Ujedinjene nacije su angažovale nezvisnog naučnika koji je u izvještaju o promociji i zaštiti ljudskih prava u svijetu naveo da Savjet bezbjednosti UN za borbu protiv terorističih režima izlazi van okvira svoje svojih nadležnosti.
Sjedinjene Države i Ruska Federacija ne slažu sa nalazima izvještaja i preporuka, ali druge države članice kažu da pristup koji se koristi od strane Savjeta bezbjednosti u borbi protiv terorizma mora da se promijeni.
Martin Šejnen (Scheinin), specijalni izjvestilac UN za borbu protiv terorizma, promociju i zaštitu ljudskih prava, objasnio je generalnu ocjenu “da Savjet bezbednosti UN u borbi protiv terorizma izlazi van obima svoje moći”.
Njegov fokus je bio da ispita proizvoljnu primjenu mjera borbe protiv terorizma od strane Savjeta bezbjednosti i zaključak je da ugrožava jedan od osnovnih ciljeva UN-a - Zaštitu ljudskih prava.
Šejnen je analizirao posljedice na dva orijentira rezolucija Savjeta bezbjednosti protiv terorizma.
Rezoluciju 1373 koju je jednoglasno usvojio Savjet bezbednosti poslije 11. septembra 2001 i terorističkih napada na Sjedinjene države. Rezolucija je značajana jer je Savjetu trebalo samo tri minuta da je odobri, a ne postoji zapis sa sastanka. Rezolucija 1373 nameće barijere na pokrete, organizacije i fonadacije koje podržavaju aktivnosti terorističkih grupa.
Druga istorijska rezolucija koju je Šejnen razmatrao je 1267, koja je usvojena 1999.godine. A sa njom su nametnute sankcije protiv režima talibana i Al Kaide koje uključuju zamrzavanje finasija, zabranu putovanja i embargo na oružje.
Danas postoji više od 400 imena i lica na listi sankcija, iako su na desetine političara i diplomata protestovali zbog naizgled proizvoljnog uključivanja na lsitu. U posljednje vrijeme se češće postavlja pitanje pravičnosti tog spiska odnosno imena na njemu .
Vlada Avganistana već je lobirala da se poništi ova posljednja rezolucija 1267 ili bar da se obriše jedan broj uticajnih imena i lica za koje se sumnja za navodne veze sa talibanima. Bez njihovog uklanjanjanja, Kabul tvrdi, proces nacionalnog pomirenja u zemlji neće napredovati.
Šejnen je naveo i da rezolicija 1373 – usvojena nakon 9/11 - "i dalje predstavlja rizik za zaštitu ljudskih prava i vladavinu međunarodnog prava".
On je predložio da Savjet bezbjednosti napustiti praksu stvaranja zvanične crne liste.
Martin Scheinin, stručnjak na pitanjima terorizma za UN
"Najbolje rješenje bi bilo da se Savjet bezbjednosti distancira od samog unosa i oragnizacija i osoba. Ja nijesam reako da je to jedino moguće rešenje, to je radikalan prijedlog i zaista je bilo izrazitog otpora od nekih članova Savjeta bezbednosti, uključujući i nekih stalnih članica", kaže Šejnen.
Sjedinjene Države i Rusija, dvije od pet stalnih članica SB UN , čvrsto se protive nalazima. Obije zemlje smatraju se visoko rizičnim za terorističke napade i zaista su bile meta velikih terorističkih napada u poslednjih nekoliko godina i primjenjuju čitav niz mjera protiv terorizma.
To je rijedak trenutak kada su u Ujedinjenim nacijama, Moskva i Vašington potpuno ujedinjene u u protivljenje nečemu .
Šejnenov argument je da je pogrešno da se nametnu kao obavezujuće stalne mjere za djela terorizma zato što ne postoji univerzalno prihvaćena definicija terorizma.
Kada je Savjet bezbjednosti usvaja mjere protiv terorizma, on to čini na osnovu ovlašćenja koja su mu data poglavljem VII Povelje UN, koji Savjetu daje “moć za održavanje mira u svijetu”.
Po Šejnenu, to je jednostavno isuviše neodređeno i široko.
"Koliko godina još uvek moramo da živimo u skladu sa postojećim režimom koji je Sajvet bezbednosti pribjegao sa poglavljem VII ovlašćenja u vezi sa terorizmom. Zašto ovo ne može biti predmet više slojeva međunarodnih ugovora u vezi sa merama protiv terorizma? Šta god da sada skladu sa Poglavljem VII ovlašćenja neće vječno trajati treba da postoji spremnost na strani članova Saveta bezbjednosti da o tome razmislimo prije ili kasnije", ističe Šejnen
Savjet bezbjednosti je preduzeo neke korake da nešto reformiše , između ostalog i dio o tome kako se uključuju i uklanjaju imena osumnjičenih terorista sa liste sankcija, i sam Šejnen priznaje da je to mnogo. Ali, on je rekao da je ljudima još uvjek uskraćeno pravo zbog ovog procesa i naveo da je "neophodno da navedena fizička i pravna lica sa liste imaju pristup sudovima da ispitaju sankcije koje su rezultat političkih odluka koje sastavljau diplomate."
Trenutno, ova fizička i pravna lica nemaju takvu mogućnost.
Postoji bolje rešenje za želju Savjeta da bude aktivan u usvajanju mjera protiv terorizma, Šejnen predlaže “jedna rezolucija koja će zamijeniti sve postojeće rezolucije, ali bez pravne težine Poglavlja VII Povelje UN , kao i da zaštiti ljudska prava."
Sjedinjene Države i Ruska Federacija ne slažu sa nalazima izvještaja i preporuka, ali druge države članice kažu da pristup koji se koristi od strane Savjeta bezbjednosti u borbi protiv terorizma mora da se promijeni.
Martin Šejnen (Scheinin), specijalni izjvestilac UN za borbu protiv terorizma, promociju i zaštitu ljudskih prava, objasnio je generalnu ocjenu “da Savjet bezbednosti UN u borbi protiv terorizma izlazi van obima svoje moći”.
Njegov fokus je bio da ispita proizvoljnu primjenu mjera borbe protiv terorizma od strane Savjeta bezbjednosti i zaključak je da ugrožava jedan od osnovnih ciljeva UN-a - Zaštitu ljudskih prava.
Njegov fokus je bio da ispita proizvoljnu primjenu mjera borbe protiv terorizma od strane Savjeta bezbjednosti i zaključak je da ugrožava jedan od osnovnih ciljeva UN-a - Zaštitu ljudskih prava
Šejnen je analizirao posljedice na dva orijentira rezolucija Savjeta bezbjednosti protiv terorizma.
Rezoluciju 1373 koju je jednoglasno usvojio Savjet bezbednosti poslije 11. septembra 2001 i terorističkih napada na Sjedinjene države. Rezolucija je značajana jer je Savjetu trebalo samo tri minuta da je odobri, a ne postoji zapis sa sastanka. Rezolucija 1373 nameće barijere na pokrete, organizacije i fonadacije koje podržavaju aktivnosti terorističkih grupa.
Druga istorijska rezolucija koju je Šejnen razmatrao je 1267, koja je usvojena 1999.godine. A sa njom su nametnute sankcije protiv režima talibana i Al Kaide koje uključuju zamrzavanje finasija, zabranu putovanja i embargo na oružje.
Danas postoji više od 400 imena i lica na listi sankcija, iako su na desetine političara i diplomata protestovali zbog naizgled proizvoljnog uključivanja na lsitu. U posljednje vrijeme se češće postavlja pitanje pravičnosti tog spiska odnosno imena na njemu .
Vlada Avganistana već je lobirala da se poništi ova posljednja rezolucija 1267 ili bar da se obriše jedan broj uticajnih imena i lica za koje se sumnja za navodne veze sa talibanima. Bez njihovog uklanjanjanja, Kabul tvrdi, proces nacionalnog pomirenja u zemlji neće napredovati.
Šejnen je naveo i da rezolicija 1373 – usvojena nakon 9/11 - "i dalje predstavlja rizik za zaštitu ljudskih prava i vladavinu međunarodnog prava".
On je predložio da Savjet bezbjednosti napustiti praksu stvaranja zvanične crne liste.
"Najbolje rješenje bi bilo da se Savjet bezbjednosti distancira od samog unosa i oragnizacija i osoba. Ja nijesam reako da je to jedino moguće rešenje, to je radikalan prijedlog i zaista je bilo izrazitog otpora od nekih članova Savjeta bezbednosti, uključujući i nekih stalnih članica", kaže Šejnen.
Sjedinjene Države i Rusija, dvije od pet stalnih članica SB UN , čvrsto se protive nalazima. Obije zemlje smatraju se visoko rizičnim za terorističke napade i zaista su bile meta velikih terorističkih napada u poslednjih nekoliko godina i primjenjuju čitav niz mjera protiv terorizma.
To je rijedak trenutak kada su u Ujedinjenim nacijama, Moskva i Vašington potpuno ujedinjene u u protivljenje nečemu .
Šejnenov argument je da je pogrešno da se nametnu kao obavezujuće stalne mjere za djela terorizma zato što ne postoji univerzalno prihvaćena definicija terorizma.
Kada je Savjet bezbjednosti usvaja mjere protiv terorizma, on to čini na osnovu ovlašćenja koja su mu data poglavljem VII Povelje UN, koji Savjetu daje “moć za održavanje mira u svijetu”.
Po Šejnenu, to je jednostavno isuviše neodređeno i široko.
"Koliko godina još uvek moramo da živimo u skladu sa postojećim režimom koji je Sajvet bezbednosti pribjegao sa poglavljem VII ovlašćenja u vezi sa terorizmom. Zašto ovo ne može biti predmet više slojeva međunarodnih ugovora u vezi sa merama protiv terorizma? Šta god da sada skladu sa Poglavljem VII ovlašćenja neće vječno trajati treba da postoji spremnost na strani članova Saveta bezbjednosti da o tome razmislimo prije ili kasnije", ističe Šejnen
Savjet bezbjednosti je preduzeo neke korake da nešto reformiše , između ostalog i dio o tome kako se uključuju i uklanjaju imena osumnjičenih terorista sa liste sankcija, i sam Šejnen priznaje da je to mnogo. Ali, on je rekao da je ljudima još uvjek uskraćeno pravo zbog ovog procesa i naveo da je "neophodno da navedena fizička i pravna lica sa liste imaju pristup sudovima da ispitaju sankcije koje su rezultat političkih odluka koje sastavljau diplomate."
Trenutno, ova fizička i pravna lica nemaju takvu mogućnost.
Postoji bolje rešenje za želju Savjeta da bude aktivan u usvajanju mjera protiv terorizma, Šejnen predlaže “jedna rezolucija koja će zamijeniti sve postojeće rezolucije, ali bez pravne težine Poglavlja VII Povelje UN , kao i da zaštiti ljudska prava."
