od Bijele kuće, predvođene Barakom Obamom, koja je Hu Đinatau priredila svečani doček na crvenom tepihu, počasnu paljbu i državnu večeru, kineskom predsjedniku u Vašingtonu nijesu baš svi zaželjeli dobrodošlicu.
Nekoliko stotina ljudi aktivista za poštovanje ljudskih prava okupilo se u parku preko puta Bijele kuće gdje dva predsjednika razgovaraju.
"Kino stidi se, Hu Đinato stidi se", uzvikivali su demonstranti.
Dva predsjednika na dnevnom redu imaju veliki broj važnih tema, prije svega onih ekonomkih, do političkih, vojnih pa Sjevernokorejske krize i klimatskih promjena.
Aktivisti za ljudska prava stoga se plaše da bi pitanje poštovanja prava u najbržoj rastućoj ekonomiji na svijetu moglo biti zanemareno.
Predsednik Barak Obama i njegov kineski kolega Hu Đintao na zajedničkoj konferenciji za novinare u Vašingtonu, 19. januar 2011.
A Kina je, treba li podsjećati i u posljednjem izvještaju Freedom house, ugledne međunaraodne NVO koja se bavi ljudskim pravima, označena kao neslobodna zemlja, gdje su i dalje zabilježeni veliki pritisci na štampu, slobodu govora, ugrožena politička, ljudska i vjerska prava i ne pokazuju gotovo nikakav napredak na tom polju.
Obama je važnost poštovanja sloboda i ljudskih prava naglasio kao jednu od ključnih vrijednosti prilikom pozdravne ceremonije za kineskog predsjednika.
"Istorija je pokazala da su društva mnogo harmoničnija , zemlje mnogo uspješnije a svijet mnogo pravičniji , kada su prava i odgovornosti nacije i svih ljudi potvrđena, uključujući i univerzalna ljudska prava za svako ljudsko biće", rekao je Obama.
Kongresmeni i disdenti , uz podršku Reportera bez granica, Amnesti Internationala , Međunarodne kampanje za Tibet , Asocijacije Ujgura u Americi i drugih NVO, održali su press konefrenciju u Vašingtonu preko puta Bijele kuće.
Cilj je pristisnuti Baraka Obamu da ljudska prava budu među prioritetnim temama.
Kongresmen Chris Smith naveo je najpoznatiji primjer zatvorenog laureata Nobelove nagrade za mir Li Sjaoboa, kao simbola, kako je rekao, "gvozdene kineske pesnice".
"Kada imate čovjeka kojem ne samo da je onemogućeno da ode da primi Nobelovu nagradu za mir, već je i njegovoj ženi i prijateljima onemogućeno da odu u Oslo i prime nagradu uz mnogobrojne prijetnje, ja bih rekao da je jasno da je tu riječ o paranoji, zlobnosti i diktaturi", naveo je Smith.
Ugledni mediji poput „Washington post“-a te ostali predstvnici Tajvanske , Tibetanske i Ujgurske zajednice, naveli su mnogobrojne primjere kršenja
Ljudskih prava.
Tenzin Dolkar iz njujorške Grupe Studenata, a slobodu Tibeta kaže da je kineski predsjednik Hu Đintao pokušao, ali nije uspio da ubijedi svijet da je Kina otvoreno i demokrtsko društvo.
"Njihovo ultranasilno ponašanje na Tibetu i zločini počinjeni protiv sopstvenog kineskog naroda činjenično govore da Kina zapravo ostaje, nepromijenjena, represivana i autoritarna država", naveo je Dolkar.
Kineski predsjednik u četvrtak će se za razliku od ljubazanog podsjećanja američog predsjednika na obavezu poštovanja ljudskih prava, tokom susreta sa kongresnim liderima obije partije, vjerovatno sa ovim problemom suočiti na mnogo neprijatniji način.
Ovih se dana na CNN emituje spot koji Kinu pokazuje kao benevolentnu demokratsku državu.
Demonstranti u parku preko puta Bijele kuće na to su odgovorili: “Hu Đinato laže, ljudi u kini umiru".
