Vlasti u Nigeriji sve više su izloženi oštrim kritikama stanovništva jer ne uspijevaju zaustaviti talas nasilja u najmnogoljudnijoj afričkoj državi koja se posljednjih godina suočava s učestalijim napadima militantne grupe Boko Haram, ubistvima , seksualnim nasiljem i masovnim otmicama učenika, pišu svjetski mediji napominjući da vlasti još uvijek tragaju za više od 300 učenica otetih prije nekoliko dana.
Usvojene taktike otmica učenika
Pripadnici naoružane bande proteklog vikenda oslobodili su 27 nigerijskih tinejdžera koji su nedavno oteti iz škole u sjeverno-centralnoj državi Niger, dok su sigurnosne snage nastavile tragati za više od 300 učenica otetih u obližnjoj državi, piše Rojters (Reuters) dodajući kako su škole postale meta masovne otmice radi otkupnine na sjeveru Nigerije.
Dana 17. februara, 27 učenika, tri uposlenika i 12 članova njihovih porodica oteli su pripadnici noružane bande koja je upala u Vladinu srednju školu u okrugu Kagara u državi Niger, kada je jedan dječak ubijen tokom upada.
Nakon njihovog puštanja u subotu (27. februara), jedan od svjedoka izjavio je za Rojters da je vidio dječake kako s naoružanim osiguranjem hodaju selom i da se neki bore ustati i traže vodu.
Vladin zvaničnik rekao je da su dječaci bili u dobi između 15 i 18 godina. Njihovo oslobađanje, dodaje Rojters, stiže samo dan nakon upada u školu u državi Zamfara, gdje su naoružani ljudi zarobili više od 300 djevojčica za kojima policija još uvijek traga.
Otmice učenika u Nigeriji prvi put su izvele džihadističke grupe Boko Haram i takozvana Islamska država provincije zapadne Afrike, ali taktiku su sada usvojili i drugi militanti što je, isitče Rojters postalo politički problem za predsjednika Buharija koji se zbog povećanog nasilja suočava sa sve više kritika.
Nigerijsko predsjedništvo je nakon otmice učenica saopštilo da je predsjednik Muhamadu Buhari pozvao vlade nigerijskih država da "preispitaju svoju politiku nagrađivanja razbojnika novcem i vozilima" upozoravajući ih da bi se ta politika mogla katastrofalno vratiti poput "bumeranga".
Bespomoćni glasovi djevojčica
Otmica više od 300 učenica na sjeverozapadu Nigerije treća je masovna otmica djece od decembra u najmnogoljudnijoj afričkoj naciji, piše Vašington post (The Washington Post) dodajući da niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali da grupe lokalno poznate kao "razbojnici" sve ćešće uzimaju učenike za taoce radi otkupnine, zbog čega Nigerijci traže od vlasti da proglase vanredno stanje.
Nakon napada na Vladinu srednju školu u državi Zamfara rano u petak, članovi zajednice su do uvečer zbrajali nestale - oteto je ukupno 317 djevojčica, saopštila je lokalna policija. Jedan od skrbnika djevojčica, Saidu Kvairo, kazao je da je sa svog prozora gledao kako kamioneti huče u grad Jangebe dok su naoružani ljudi pucali u zrak iz oružja. "Mogli smo čuti bespomoćne glasove djevojčica kako vrište”.
Uzimanje taoca sve je veći posao u zemlji, ukazuje Vašington post dodajući da su između 2011. i 2020., Nigerijci platili najmanje 18 miliona dolara za oslobađanje otetih građana, navodi se u izvještaju konsultantske firme SB Morgen, koja je prikupljala podatke iz otvorenih izvora. Šezdeset posto tog iznosa potrošeno je u drugoj polovini tog razdoblja, što znači da se problem intenzivira, primijetili su autori izvještaja.
"Razbojnici su shvatili da vlasti ne mogu zaštititi narod", rekao je Isa Sanusi, glasnogovornik organizacije Amnesti internešenl (Amnesty International) u glavnom gradu Nigerije Abudži. Dodaje kako su škole češće mete jer su obično slabije zaštićene te da se "otmicom djece dobiva svjetski publicitet, a vlade uvijek traže brz način da ih spase", obično oktupninom.
U decembru je Boko Haram preuzeo odgovornost za otmicu više od 300 dječaka iz škole u sjeverozapadnoj državi Katsina, koji su poslije pušteni pod "mutnim okolnostima", ističe list. Ekstremistička grupa stekla je reputaciju otmicom više od 270 učenica iz grada Čibok 2014., što je izazvalo kampanju na društvenim mrežama koja poziva na njihov siguran povratak: #BringBackOurGirls. Više od 100 se još uvijek vodi kao nestalo.
Ugroženost ruralnih zajednica
Postoji nekoliko grupa teško naoružanih razbojnika koji vrše pljačkaške napade iz šumskih utočišta na potezu od sjeverozapadne Nigerije do susjednog Nigera, napisao je Gardijan (The Guardain) dodajući kako razbojnici terorišu ugrožene ruralne zajednice koje su bespomoćne zbog nedostatka sigurnosti.
Kako su ubistva, seksualno nasilje i masovne otmice učenika radi otkupnine naglo porasli, to je, ističe list, pojačalo strah o dobrobiti učenika i mogućnosti da bi ionako nizak stepen upisa u školu u regiji mogao dodatno patiti. Prema lokalnim izvještajima, u školi u Zamfari, odakle je oteto više od 300 učenica, bio je samo jedan zaštitar u trenutku napada.
Pojedini vladini službenici smatraju da je povećanje otmica djelomično potaknuto značajnim vladinim isplatama u zamjenu za djecu, iako nigerijska vlada redovno negira takve isplate. Ipak, dodaje list, sve češći kriminalni napadi na šumske regije posljednjih godina eksplodirali su u razornu sigurnosnu krizu.
Uprkos nekoliko vazdušnih napada i vojnih operacija, razbojničke grupe nastavile su nemilosrdno i lako napadati, napisao je Gardijan naglasivši da je tokom posljednje godine ubijeno nekoliko stotina ljudi. U nekim područjima militanti slobodno upadaju i poznati su lokalnom stanovništvu i zvaničnicima.
Iako lokalni razbojnici pripadaju različitim etničkim grupama, mnogi od napadača su etnički Fulanci, koji su djelomično nastali iz kopnenog sukoba između uglavnom stočara Fulanija i poljoprivrednika različitih etničkih grupa širom Nigerije.
Poziv na samoodbranu
Čini se da je nigerijska vlada sugerisala da se njeni građani više ne mogu pouzdati u nju po pitanju zaštite , ocjenjuje BBC ističući kako je ministar odbrane Nigerije nedavno uputio poruku zajednicama koje su pretrpjele napade naoružanih razbojnika rekavši im da trebaju da se sami brane a ne da čekaju da budu pogubljeni "kao pilići".
"Ne bismo trebali biti kukavice", rekao je Bašir Salihi Magaši, penzionisani general samo nekoliko sati nakon što su naoružane snage otele učenike, osoblje i članove porodice iz škole u državi Niger. Njegova izjava je, dodaje BBC, izazvala buru komentara i kritika Nigerijaca koji tvrde da su već navikli voditi poslove u područjima gdje vlada nije ispunila svoje obaveze.
Mnogi Nigerijci, dodaje BBC, proizvode vlastitu električnu energiju, pumpaju vlastitu vodu, organizuju privatne škole za svoju djecu i slično. Mnogi bi se također rado branili od naoružanih napadača, ali prema sadašnjim nigerijskim zakonima, kupovina oružja nije dozvoljena.
Lokalni mediji ponekad izvještavaju o naporima civilnih grupa da zaštite svoja naselja, naoružani uglavnom mačetama i palicama. Ali, ovo oružje nije mjera za superiornu moć napadača, koje bez obzira na zakonske zabrane uspijevaju da se ilegalno naoružaju. BBC napominje da je predsjednik Buhari prije dvije godine u potpunosti zabranio izdavanje oružanih dozvola.
Taj potez je prema mnogima, ukazuje britanski servis, bio odgovor na rastuću nesigurnost u zemlji i strahove od nekontrolisanog krvoprolića. Osim otmica političara, privrednika i učenika na sjeveru Nigerije, koji obično budu pušteni nakon plaćanja otkupnine, ostale nigerijske regije suočavaju se s mnoštvom sigurnosnih problema poput napada militantnog Boko Harama, sukoba poljoprivrednika i stočara, otmica, piratstva i oružanih pljački.
Facebook Forum