Dostupni linkovi

Ko su 'evropski suverenisti' koje bi Dodik mogao da dovede u Banjaluku?


Tijeri Marijani (L), francuski poslanik u Evropskom parlamentu tokom sastanka sa Miloradom Dodikom, tadašnjim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Banja Luka, 8. januar 2022.
Tijeri Marijani (L), francuski poslanik u Evropskom parlamentu tokom sastanka sa Miloradom Dodikom, tadašnjim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Banja Luka, 8. januar 2022.

Skup desničara iz evropskih država u Banjaluci, koji je za oktobar najavio predsjednik Republike Srpske (RS) Milorada Dodik, bio bi za ovog sankcionisanog lidera bh. entiteta prozor "ka bilo kakvoj vrsti internacionalnog konteksta".

Ocjena je to analitičara sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao o "skupu suverenista" koje je Dodik najavio za kraj oktobra u najvećem gradu u RS.

Dodik je trenutno pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije zbog "prijetnji Dejtonskom sporazumu", a od početka ruske invazije na Ukrajinu više puta se sastajao sa predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom, te je najavio novi sastanak u novembru.

Potvrdu da se ovaj događaj organizuje, niti podatke ko bi ga finansirao RSE na upit nije dobio ni iz Kabineta predsjednika RS ni iz Dodikove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Gostujući na Radio-televiziji RS 27. septembra, Dodik je rekao da planira održati skup evropskih suverenista u Banjaluci.

"Imam komunikaciju sa jednom strukturom, ono što se danas zove suverenistička struktura, koja je u principu bliže političkom konzervatizmu, da se jedan veliki skup tih suverenista Evrope održi u Banjaluci krajem oktobra i da ja predsjedavam ili vodim tim skupom", rekao je Dodik.

Dodao je da bi "došli ljudi iz desetak zemalja Evrope" koji, kako on tvrdi, pretenduju na dobar rezultat na izborima za Evropski parlament u junu 2024. godine.

Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS je potvrđeno za RSE da postoje planovi da se skup održi, ali da oni nisu upoznati sa detaljima.

Ko su 'suverenisti' na evropskom nivou?

Među konzervativnim poslaničkim klubovima u Evropskom parlamentu (EP), izdvajaju se Klub Evropskih konzervativaca i reformista, te Klub poslanika Identitet i demokratija. Oni ukupno imaju 126 od 705 poslanika.

RSE je poslao upit ovim klubovima o tome da li je neki od njihovih poslanika dobio poziv za Banjaluku, odnosno da li bi mu se odazvali ako bi stigao. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Odgovor nije stigao ni iz kluba poslanika Fidesza, stranke mađarskog premijera Viktora Orbana, koja u EP djeluje nezavisno sa svojih 12 poslanika.

Evropske konzervativce i reformiste predvode konzervativna poljska stranka Pravo i pravda, koja je u toj zemlji na vlasti od 2015. godine, i "Braća Italije", desničarske italijanske premijerke Đorđe (Giorgia) Meloni.

Klub Identitet i demokratija u EP predvode tri krajnje desne stranke – italijanska Liga, francusko Nacionalno okupljanje, i Alternativa za Njemačku.

Koje su veze Dodika i evropske desnice?

Dodikova stranka, SNSD, primljena je 2008. godine u Socijalističku internacionalu, međunarodnu organizaciju koja okuplja socijaldemokratske stranke. Iz nje je izbačena četiri godine kasnije, zbog nacionalističke i ekstremističke retorike.

Ubrzo nakon toga, Dodik je počeo da gradi dobre odnose sa desničarskim strankama širom Evrope, a trenutno je najbliži sa mađarskim Fidesz-om.

Na nedavno održanom Saboru SNSD-a u Doboju na kojem je Dodik reizabran za predsjednika, okupljenima se obratila i predstavnica ove partije.

Viktor Orban je već posjećivao Banjaluku, prijetio je vetom ukoliko Evropska unija pokuša nametnuti sankcije Dodiku, a jedan od glavnih sporazuma koji su postigli on i Dodik tiče se donacija mašina poljoprivrednicima u RS.

Dodik (L) i Orban prilikom dolaska mađarske delegacije u Banjaluku, 22. jun 2023.
Dodik (L) i Orban prilikom dolaska mađarske delegacije u Banjaluku, 22. jun 2023.

Evroparlamentarci francuskog Nacionalnog okupljanja, ekstremno desne stranke koju je do prije dvije godine vodila Marin (Marine) Le Pen, bili su u posjeti Banjaluci prilikom obilježavanja neustavnog Dana RS, početkom 2022. godine.

Tijeri Marijani (Thierry Mariani) i Erve Živen (Herve Juvin) su se tada sastali sa Dodikom, a Marijani je istakao da "ima mnogo neistina koje se govore u Strazburu i Briselu" te da su došli u Banjaluku da utvrde istinu.

Tom prilikom Dodik je rekao da oni dijele "mnoge iste političke vrijednosti vezane za očuvanje identiteta, prava na pripadnost grupi, naciji, narodu i odbrani vrijednosti koje se promovišu u okviru tih zajednica".

Marijani je od 2012. na čelu Udruženja za francusko-ruski dijalog, a 2015. je posjetio Krim zajedno sa ruskim zvaničnicima godinu dana nakon nelegalne ruske aneksije ovog poluostrva.

Kako je prije godinu dana pisao francuski list Le Monde, on je pod istragom vlasti u Francuskoj zbog navodnih koruptivnih veza sa Rusijom.

Dodik je sa dugogodišnjim liderom austrijske Slobodarske partije (FPO) i vicekancelarom te države od 2017. do 2019, Hajncom-Kristijanom Štraheom (Heinz-Christian Strache) gajio dobre odnose.

Dodik (L) i Štrahe na konferenciji za novinare u Beču, 21. septembar 2015.
Dodik (L) i Štrahe na konferenciji za novinare u Beču, 21. septembar 2015.

Štrahe je podnio ostavku na mjesto u vladi i izbačen je iz partije nakon skandala sa video snimkom iz 2017, u kojem on nudi državne ugovore navodnom ruskom finansijeru.

Tokom svoje vladavine u stranci, Štrahe je sa Jedinstvenom Rusijom, Putinovom strankom, potpisao sporazum o saradnji.

Fidesz, Nacionalno okupljanje i FPO su glasali u EP protiv posljednjeg izvještaja Evropske komisije o BiH, u kojem se između ostalog poziva na sankcije protiv Dodika.

Orban, Vučić, Dodik – 'Putinova alijansa'

Novinar iz Budimpešte Gabor Bodiš kaže za RSE da je Orban "totalno izolovan" u EU, te da forsira ideju širenja EU, jer računa da će "sa novim članovima imati nove saveznike".

"On gradi svoje odnose sa takvim sličnim iliberalnim demokratijama, ili 'suverenističkim' kako se to sad modernije kaže. Sigurno računa na Srbiju, a bogami i ako Republika Srpska ima neku ulogu u formiranju politike Bosne i Hercegovine, onda računa i na Dodika", kazao je Bodiš.

Dodao je da neki u Mađarskoj kombinaciju ove trojice lidera nazivaju "Putinovom alijansom" na Balkanu.

Prema njemu, mađarski krediti su jedan od razloga bliskosti Dodika i Orbana.

Krajem 2022. Republika Srpska se zadužila za 100 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Mađarske (EXIM) banke, koja je u državnom vlasništvu. Kredit je bio namijenjen za otplatu starih dugova.

"Te novce raspoređuju preduzeća čiji vlasnici su bliski mađarskom premijeru. S jedne strane, ako oni barataju tim novcem i rasporedom tih sredstava, onda će i prenijeti korupcijsku šemu, koja je dosta uigrana u Mađarskoj", tvrdi Bodiš.

Ocjenjuje da se Orban ne bi zbližavao sa Dodikom da mu ne donosi korist, te da on najvjerovatnije misli "ako se druži s drugim suverenistima, da će se to sviđati njegovim glasačima".

Podsjeća da je u Mađarskoj većina medija u državnim rukama, te da vrše konstantnu "pro-putinovsku propagandu".

Izgradnja 'desničarske internacionale'

Viši naučni saradnik na austrijskom Institutu za internacionalnu politiku i predavač na Unverzitetu u Beču Vedran Džihić izjavio je za RSE da lider RS kontaktima sa tzv. "desničarskom internacionalom" želi da održi otvoren prozor "ka bilo kakvoj vrsti internacionalnog konteksta".

"Ta desničarska internacionala baštini određene vrijednosti, koje su često i u većini slučajeva i antidemokratske, i antiliberalne, i konzervativno-nacionalističke, ksenofobne i rasistične", ističe Džihić.

Džihić smatra da evropski desničari gaje bliske odnose sa Putinom.
Džihić smatra da evropski desničari gaje bliske odnose sa Putinom.

On dodaje da je Dodiku ljepše kada je u društvu Orbana nego u društvu njemačkog premijera Olafa Šolca (Scholz), jer se razumiju i dijele slične vrijednosti.

"Kad neko dođe, pojavi se u Banjaluci, on može da kaže, došao je svijet, došla je Evropa, i ovo su predstavnici neke druge Evrope, ne ove zapadne, liberalne, agresivne, hegemonijalne, kako je on naziva", kazao je Džihić.

Ocjenjuje da konkretno FPO kroz bliskost sa RS i Srbima računa na glasove tamošnje srpske dijaspore, koja nije veliko, ali jeste relevantno glasačko tijelo.

Jedna od poveznica je mogućnost dalje izgradnje mostova na desnici i simbolička podrška onima koji su "antizapadno motivisani i vide problem u Briselu i hegemoniji zapadnih liberalnih vrijednosti".

"SNSD i Milorad Dodik nisu na tom nivou relevantni, ali mogu biti jedna od relevantnih tački u širem panevropskom desničarskom pokretu, pa onda, nađe se vremena, pa se poradi malo na tim odnosima", smatra Džihić.

Ističe da evropski desničari gaje bliske odnose sa Putinom, da su njegovali isti diskurs o agresivnom Zapadu i "liberalnim vrijednostima koje razjedaju porodicu i našu tradiciju", ali su nakon ruske invazije na Ukrajinu malo "povukli ručnu".

"Dodikove veze sa Rusijom i održavanje tih veza tu ne samo da ne smetaju u tome, nego su naravno i poželjne", kaže Džihić.

'Putinovi plaćenici' u Banjaluci

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero ocjenjuje za RSE da političari koje Dodik planira da pozove na skup "nisu njegovi saveznici, već Putinovi plaćenici".

On smatra da je vrlo moguće da se "protivevropski političari" okupe u Banjaluci, te da će imati značajno prisustvo u novom sazivu EP, i da će skup ako se održi biti "melem na Dodikovu ranu izolacije".

"Tu će se stvarati jednaki dojam kakav inače stvara gospodin Vučić kada poziva na podršku tih vrlo mračnih političara kao što su AfD-ovci, ili kao što su sljedbenici gospođe Le Pen, ili kao što je Slobodarska stranka", kazao je Gjenero.

Ističe da bi se ovi političari ponašali poput Dodika kada bi mogli, jer bi tada mogli "vratiti donacije" Putinu.

Velizar Antić, politikolog iz Banjaluke, za RSE ističe da Dodika i evropsku desnicu spajaju tradicionalne, konzervativne vrijednosti.

"Oko porodice, oko LGBT populacije, oko same ideje Evropske unije i kako ona treba da izgleda, da li treba Brisel da ima veću moć, ili same države da imaju veću moć", kazao je Antić.

Dodaje da partije ne bi uopšte mnogo izgubile dolaskom na takav skup, čak naprotiv, "jer nisu mainstream partije EU, i sam Brisel na njih gleda sa dozom podozrenja".

"Retorika Milorada Dodika prema Putinu, prema Rusiji, prema ratu u Ukrajini je upravo ona priča koju oni pričaju svojim glasačima, da su upravo veliki troškovi samih tih država, da mnogo trpe i u Njemačkoj, i u Mađarskoj, i u Austriji, i u Poljskoj, podržavajući Ukrajinu", smatra Antić.

Politika Dodika unutar BiH

Dodik se nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine usprotivio uvođenju sankcija Rusiji, te one zahvaljujući njemu i zvaničnicima njegove partije i dalje nisu implementirane.

On ne priznaje trenutnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), jer smatra da nije izabran legalno.

Ove sedmice je počelo suđenje Dodiku pred Sudom BiH, zbog potpisivanja ukaza 7. jula o proglašenju dva zakona, koji propisuju da se u Službenom glasniku RS ne objavljuju odluke visokog predstavnika, odnosno da se odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji tog entiteta.

Posljednjih deset godina, više puta je u javnim istupima tvrdio da Republika Srpska treba da se otcijepi od Bosne i Hercegovine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG