Sirijska vojska potmognuta tenkovima ušla je u predgrađe Damaska nakon 24 -satne snažne artiljerijske vatre sa zemlje i iz zraka. Borbe se vode i u Alepu. Novi val nasilja podudario se se odlaskom promatrača UN čiji je mandat istekao i nije obnovljen zbog sve snažnijih borbi u zemlji. Zapad upozorava režim u Damasku da ne korisiti kemijsko oružje protiv pobunjenika i dalje traži način kako pomoći opoziciji. Istodobno, pogoršava se i humanitarna situacija.
Opozicijski borci tvrde da vojska gađa južne dijelove Damaska sa okolnih planina, ali vode se i ulične borbe. Vojnici pretresaju kuću po kuću i izvode pobunjenike, ali i civile.
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska traže načine da se pomogne opoziciji, i šalju jasnu poruku režimu u Damasku da ne upotrebljava kemijsko naoružanje.
Rusija optužuje zapadne zemlje da potiču pobunu protiv režima Bašara al Asada.
Na sjednici Vijeća sigurnosti UN, politički direktor svjetske organizacije Jeffrey Feltman je istaknuo da Iran opskrbljuje Siriju oružjem.
„Stanje na terenu je ozbiljno, nasilje se nastavlja, a ponegdje čak eskalira. I vladine i opozicijske snage upotrebljavaju teško naoružanje u gusto naseljenim područjima. Narod pati zbog dodatane militarizacije sukoba. Glavni tajnik UN je više puta izrazio zabrinutost zbog oružja koje stiže objema stranama, a u nekim slučajevima ima dokaz da se krši Rezolucija 1747“, rekao je Feltman.
Riječ je o rezoluciji koja brani Iranu izvoz oružaja, i koja sukladno Poglavlju 7 UN-ove Povelje omogućuju Vijeću sigurnosti širok spektar akcija, od diplomatskih i ekonomskih sankcija do vojne intervencije.
Nakon sjednice Vijeća sigurnosti Valeri Amos, direktorica UN-ovog programa za humanitarno djelovanje upozorila je na izuzetno tešku situaciju.
„Posjetila sam prošli tjedan Siriju i Libanon kako bi se i osobno uvjerila u posljedicu rastućeg nasilja i kako bi povećali humanitarnu pomoć. Od moga posljednjega posjeta u martu situaciju se pogoršala. Prema vladinim podacima 1,2 miljuna ljudi je našlo sklonište u javnim institucijama, ili kod prijatelja i rodbine. No, svi su bili prisljeni napustiti svoje domove, i potrebna im je hitna humanitarna pomoć jer kriza se sve više odražava na ekonomiju, ali i svakodnevni život ljudi“.
Međunarodna zajednica upozorila je režim u Damasku da ne upotrebljava kemijsko naoružanje. Od 80-tih, Sirija je uz sovjetsku pomoć uskladištila stotine tisuća tona opasnog plina Iperita i Sarina koji oštećuju kožu i nervni sistem. Pretpostavlja se da posjeduju nervni plin VX čije se djelovanja može produžiti na tjedne. Vjeruje se da ipak nije razvila biološko oružje, a od 2007. kada je Izrael bombardirao nukleana postrojenja, nije zabilježen rad na razvoju nuklearnog oružja.
Mogućnost da bi Sirija i upotrebila kemijsko naoružanje protiv pobunjenika istinska je noćna mora za međunarodnu zajednici, naglašavaju brojni eksperti.
(VIDEO Glasa Amerike: Napadi bez milosti - Tal Rifat je grad-duh. Od 40.000 stanovnika ostalo je samo oko 2.000 da pokušaju spriječiti krađe i otimačine)
Opozicijski borci tvrde da vojska gađa južne dijelove Damaska sa okolnih planina, ali vode se i ulične borbe. Vojnici pretresaju kuću po kuću i izvode pobunjenike, ali i civile.
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska traže načine da se pomogne opoziciji, i šalju jasnu poruku režimu u Damasku da ne upotrebljava kemijsko naoružanje.
Rusija optužuje zapadne zemlje da potiču pobunu protiv režima Bašara al Asada.
Na sjednici Vijeća sigurnosti UN, politički direktor svjetske organizacije Jeffrey Feltman je istaknuo da Iran opskrbljuje Siriju oružjem.
„Stanje na terenu je ozbiljno, nasilje se nastavlja, a ponegdje čak eskalira. I vladine i opozicijske snage upotrebljavaju teško naoružanje u gusto naseljenim područjima. Narod pati zbog dodatane militarizacije sukoba. Glavni tajnik UN je više puta izrazio zabrinutost zbog oružja koje stiže objema stranama, a u nekim slučajevima ima dokaz da se krši Rezolucija 1747“, rekao je Feltman.
Riječ je o rezoluciji koja brani Iranu izvoz oružaja, i koja sukladno Poglavlju 7 UN-ove Povelje omogućuju Vijeću sigurnosti širok spektar akcija, od diplomatskih i ekonomskih sankcija do vojne intervencije.
Nakon sjednice Vijeća sigurnosti Valeri Amos, direktorica UN-ovog programa za humanitarno djelovanje upozorila je na izuzetno tešku situaciju.
„Posjetila sam prošli tjedan Siriju i Libanon kako bi se i osobno uvjerila u posljedicu rastućeg nasilja i kako bi povećali humanitarnu pomoć. Od moga posljednjega posjeta u martu situaciju se pogoršala. Prema vladinim podacima 1,2 miljuna ljudi je našlo sklonište u javnim institucijama, ili kod prijatelja i rodbine. No, svi su bili prisljeni napustiti svoje domove, i potrebna im je hitna humanitarna pomoć jer kriza se sve više odražava na ekonomiju, ali i svakodnevni život ljudi“.
Međunarodna zajednica upozorila je režim u Damasku da ne upotrebljava kemijsko naoružanje. Od 80-tih, Sirija je uz sovjetsku pomoć uskladištila stotine tisuća tona opasnog plina Iperita i Sarina koji oštećuju kožu i nervni sistem. Pretpostavlja se da posjeduju nervni plin VX čije se djelovanja može produžiti na tjedne. Vjeruje se da ipak nije razvila biološko oružje, a od 2007. kada je Izrael bombardirao nukleana postrojenja, nije zabilježen rad na razvoju nuklearnog oružja.
Mogućnost da bi Sirija i upotrebila kemijsko naoružanje protiv pobunjenika istinska je noćna mora za međunarodnu zajednici, naglašavaju brojni eksperti.
(VIDEO Glasa Amerike: Napadi bez milosti - Tal Rifat je grad-duh. Od 40.000 stanovnika ostalo je samo oko 2.000 da pokušaju spriječiti krađe i otimačine)
