Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slobodno tržište još uvijek može nahraniti svijet


Market u jednoj ruskoj trgovini
Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke (Priredila Ena Stevanović)

Francuski predsjednik Nikolas Sarkozy je s pravom naveo promjenjivost cijena namirnica kao prioritet za njegovu državu koja ove godine predsjedava grupom od dvadeset najjačih ekonomskih zemalja G-20.

Podaci UN-ovog sektora za namirnice i agrikulturu pokazuju da su prosječne cijene osnovnih namirnica sada prevazišle i najvišu razinu koju su dosegle 2008.godine. Rast cijena hrane za već niske budžete porodica u najsiromašnijim zemljama predstavlja najveću prijetnju za globalni razvoj i socijalnu stabilnost.

Kada cijene idu gore, siromašni snose teret. Ukoliko ne dođe do globalne akcije, ljudi u siromašnim zemljama će biti lišeni adekvatnih i hranjivih namirnica, sa tragičnim posljedicama za pojedince i za budućnost njihovih zemalja.

Prosječne cijene osnovnih namirnica prevazišle su i najvišu razinu koju su dosegle 2008.godine.



Zemlje G-20 moraju staviti hranu na prvo mjesto jer hrana je neophodna za život i praktične aktivnosti zemalja G-20 mogu pomoći milionima ljudi.

Ključni cilj je osigurati da najranjivija i najsiromašnija područja ne budu lišena zdravih i hranjivih namirnica. Zemlje G-20 to mogu postići ukoliko poduzmu slijedeće praktične i međusobno povezane korake.

Potrebno je povećati dostupnost informacija o kvaliteti i kvantiteti zaliha žitarica. Više informacija će razuvjeriti tržište i smiriti panično divljanje cijena. Mnoge institucije mogu pomoći da se identificiraju načini kojima će se povećati transparentnost.

Praćenje vremena


Nužno je usavršiti praćenje i dugoročnu prognozu vremena, posebno u Africi. Precizna dugoročna vremenska prognoza pomaže farmerima i uzima se zdravo za gotovo u razvijenim zemljama.

Međutim, u siromašnim zemljama u kojima prinosi ovise o padavinama, slaba žetva povećava varijacije u cijenama. Bolja vremenska prognoza bi pomogla farmerima da planiraju unaprijed i da predvide eventualne potrebe za pomoći.

Svjetska meteorološka organizacija i Svjetska banka su već učinile mnogo, ali potrebno je da učine još više.

Riža na tržnici u Iranu
Neophodno je produbiti naše razumijevanje odnosa između globalnih cijena i lokalnih cijena u siromašnim zemljama. Faktori kao što su tečaj, cijene transporta i vrsta usjeva mogu biti znak da lokalne cijene nisu u skladu sa globalnim.

Cijene riže u Kambodži su sredinom 2009.godine bile u skladu sa međunarodnim cijenama, ali kako su lokalne cijene od tada porasle za četvrtinu, međunarodne cijene su sada 15 posto niže. Ključno je stoga identificirati one namirnice i one zemlje u kojima je rizik od variranja najveći.

Potrebno je obezbijediti male regionalne humanitarne rezerve u osiromašenim područjima sa slabom infrastrukturom. Velike zalihe mogu biti skupe, mogu brzo propasti i ugroziti proizvođače.

Ali u područjima gdje se kriza i nestašica namirnica konstantno ponavljaju i gdje je loše stanje sa transportom namirnica, kao naprimjer na jugu Afrike, male i dobro pozicionirane strateške rezerve bi mogle pomoći da se hrana brže i jeftinije dopremi do gladnih.Svjetski program prehrane (WFP) to može realizirati.

Moramo se složiti oko načina kojim će humanitarne pomoći i dobavke hrane biti pošteđene zabrana izvoza. Zabrane izvoza čine cijene hrane varijabilnijim. Idealno bi bilo kada nijedna zemlja ne bi nametala zabrane izvoza. U 2011. se moraju barem dogovoriti da se namirnice koje idu u humanitarne svrhe mogu kretati slobodno.

Bitno je obezbijediti efikasne socijalno-sigurnosne mreže. Ključno je da zaštitimo najranjiviju populaciju, kao što su žene u drugom stanju i djeca mlađa od dvije godine. Moramo povezati agrikulturu i ishranu i pomoći zemljama da identificiraju one najugroženije.

Krizni fond


Nužno je omogućiti državama potporu sa brzom isplatom i distribucijom, što bi bila alternativa zabranama izvoza i fiksiranju cijena. Bitno je spriječiti da države škode svojim vlastitim farmerima i proizvođačima i pružiti pouzdane i brze alternative prilagođene lokalnim potrebama.

Svjetska banka je osnovala krizni fond u suradnji sa Međunarodnom asocijacijom za razvoj. Taj fond je vrijedan 49 bilijardi dolara i namijenjen najsiromašnijim zemljama. Ono što je još moguće jeste iznaći načine za nove kredite i pozajmice sa suspenzijom otplate i produženjem roka otplate dok traje krizni period.

Time što bi osnažili siromašne zemlje, G-20 bi poduzeli praktične korake koji bi osigurali dostupnost hranjivih namirnica.



Treba razviti i niz drugih kriznih mehanizama. U nekim slučajevima najučinkovitije bi bilo osiguranje od nepogoda ili indeks padavina, u drugim slučajevima korisno bi bilo stabilizirati cijena energenata, što bi osiguralo da cijene prevoza ostanu niske.

Neophodno je podržati male poduzetnike i farmere koji moraju sudjelovati u rješavanju ovog problema. Osamdeset i šest posto zaliha u siromašnim područjima dolazi upravo iz lokalnih izvora te je stoga ključno da država da potporu malim poduzetnicima u oblasti agrikulture.

Konkretan korak u ovom smislu bi bio da zemlje G-20 pomognu farmerima da imaju beneficije od tendera za nabavke u humanitarne svrhe. Ovo zahtijeva fleksibilnost i izgradnju lokalnog tržišta.

Odgovor na variranje cijena namirnica ne smije biti blokiranje tržišta već njegova bolja upotreba. Time što bi osnažili siromašne zemlje, G-20 bi poduzeli praktične korake koji bi osigurali dostupnost hranjivih namirnica. Predsjednik Sarkozy je stoga s pravom stavio ovaj problem na dnevni red jer za sve zemlje grupe G-20 namirnice moraju biti na prvom mjestu.
XS
SM
MD
LG