Dostupni linkovi

Šume BiH bez zakonske zaštite


Koliko je BiH daleko od evropske prakse pokazuju podaci o nelegalnim sječama šuma i neopremljenosti za borbu protiv šumskih požara

Evropska unija nema mandat za zajedničku šumarsku politiku. Za razliku od brojnih područja u svijetu gdje je krčenje šuma i dalje velik problem, šumska se površina EU-a povećava. Više od osam milijardi eura predviđeno za pošumljavanje, povećanje otpornosti šuma i prevenciju šteta - samo su neki od podataka koji se navode na stranici Evropskog parlamenta.

Koliko je BiH daleko od evropske prakse pokazuju podaci o nelegalnim sječama šuma ili izuzetno lošoj opremljenosti za borbu protiv šumskih požara koji prouzrokuju milionske ali i neprocjenjive štete.

Zbog nepostojanja Zakona o šumama na nivou Federacije BiH situacija je dovedena do apsurda. Vidljivo je to čak i kod sanitarne sječe koja se vrši zbog uklanjanja zaraženih ili oštećenih stabala, kaže profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu i predsjednik Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Federacije BiH Ahmet Lojo.

„Kada se radi o sanitarnim sječama, vodni inspektori uzimaju sebi za pravo, i sa snagom, zabranjuju izvođenje sječe. Oni kažu: stablo treba liječiti, a ne sjeći. Kažnjavaju preduzeća šumarsta ako urade sanitarnu sječu. S druge strane, kantonalni ministar naređuje da se izvrši sanitarna sječa zbog problema sušenja šuma itd. Šumari, naravno, urade to i u svakom slučaju dobiju kaznu. To je jedan apsurd kojeg imamo", kaže Lojo.

Nelegalne sječe šuma poprimile su oblik organizovanog kriminala.
Nelegalne sječe šuma poprimile su oblik organizovanog kriminala.

Zakon o šumama FBiH ne postoji od 2009. godine kada ga je entitetski Ustavni sud proglasio neustavnim. Šumskim bogatstvom u ovom djelu BiH upravljaju kantoni jer o federalnom zakonu ne postoji saglasnost vladajućih političkih stranaka koje se ne mogu dogovoriti ko će gazdovati šumama, odnosno kako će se dijeliti profit. Nelegalne sječe šuma, s druge strane, poprimile su oblik organizovanog kriminala. Taj problem je posebno izražen u centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine, dodaje Lojo.

„Sve je to posljedica nesređene legislative, nedovoljno organizovane čuvarske službe šuma, preklapanja pojedinih nadležnosti... Suočeni smo sa brojnim problemima u tom sektoru, što se, nažalost, loše odražava na zdravstveno stanje i vitalnost šuma. Nemamo kvalitetno riješeno pitanje ko, kad i na koji način treba da se bori u nekim ekstremnim situacijama, kao što je veliko prenamnoženje insekata, ko i kako treba da se bori, i kako da se organizuje kada se pojave veliki požari, itd. Kada se donosi zakon o šumama treba imati u vidu da se on donosi zbog očuvanja i potrajnog gospodarenja šumama, a ne zbog toga koliko će ko sredstava i novca uzeti iz tog resursa", navodi on.

BiH nije jedina država na području bivše Jugoslavije za koju je karakteristično loše gazdovanje šumama. Na forumu koji je nedavno održan u Tešnju predstavljena su i iskustva iz Crne Gore. U tom sektoru u Crnoj Gori prije deset godina je uveden koncesioni sistem, koji se nije pokazao kao dobro rješenje, kaže pomoćnik direktora crnogorske Uprave za šume Dragan Terzić.

„Vlada je na signal ministarstva dala odobrenje da se krene u reorganizaciju tog koncesionog sistema, iz koga bi trebao proisteći jedan model koji bi davao bolje rezultate. Mi smo došli u situaciju da država ne prihoduje onoliko koliko sam aparat državne uprave potroši. Finansijska sredstva koja se naplate od koncesionara nisu dovoljna da se podmire troškovi zaposlenih u Upravi za šume i ministarstva. Negdje izostane naplata koncesija, negdje se možda i ne postigne najbolja cijena, ali svi smo mišljenja da bi stvaranjem preduzeća u vlasništvu države, kao što je to uradila Hrvatska, kao što su to uradili Slovenci, vratili šumu šumarima na gazdovanje, i onda bismo tu, ubijeđeni smo, postizali bolju cijenu tih drvnih sortimenata, bolju naplatu", smatra Terzić.

Koliko su šume značajne kao pluća planete u cjelini, zbog klime, sprječavanja erozije tla ili kao stanište različitih životinjskih vrsta, ne treba posebno objašnjavati. Penzionisani profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu Milan Glavaš istakao je u Tešnju da šumski požari nanose neprocjenjive štete.

„Po meni, trebalo bi jako puno utjecati na ljude da svaki živi čovjek, od djeteta na dalje, stekne obrazovanje i svojstvo u sebi da čuva šumu od požara. Mogu reći primjer da, u prosjeku, preko 90 posto požara uzrokuje čovjek, što nepažnjom, što hotimice", naglašava Glavaš.

Profesor iz Sarajeva Ahmet Lojo kaže da se u Bosni i Hercegovini, s druge strane, poklanja veoma malo pažnje zaštiti od šumskih požara.

Više od 90 odsto požara uzrokuje čovjek, što nepažnjom, što hotimice: Milan Glavaš
Više od 90 odsto požara uzrokuje čovjek, što nepažnjom, što hotimice: Milan Glavaš

„Pričamo to već godinama, upozoravamo na te opasnosti. Država jednostavno mora više investirati, mora se pripremiti, mora nabaviti sredstva, kupiti sredstva, opremiti ljude, cisterne, helikoptere, avione, kanadere, ugovore sa drugim zemljama o međusobnoj pomoći i saradnji u borbi protiv požara itd. Napraviti organizacione jedinice koje će se boriti protiv požara u momentu njegovog nastanka, a ne kao kod nas – mi čekamo kad će kiša, da požar stane", ističe Lojo.

Sa stručnjacima iz BiH, Hrvatske i Crne Gore, na seminaru o integralnoj zaštiti šuma, u Tešnju je razgovarao i predstavnik nadležnog ministarstva Republike Turske Ismail Belen koji je istakao da je ova država najopremljenija za gašenje šumskih požara među zemljama Sredozemlja. Belen je objasnio i da je rigoroznim kaznama u Turskoj zaustavljena nelegalna sječa šuma.

„Kada bi se desilo da neka fabrika ukrade drvo za svoju proizvodnju, ta se fabrika automatski zatvara. Ako bi se uhvatio neki kamion na kojem je ukradena roba, taj kamion država odmah oduzima", zaključio je Belen.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG