Francuska se suočava sa trećim nacionalnim štrajkom za mjesec dana.Mašinovođe su objavili štrajk na neodređeno vreme. Danas im se priključuju radnici iz svih oblasti francuske privrede. Poslije višemjesečne bitke oko godina za odlazak u penziju, neki sindikati su sad podigli ulog objavom da će štrajkovati na neodredjeno vreme.
"Ovo je jedna od poslednjih prilika za vladu da se povuče", poručio je Fransoa Šerek , lider Demokratske francuske konfederacije rada (CFDT), povodom današnjeg trećeg po redu generalnog štrajaka u posljednjih mjesec dana. Vlada želi da podignu minimalnu starosnu penziju sa 60 do 62, a za državnu penziju sa 65 do 67 godina starosti, čemu se sindikati protive. Prošlog mjeseca, iz istog razloga je na ulice izašlo milion Francuza.
No ministar rada Erik Vort na te zahtjeve hladano je odgovorio: ”Mi nijesmo ovdje da radimo ono što je jednostavno, i ne morate uvjek imati saglasnost naroda", dodajući da je teško Frnacuzima reći da moraju da rade više i do 67 godine , ali to se mara uraditi.
Francuski predsednik Nikolas Sarkozi tako se danas suočava s novim buntom radničkih sidikata koji pokušavaju da zaustave vladu da podigne penzijsku starosnu granicu za dvije godine da bi uštedjela novac. Poslije višemjesečne bitke oko godina za odlazak u penziju, neki sindikati su sad podigli ulog objavom da će štrajkovati na neodređeno vreme. Prošli štrajkovi su trajali po samo jedan dan. Dalje masovne demonstracije planirane su za subotu.
Za Sarkozija, međutim, riječ je o sukobu principa. Njegovi konzervativni saveznici kažu da Francuska, suočena sa ogromnim budžetskim manjkom i sporim privrednim rastom, mora da zavede bolji red u svojim finansijama. I sa podizanjem granice za dvije godine, Francuska će i dalje imati najniži starosni uslov za odlazak u penizju među razvijenim zemljama.
Demonstranti protiv penzionih reformi, Strazburu, 07. septembar 2010.
Jedan od rizika za vladu je da se studenti, na koje penzijska reforma neće uticati decenijama, pridrže protestima u znak solidarnosti sa radnicima.
Prve procjene kažu da danas u Francuskoj neće raditi željeznice, većina škola, rafinerije i javni saobraćaj.
Međutim i među samim sindikatima, kako javlja BBC, podijeljena su mišljenja o štrajkovanju na neodređeno vrijeme, što bi moglo ići u korist vlastima .No, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da velika većina Francuza podržava štajkove
Donji dom francuskog parlamenta, Nacionalna skupština, odobrio je reformu prošlog mjeseca. Senat je izglasao podizanje granice sa 60 na 62 godine, ali i dalje rapravlja o cijelom zakonskom paketu penzione reforme.
Mi nijesmo ovdje da radimo ono što je jednostavno, i ne morate uvjek imati saglasnost narod - kaže ministra rada Erik Vort
"Ovo je jedna od poslednjih prilika za vladu da se povuče", poručio je Fransoa Šerek , lider Demokratske francuske konfederacije rada (CFDT), povodom današnjeg trećeg po redu generalnog štrajaka u posljednjih mjesec dana. Vlada želi da podignu minimalnu starosnu penziju sa 60 do 62, a za državnu penziju sa 65 do 67 godina starosti, čemu se sindikati protive. Prošlog mjeseca, iz istog razloga je na ulice izašlo milion Francuza.
No ministar rada Erik Vort na te zahtjeve hladano je odgovorio: ”Mi nijesmo ovdje da radimo ono što je jednostavno, i ne morate uvjek imati saglasnost naroda", dodajući da je teško Frnacuzima reći da moraju da rade više i do 67 godine , ali to se mara uraditi.
Francuski predsednik Nikolas Sarkozi tako se danas suočava s novim buntom radničkih sidikata koji pokušavaju da zaustave vladu da podigne penzijsku starosnu granicu za dvije godine da bi uštedjela novac. Poslije višemjesečne bitke oko godina za odlazak u penziju, neki sindikati su sad podigli ulog objavom da će štrajkovati na neodređeno vreme. Prošli štrajkovi su trajali po samo jedan dan. Dalje masovne demonstracije planirane su za subotu.
Za Sarkozija, međutim, riječ je o sukobu principa. Njegovi konzervativni saveznici kažu da Francuska, suočena sa ogromnim budžetskim manjkom i sporim privrednim rastom, mora da zavede bolji red u svojim finansijama. I sa podizanjem granice za dvije godine, Francuska će i dalje imati najniži starosni uslov za odlazak u penizju među razvijenim zemljama.
Jedan od rizika za vladu je da se studenti, na koje penzijska reforma neće uticati decenijama, pridrže protestima u znak solidarnosti sa radnicima.
Prve procjene kažu da danas u Francuskoj neće raditi željeznice, većina škola, rafinerije i javni saobraćaj.
Međutim i među samim sindikatima, kako javlja BBC, podijeljena su mišljenja o štrajkovanju na neodređeno vrijeme, što bi moglo ići u korist vlastima .No, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da velika većina Francuza podržava štajkove
Donji dom francuskog parlamenta, Nacionalna skupština, odobrio je reformu prošlog mjeseca. Senat je izglasao podizanje granice sa 60 na 62 godine, ali i dalje rapravlja o cijelom zakonskom paketu penzione reforme.
