Dostupni linkovi

Bjelorusija: Supruga zatvorenog opozicionara osuđena uvjetno


Iryna Khalip, Syarhey Martseleu. Minsk 16may2011
Bjeloruska novinarka Irina Khalip, supruga bivšeg predsjedničkog kandidata Andreja Sannikua osuđena je na uvjetnu dvogodišnju kaznu zbog sudjelovanja u demonstracijama nakon spornih prošlogodišnjih predsjedničkih izbora.

Irena Khalip izašla je iz suda u Minsku kao „slobodna osoba“. Ukinut joj je i kućni pritvor.

Njen suprug, jedan od protukandidata Aleksandra Lukašenka na izborima 19. decembra 2010, u subotu je osuđen na pet godina strogog zatvora.

Presuda je izazvala brojne reakcije na Zapadu. Reagirali su u Bruxellesu, kao i u Washingtonu. Američki State Department zatražio je njegovo hitno oslobađanje, ističući da se radi o političkom zatvoreniku.
Andrey Sannikau na suđenju u Minsku, maj 2011.

Oporbeni lider, nakon presude, koju je slušao u kavezu, poručio je „čuvajte mi obitelj“, dok su prisutni u sudnici uzvikivali da se vlada treba sramiti, te tražili slobodu.

Bračni par Khalip i Sannikau proživjeli su pravu golgotu. Nakon što je Andrej uhapšen, neposredno nakon spornih izbora, gubio mu se svaki trag u KGB-ovom zatvoru. I Irena je bila uhapšena, a socijalna služba prijetila im je oduzimanjem sina i njegovim smještanjem u sirotište.

Ipak, Irenini roditelji su uspijeli spriječiti takvu odluku. Mali David u nedjelju je navršio četiri godine.

"Najprije želim napisati pismo suprugu"

Po izlasku iz suda novinarka je rekla kako je njena glavna briga, pored sina, suprug i njegov petogodišnji zatvor.

„Zar možemo biti sretni što nas nisu utamničili 15 godina. Dali su mi mogućnost da se brinem o sinu, ali su mu istodobno uzeli oca. Bojim se da on neće provesti pet godina u zatvoru“, kazala je ona.


Dvojica Sanikuovih suradnika također su osuđeni. Jedan na trogodišnje ograničenje slobode uz radnu obavezu, a drugi na dvogodišnju uvjetnu kaznu.

Andrey Sannikau sa sinom
Sanniku je bio vodeći opozicijski kandidat uoči predsjedničkih izbora u Bjelorusiji. No, „službeni rezultati“ rekli su da je osvojio manje od 2,5 posto glasova. Pobijednik je, po rezultatima koje je osporila međunarodna zajednica, bio Aleksandar Lukašenka.

Deseci opozicijskih aktivista protelih su dana izvedeni pred sud zbog organiziranja ili sudjelovanja u protestima koji su izbili nakon što je Lukašenka proglasio pobjedu.

Bjeloruski predsjednik često se naziva „posljednjim diktatorom u Evropi“. On čvrstom rukom vlada zemljom već 17 godina koristeći sovjetski stil upravljanja ekonomijom i društvom. Tajne službe, KGB, na svakom su uglu, postoje njihovi tajni zatvori.

Khalip je po izlasku iz suda, u ponedjeljak, rekla, kako želi ukloniti sve tragove onih koji su je motrili dok je bila u kućnom pritvoru.

„Najprije želim napisati pismo suprugu, što mi je bilo onemogućeno pet mjeseci. Potom ću promijeniti bravu na stanu, te angažirati jednu brigadu profesionalaca koji će mi očistiti i dezificirati stan u kojem su boravili KGB-ovci. Možete li zamisliti da su tri mjeseca mojim domom prohodili muškarci u zeleno crvenim uniformama?!“ kaže Khalip.

Sankcije

Sanniku je u zatvoru bio izložen torturi, kao i više od 800 uhapšenih nakon prosvjeda koji su nasilno prekinuti.

EU je uveo zabranu putovanja i zamrznuo imovinu za gotovo 170 ljudi iz Lukašenkovog režima, uključuju osobno Lukašenku.

Evropski parlament je 12. maja donio rezoluciju kojom je zatražio proširenje sankcija protiv Bjelorusije i na državne tvrtke.

To je bi treći put ove godina da evropsko predstavničko tijelo usvaja rezoluciju kojom se osuđuje nasilje koje je Lukašenka primjenio kako bio obuzdao demonstracije.

Dokumentom su se presude protiv opozicijskih predsjedničkih kandata i demonstranata ocijenile „nelegalnim i neprihvatljivim“, te su vlasti još jednom pozvane da oslobode uhapšene.

EU je spremna pomoći razvoju demokratske opozicije, organizacijama civilnog društva i nezavisnih medija u Bjelorusiji.

Amnesty International, u izvještaju 13. maja Sannikua je nazvao „zatvorenikom savjesti“ , te je istaknuto da su opozicija, nezavisni mediji, kao i ostale institucije civilnog društva, izloženi novim žestokim napadima od strane Lukašenkova režima.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

XS
SM
MD
LG