Zapadne Vlade i nevladine organizacije pojačavaju pritisak na Bjelarusiju u vezi s posljednjim, kontoraverznim predsjedničkim izborima. Kaznene mjere mogle bi uključiti i obnovu evropskih viza za visoke bjeloruske dužnosnike.
Zapadni čelnici traže nove načine da bjeloruske vlasti natjeraju na popravljanje stanja kojeg su proizveli hapšenjem opozicionih sljedbenika.
U Brusselsu se poduzimaju i konkretni koraci. Razmišlja se o vraćanju viza za države EU, a iduće sedmice na vandrednoj sjednici će Evropski parlament raspravljati o krizi u Bjelorusiji.
Predsjednik parlamenta Jerzy Buzek je najavio "će se razgovarati o mogućim daljnjim mjerama, te da je važno održavati pritisak na Alexandra Lukashenku“.
U pripremi tog skupa u petak se održava sastanak Političkog i sigurnosnog odbora kojem su evropske ambasade u Minsku već poslale spiskove dužnosnika kojima bi mogle biti vraćene vize.
Baš kako je to i 2006.godine učinjeno nakon predposljednjih izbora u Bjelorusiji. Lukašenka i 4o njegovih najbližih saradnika dvije godine nisu mogli putovati u zemlje EU bez vize.
Washingtona pritiska Minsk
Za obnavljanje ove mjere već su se izjasnile Švedska i predsjedavajuća EU - Madjarska. Paralelno s veropskim raste i pritisak Washingtona na Minsk.
Američki državni sekretar Hillary Clinton u četvrtak je zajedno s bjeloruskim borcima za ljudska prava poslala Lukashenki poziv da odmah oslobodi ljude zatvorene nakon izbora.
Portparol američkog State Departmenta Mark Toner izjavio je kako je sastanak poslao poruku bjeloruskim vlastima.
"Clintonova je s aktivistima za ljudska prava podijelila zabrinutost za sva dešavanja oko nedavnih predsjedničkih izbora, te osudila nesrazmjernu upotrebu sile. Takodje je pozvala na hitno oslobađanje preostalih zatočenika i kraj represije nad opozicijom, medijima i civilnim društvom u Bjelorusiji", rekao je Toner.
Ranije ove sedmice Sjedinjene Države i Evropska unija osudili se Bjelorusiju za zatvaranje Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Minsku.
Lukashenka je to učinio na posljednji dan prošle godine nakon što je OSCE kritizirao predsjedničke izbore u Bjelorusiji.
Zapadni čelnici traže nove načine da bjeloruske vlasti natjeraju na popravljanje stanja kojeg su proizveli hapšenjem opozicionih sljedbenika.
U Brusselsu se poduzimaju i konkretni koraci. Razmišlja se o vraćanju viza za države EU, a iduće sedmice na vandrednoj sjednici će Evropski parlament raspravljati o krizi u Bjelorusiji.
Predsjednik parlamenta Jerzy Buzek je najavio "će se razgovarati o mogućim daljnjim mjerama, te da je važno održavati pritisak na Alexandra Lukashenku“.
U pripremi tog skupa u petak se održava sastanak Političkog i sigurnosnog odbora kojem su evropske ambasade u Minsku već poslale spiskove dužnosnika kojima bi mogle biti vraćene vize.
Baš kako je to i 2006.godine učinjeno nakon predposljednjih izbora u Bjelorusiji. Lukašenka i 4o njegovih najbližih saradnika dvije godine nisu mogli putovati u zemlje EU bez vize.
Washingtona pritiska Minsk
Za obnavljanje ove mjere već su se izjasnile Švedska i predsjedavajuća EU - Madjarska. Paralelno s veropskim raste i pritisak Washingtona na Minsk.
Američki državni sekretar Hillary Clinton u četvrtak je zajedno s bjeloruskim borcima za ljudska prava poslala Lukashenki poziv da odmah oslobodi ljude zatvorene nakon izbora.
Portparol američkog State Departmenta Mark Toner izjavio je kako je sastanak poslao poruku bjeloruskim vlastima.
"Clintonova je s aktivistima za ljudska prava podijelila zabrinutost za sva dešavanja oko nedavnih predsjedničkih izbora, te osudila nesrazmjernu upotrebu sile. Takodje je pozvala na hitno oslobađanje preostalih zatočenika i kraj represije nad opozicijom, medijima i civilnim društvom u Bjelorusiji", rekao je Toner.
Ranije ove sedmice Sjedinjene Države i Evropska unija osudili se Bjelorusiju za zatvaranje Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Minsku.
Lukashenka je to učinio na posljednji dan prošle godine nakon što je OSCE kritizirao predsjedničke izbore u Bjelorusiji.
