Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz Milenka Katanića, bivšeg tajnika Srpske demokratske stranke u Bratuncu. On je sudu opisao kako je Karadžić imenovao Miroslava Deronjića za civilnog komesara za Srebrenicu uoči ulaska Vojske Republike Srpske u tu zaštićenu zonu 11.srpnja 1995.godine.
Prema iskazu svjedoka spomenuta dvojica su više puta razgovarali telefonom uoči operacije, a to mu je stvorilo uvjerenje kako je Deronjić obavijestio Karadžića, kao i njega samog, o masovnom ubojstvu oko 1000 zarobljenika u Kravici.
Svjedok Katanić je za masovna ubojstva u Kravici saznao od Deronjića isti dan kad su se dogodila, 13.srpnja 1995.godine. Deronjić je, kao vođa bratunačkog SDS-a osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina s početka rata koje je priznao, a prema riječima svjedoka Katanića, ubojstva u Kravici su ga uznemirila zbog čega vjeruje da je o svemu obavijestio i optuženog Karadžića.
„To sam saznao od Miroslava Deronjića u uredu SDS-a. Rekao mi je za taj događaj iako ni on nije znao detalje. Samo je čuo da se to dogodilo i na način kako mi je to saopćio vidio sam da je to nešto što ga je zabrinulo“, opisao je svjedok.
Svjedočenjem Katanića o utjecaju Karadžića na lokalne vlasti u Bratuncu tužiteljstvo je željelo pokazati zapovjednu odgovornost optuženog za zločine na području Srebrenice. Prikazane su i vijesti televizije s Pala, odnosno snimka Karadžićevog posjeta lokalnim vlastima bosanskih Srba u Srebrenici 14.srpnja 1995.godine.
„Ovom prilikom državno rukovodstvo Republike Srpske upoznalo se s trenutnim stanjem u oslobođenoj općini Srebrenica kao i s procesom uspostavljanja organa vlasti. Bilo je riječi i o povratku srpskog stanovništva kojeg su Izetbegovićevi teroristi ranije protjerali s ognjišta na kojima su njihovi očevi živjeli vijekovima“, stajalo je u izvještaju novinarke televizije s Pala.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svog nekadašnjeg stranačkog kolege, Karadžić je ustvrdio da je on imenovanjem Deronjića za civilnog komesara izbjegao vojnu upravu, trudeći se s druge strane skinuti sa sebe zapovjednu odgovornost za postupke lokalnih dužnosnika SDS-a.
„Je li ikada ustanovljeno da je osim imenovanja, Deronjić primao naloge tijekom svog rada ili je postupao prema izazovima situacije?“, upitao je optuženi želeći prikazati kako je Deronjić samostalno djelovao.
„Deronjić je imenovanjem za civilnog komesara bio ovlašten da postupa u skladu s imenovanjem. Mimo toga nije mi poznato da je na njegov vršen bilo kakav pristisak“, odgovorio je Katanić.
Ispitivanje svjedoka srpske nacionalnosti Karadžić je najviše iskoristio kako bi potkrijepio svoju tezu obrane o samoorganiziranju bosanskih Srba zbog njihove ugroženosti od bošnjačkog ekstremizma i učestalih oružanih incidenata, odnosno napada na ugledne Srbe.
Također za sve zločine, koji su se događali na bratunačkom području početkom i tijekom rata, krivnju je prebacivao na „nekontrolirane“ paravojne grupe protiv kojih su se, prema njegovim riječima, vlasti bosanskih Srba borile.
Suđenje će se nastaviti idući tjedan kada se očekuje opširno svjedočenje Momira Nikolića, prvog oficira Vojske Republike Srpske koji je priznao sudjelovanje u masovnim egzekucijama u Srebrenici.
Prema iskazu svjedoka spomenuta dvojica su više puta razgovarali telefonom uoči operacije, a to mu je stvorilo uvjerenje kako je Deronjić obavijestio Karadžića, kao i njega samog, o masovnom ubojstvu oko 1000 zarobljenika u Kravici.
Svjedok Katanić je za masovna ubojstva u Kravici saznao od Deronjića isti dan kad su se dogodila, 13.srpnja 1995.godine. Deronjić je, kao vođa bratunačkog SDS-a osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina s početka rata koje je priznao, a prema riječima svjedoka Katanića, ubojstva u Kravici su ga uznemirila zbog čega vjeruje da je o svemu obavijestio i optuženog Karadžića.
Svjedočenjem Katanića o utjecaju Karadžića na lokalne vlasti u Bratuncu tužiteljstvo je željelo pokazati zapovjednu odgovornost optuženog za zločine na području Srebrenice.
„To sam saznao od Miroslava Deronjića u uredu SDS-a. Rekao mi je za taj događaj iako ni on nije znao detalje. Samo je čuo da se to dogodilo i na način kako mi je to saopćio vidio sam da je to nešto što ga je zabrinulo“, opisao je svjedok.
Svjedočenjem Katanića o utjecaju Karadžića na lokalne vlasti u Bratuncu tužiteljstvo je željelo pokazati zapovjednu odgovornost optuženog za zločine na području Srebrenice. Prikazane su i vijesti televizije s Pala, odnosno snimka Karadžićevog posjeta lokalnim vlastima bosanskih Srba u Srebrenici 14.srpnja 1995.godine.
„Ovom prilikom državno rukovodstvo Republike Srpske upoznalo se s trenutnim stanjem u oslobođenoj općini Srebrenica kao i s procesom uspostavljanja organa vlasti. Bilo je riječi i o povratku srpskog stanovništva kojeg su Izetbegovićevi teroristi ranije protjerali s ognjišta na kojima su njihovi očevi živjeli vijekovima“, stajalo je u izvještaju novinarke televizije s Pala.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svog nekadašnjeg stranačkog kolege, Karadžić je ustvrdio da je on imenovanjem Deronjića za civilnog komesara izbjegao vojnu upravu, trudeći se s druge strane skinuti sa sebe zapovjednu odgovornost za postupke lokalnih dužnosnika SDS-a.
„Je li ikada ustanovljeno da je osim imenovanja, Deronjić primao naloge tijekom svog rada ili je postupao prema izazovima situacije?“, upitao je optuženi želeći prikazati kako je Deronjić samostalno djelovao.
„Deronjić je imenovanjem za civilnog komesara bio ovlašten da postupa u skladu s imenovanjem. Mimo toga nije mi poznato da je na njegov vršen bilo kakav pristisak“, odgovorio je Katanić.
Ispitivanje svjedoka srpske nacionalnosti Karadžić je najviše iskoristio kako bi potkrijepio svoju tezu obrane o samoorganiziranju bosanskih Srba zbog njihove ugroženosti od bošnjačkog ekstremizma i učestalih oružanih incidenata, odnosno napada na ugledne Srbe.
Također za sve zločine, koji su se događali na bratunačkom području početkom i tijekom rata, krivnju je prebacivao na „nekontrolirane“ paravojne grupe protiv kojih su se, prema njegovim riječima, vlasti bosanskih Srba borile.
Suđenje će se nastaviti idući tjedan kada se očekuje opširno svjedočenje Momira Nikolića, prvog oficira Vojske Republike Srpske koji je priznao sudjelovanje u masovnim egzekucijama u Srebrenici.
