Testiranje antisatelitskih raketa (ASAT) kojim je Rusija uništila jedan od svojih satelita u orbiti stvorilo je ogromnu količinu krhotina što je u jednom trenutku ugrozilo posadu Međunarodne svemirske stanice ali i postavilo pitanje problema svemirskog otpada koji nastavlja da kruži oko Zemlje, pišu svjetski mediji.
Kritika Stejt departmenta
Američki Stejt department kritikovao je Rusiju zbog "opasnog i neodgovornog" ponašanja nakon što je test antisatelitskih raketa razbacao stotine hiljada komada gelera u niskoj Zemljinoj orbiti, ugrozivši Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS) i njenu posadu, piše londonski Tajms (The Times).
Kontrolori misije su u ponedjeljak, 15. novembra dali instrukcije međunarodnoj sedmočlanoj posadi stanice da se smjeste u svoje “čamce za spasavanje” nakon što se oblak svemirskog otpada iznenada pojavio na radarima na putu potencijalnog sudara s orbitalnom laboratorijom vrijednom 150 milijardi dolara.
"Test je do sada generisao 1.500 komada orbitalnog otpada kojeg može pratiti i stotine hiljada komada manjih orbitalnih ostataka koje sada ugrožavaju interese svih nacija", rekao je glasnogovornik Stejt departmenta Ned Prajs (Price) naglasivši kako "opasno i neodgovorno ponašanje Rusije" pokazuje da su su negiranja Moskve o svemirskom naoružavanju “neiskrena”.
Analitičari za praćenje su rekli da je raketa raznijela Kosmos-1408, također poznat kao Ikar 39, ruski satelit koji je prestao da radi 1984. Stručnjaci upozoravaju da bi krhotine nastale nakon ruskog testiranja antisatelitske rakete mogle ostati u orbiti decenijama a također bi mogle da ugroze kinesku svemirsku stanicu Tiangong i njenu tročlanu posadu.
Međunarodna svemirska stanica koja kruži oko Zemlje, imala je više od 30 intervencija zaobilaženja svemirskog otpada u protekle dvije decenije, ali se frekvencija takvih intervencija povećava s količinom otpada kojeg je stvorio čovjek. Početkom novembra, ističe Tajms, MSS je bila primorana da promijeni poziciju kako bi izbjegla dio kineskog satelita koji je uništen u raketnom testu 2007., dok je prošle godine MSS imala takva tri bliska susreta.
Novo polje svemirskog otpada
Iako su NASA i Roskosmos - koji zajednički upravljaju svemirskom stanicom i štite astronaute unutra - u velikoj mjeri izolovani od vojnih tenzija između Vašingtona i Moskve, te dvije geopolitičke sfere sukobile su se nakon testiranja oružja 15. novembra, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Ruski vojni zvaničnici nisu odgovorili na zahtjeve za komentar o testu oružja proteklog vikenda dok je, ističe list, administrator u NASA-i Bil Nelson (Bill) rekao da ima "razloga da vjeruje" da zvaničnici Roskosmosa nisu bili svjesni da je rusko Ministarstvo odbrane planiralo da lansira antisatelitsku raketu.
Kako u niskoj orbiti oko Zemlje jača konkurencija između Vašingtona, Rusije i Kine, američki vojni zvaničnici su posljednjih godina, prema pisanju Njujork tajmsa, povećali svoje prisustvo u svemiru uključujući stvaranje američkih svemirskih snaga kao zasebne grane oružanih snaga. Pentagon je, dodaje list, dugo kritikovao Rusiju zbog njenih svemirskih aktivnosti, koje su uključivale pomjeranje satelita preblizu američkim špijunskim satelitima i lansiranje satelita koji šalju manje, manevarske letjelice bez upozorenja.
Antisatelitski raketni testovi stvaraju oblake krhotina koji mogu ostati u svemiru decenijama a najnoviji koji je sprovela Rusija, stvorio je, kako naglašava list, najveće novo polje svemirskog otpada od 2007., kada je Kina lansirala projektil na jedan od svojih starih meteoroloških satelita stvorivši roj od otprilike 2.300 komada krhotina.
Sjedinjene Države su 2008. godine sprovele sopstveni test oružja, koji je stvorio orbitalni oblak od oko 400 komada. Indijski test oružja 2019. ostavio je otprilike isto toliko komada krhotina koji je, prema riječima tadašnjeg administratora NASA-e, Džima Brajdenstina (Jim Bridenstine) doveo Međunarodnu svemirsku stanicu u opasnost.
‘Pravi ekološki problem’
Kada je Rusija tokom vikenda ispalila projektil na jedan od svojih satelita, eksplozija je stvorila hiljade komada gelera koji sada lete u svemiru brzinom koja oduzima dah, napisao je Gardijan (The Guardian) naglasivši kako je to povećalo zabrinutost zbog rizika koji smeće predstavlja za MSS i satelite, naročito zbog mogućeg sudara između objekata koji jure okolo brzinom od 27.400 km/h.
Džonatan Mekdauel (Jonathan McDowell), astrofizičar iz Harvard-Smitsonijan centra za astrofiziku (Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics) rekao je da se do ruskog testa čak 19.000 komada svemirskog otpada nalazilo u niskoj Zemljinoj orbiti, oblasti svemira koja se proteže od 200 km do 2.000 km iznad Zemlje i u kojoj se nalazi oko 4.000 satelita.
On procjenjuje da je eksplozija nakon ruskog testiranja vjerovatno povećala broj predmeta krhotina za oko 10 odsto. Rekao je da to nije veliko povećanje, ali jeste zabrinjavajuće naročito jer se leteći ostaci mogu sudariti sa MSS ili satelitom, pri čemu ovaj drugi pomaže u nizu stvari od internet releja do meteoroloških usluga, snimanja, proučavanja klimatskih promjena i špijuniranja. Brzinom kojom se krhotine kreću, Mekdauel je rekao da bi to "trenutno razbilo satelit i potpuno ga uništilo".
Astrofizičar je rekao da broj bliskih promašaja u svemiru raste, a broj sudara - iako su još rijetki - također raste. U martu je komad ruskog otpada udario u kineski satelit, stvarajući komade novog otpada. Praćenje ostataka može pomoći da se izbjegnu nezgode, ali će na kraju neke od njih morati da se uklone.
Njegovoj zabrinutosti doprinosi i naglo povećanje komercijalnih aktivnosti u svemiru za koje je Mekdauel rekao da je počeo da dominira vladinim aktivnostima posljednjih godina. Mnogo hiljada novih satelita je lansirano i do 100.000 bi moglo biti dodato u narednih nekoliko godina. "Postoji stvarna zabrinutost da dobijamo pravi ekološki problem u svemiru", rekao je on.
Čišćenje, a ne zagađivanje svemira
Teško je ne posmatrati testove antisatelitskih raketa kao oblik ludila naročito jer se problem oko svemirskog otpada ubrzano pogoršava, ocjenjuje u svojoj analizi BBC, ukazujući da nacije treba da čiste svemirsko okruženje, a ne da ga dodatno zagađuju.
Šezdeset četiri godine aktivnosti u svemiru znači da sada okolo nekontrolisano leti otprilike milion objekata u rasponu veličina od jedan cm do 10 cm koji bi u slučaju sudara, kako naglašava britanski javni servis, mogli značiti okončanje misije za vitalni meteorološki ili telekomunikacioni satelit.
Nemoguće je, ističe BBC, kontrolisati polje krhotina koje nastaje uslijed udara velike brzine. Neki od hiljada fragmenata otpadnog materijala će biti gurnuti ka Zemlji i van opasnosti, ali mnogi će se uputiti i na veće visine gdje će godinama u budućnosti uznemiravati operativne misije.
Brojne države imaju mogućnost da raketama sa zemlje skidaju satelite, uključujući SAD, Rusiju, Kinu i Indiju. Testiranje ovakvih projektila je rijetko, ali, naglašava BBC, uvijek izaziva široku osudu kad god se dogodi, jer svima zagađuje svemirsko okruženje.
Ipak, astronauti sve češće moraju da preduzimaju mjere predostrožnosti kada se fragmenti starih satelita i raketa neprijatno približavaju. Mjere predostrožnosti obično podrazumijevaju zatvaranje otvora između modula i penjanje u kapsule koje su astronaute odvele do stanice. Ove letjelice, kako pojašnjava birtanski servis, ostaju vezane za MSS tokom cijelog dežurstva posade u slučaju da postoji potreba za brzim bjekstvom.
Potreba za novom ‘vrućom linijom’
Svemir je novi prostor borbe velikih sila i testiranjem novog ASAT oružja, Rusi su se pridružili Kinezima u demonstriranju sposobnosti da pokrenu napad direktnim uništavanjem satelita, napisao je Dejvid Ignacijus (David Ignatius), kolumnista Vašington posta (The Washington Post).
Portparol Stejt departmenta Ned Prajs upotrijebio je neobično oštar jezik kritikujući ruski test, za koji je rekao da ugrožava "interese svih nacija" rekavši da su američke diplomate "više puta razgovarale s visokim ruskim zvaničnicima kako bi ih upozorile" na opasnosti takvog testa.
"Ovo ponašanje nije nešto što ćemo tolerisati", rekao je Prajs nekoliko puta. Ali, ističe kolumnista Vašington posta, nije objasnio kako će Sjedinjene Države zaustaviti takvu aktivnost.
Kada je riječ o problemu svemirskog otpada, šef američkih svemirskih snaga, general Džon Rejmond (John W. Raymond), kaže da bi američki odgovor bio da budu oprezniji da ne stvaraju krhotine kroz lansiranje ili manevar. Sakupljanje ostataka bi bio sljedeći korak, ali je rekao da Sjedinjene Države još nemaju plan za to.
Rusko testiranje proteklog vikenda naglašava potrebu za boljim konsultacijama o svemiru — što je ekvivalent „vrućoj liniji“ koju su Rusija i Sjedinjene Države usvojile nakon skoro katastrofalne kubanske raketne krize 1962., napisao je Ignacijus u rubrici ‘Mišljenja’ Vašington posta, uz ocjenu da je ideja o svemirskom prostoru kao spornom domenu, bez zajedničkih pravila ili komunikacije, zastrašujuća.
Facebook Forum