Britanski premjer Gordon Braun i francuski predsjednik Nikola Sarkozy pozvali su sa sammita EU iz Brisela bankare da plate poseban porez na sve bonuse koje su primili ove godine.
Nikola Sarkozy i Gordon Brown žele postizanje globalnog dogovora kojim bi vodeće svjetske bankare obavezali da poreskim obveznicima vrate dio novca od bonusa koje će dobiti za 2009 godinu.
U zajedničkom tekstu u Wall Street Journalu i na press konfrenciji na sammitu lidera EU u Briselu pojašnjeno je da je riječ o nametanju specijalnog jednogodišnjeg poreza na bonuse.
Britanski premjer i francuski predsjednik smatraju da je nedopustivo da poreski obveznici snose kompletan teret izvlačnja banaka iz finasijske krize, a da bankarski činovnici sada uživaju plodove ekonomskog oporavka.
Brown i Sarkozy nijesu naveli koliko bi trebalo da iznosi poreski namet, ali je samo dan ranije Britanska vlada jednostarno najavila jednokrtani prez od 50 procenata na bankarske bonuse iznad 40.700 dolara. Kako se procjenjuje, britanske bi banke ove kodine trebalo da isplate 8,5 milijardi bonusa. A vlada kaže da će porez od toga smanjiti budžetski deficit za 700 miliona dolara.
Potez bi bio jako popularn u Francuskoj jednako kao i u Britaniji, gdje većina običnih ljudi za ekonomski krah krive bankare.
BONUSI SU POSTALI POLITIČKO PITANJE
Filip Vajt, ekonomski ekspert i istraživač Centra za evropske reforme iz Londona kaže da je to logično:
„Pitanje bonusa je uvjek bilo politički korišćeno za sve teme koje su se doticale finasijske krize. Nije teško vidjeti zašto. Fundamentalni problem je što su ljudi koje rade u finasijskom sektoru visoko nagrađeni, a pri tom su morali da se izvlače iz krize novcem poreskih obeveznika. Tako da nije teško vidjeti zašto su bonusi postali političko pitanje.“
Brown i Sarkozy traže globalan dogovor o super porezu, jer je kao su naglasili kriza pokazala koliko je ekonomija danas globalizovana, te zbog toga mjere regulacije moraju biti na globalnom nivou, da bi se obezbijedilo da finansijski sektor radi po istim pravilima svugdje.
Ova se prmjedba prije svega odnosi na zabrutost da ni bankari iz londonskog City (finasijskog centra) ili iz Pariza mogli premjestiti svoje centrale negdje je je porez niži. Već zapravo postoje informacije o tome da su neki bankari iz Britanije tražili privremno premještanje izvan Bristanije da bi izbjegli porez.
Vajt međutim kaže da oprezivanje nije jedini način za rješenje problema ogomnih nagrada koji se dijele u finasikom sektoru. Ovaj ekonomski stručnjak smatra da bi to trebalo regulisati na novou G20, grupe najrazvijenih i zemalja u razvoju.
“G20 je već dogovorila neke principe oko bonusa i mnoge su ih zemlje zapravo počele primjenjivati u nacionalnim politikama da bi uticali na način na koji su bankari plaćeni. Postoji taj osjećaj da ni nakoji način ne možeš uticati na to kako banke nagrađuju zaposlene. Ali zaprvo finasijski regulatori imaju jedan instrument na raspolaganju, a to je da banke koje preuzimaju porevelike rizike plate i velike penale, tako da ih ne morate zapravo oporezivati.“
Wall Street Journal takođe je danas obavio prateći tekst uz Sarkozy i Browna u kojem se navodi da su i zvaničnici američkog ministarstva finasija preduzeli vrlo slične mjere, koje podrazumijevaju limite za plaćanje zaposlenih u kompanijama kojima je država dala veliku novčanu pomoć tokom krize.
Nikola Sarkozy i Gordon Brown žele postizanje globalnog dogovora kojim bi vodeće svjetske bankare obavezali da poreskim obveznicima vrate dio novca od bonusa koje će dobiti za 2009 godinu.
U zajedničkom tekstu u Wall Street Journalu i na press konfrenciji na sammitu lidera EU u Briselu pojašnjeno je da je riječ o nametanju specijalnog jednogodišnjeg poreza na bonuse.
Britanski premjer i francuski predsjednik smatraju da je nedopustivo da poreski obveznici snose kompletan teret izvlačnja banaka iz finasijske krize, a da bankarski činovnici sada uživaju plodove ekonomskog oporavka.
Brown i Sarkozy nijesu naveli koliko bi trebalo da iznosi poreski namet, ali je samo dan ranije Britanska vlada jednostarno najavila jednokrtani prez od 50 procenata na bankarske bonuse iznad 40.700 dolara. Kako se procjenjuje, britanske bi banke ove kodine trebalo da isplate 8,5 milijardi bonusa. A vlada kaže da će porez od toga smanjiti budžetski deficit za 700 miliona dolara.
Potez bi bio jako popularn u Francuskoj jednako kao i u Britaniji, gdje većina običnih ljudi za ekonomski krah krive bankare.
BONUSI SU POSTALI POLITIČKO PITANJE
Filip Vajt, ekonomski ekspert i istraživač Centra za evropske reforme iz Londona kaže da je to logično:
Brown i Sarkozy traže globalan dogovor o super porezu, jer je kao su naglasili kriza pokazala koliko je ekonomija danas globalizovana, te zbog toga mjere regulacije moraju biti na globalnom nivou, da bi se obezbijedilo da finansijski sektor radi po istim pravilima svugdje.
Ova se prmjedba prije svega odnosi na zabrutost da ni bankari iz londonskog City (finasijskog centra) ili iz Pariza mogli premjestiti svoje centrale negdje je je porez niži. Već zapravo postoje informacije o tome da su neki bankari iz Britanije tražili privremno premještanje izvan Bristanije da bi izbjegli porez.
Vajt međutim kaže da oprezivanje nije jedini način za rješenje problema ogomnih nagrada koji se dijele u finasikom sektoru. Ovaj ekonomski stručnjak smatra da bi to trebalo regulisati na novou G20, grupe najrazvijenih i zemalja u razvoju.
“G20 je već dogovorila neke principe oko bonusa i mnoge su ih zemlje zapravo počele primjenjivati u nacionalnim politikama da bi uticali na način na koji su bankari plaćeni. Postoji taj osjećaj da ni nakoji način ne možeš uticati na to kako banke nagrađuju zaposlene. Ali zaprvo finasijski regulatori imaju jedan instrument na raspolaganju, a to je da banke koje preuzimaju porevelike rizike plate i velike penale, tako da ih ne morate zapravo oporezivati.“
Wall Street Journal takođe je danas obavio prateći tekst uz Sarkozy i Browna u kojem se navodi da su i zvaničnici američkog ministarstva finasija preduzeli vrlo slične mjere, koje podrazumijevaju limite za plaćanje zaposlenih u kompanijama kojima je država dala veliku novčanu pomoć tokom krize.
