Sulejman Crnčalo je do polovine jula 1992. godine bio na Palama odakle je zajedno sa ostalim nesrpskim stanovništvom opštine protjeran u opkoljeno Sarajevo, gdje je proveo tri i po godine.
Crnčalo je u svjedočenju kazao kako je Karadžić, prilikom govora na Palama u junu 1992. godine nakon pogibije pripadnika srpske vojske u napadu na Žepu, pozvao na uništenje muslimanskih kuća:
„Najvjerovatnije je moral davao ovim prisutnima – da treba svaku muslimansku kuću napadati, bilo gdje da je. Takvim se putem brani srpska kuća.“
Karadžić se pak pozvao na zatvorenu sjednicu NSRS održane krajem jula 1992. godine u kojoj kaže kako su Muslimani na Palama ravnopravni građani, da državni funkcioneri s njima komuniciraju, te ih uvjeravaju kako nemaju razloga da se plaše. Pitajući se kako je moguće da izjavu o uništenju muslimanskih kuća mediji nisu zabilježili, Karadžić kaže:
„I o tome nemamo nikakvog traga i nikakvog zapisa, a imamo zapis da naši državni funkcioneri – to se misli na Koljevića – susreću se sa građanima da ih razuvere da ne treba da se brinu. Gospodine Crnčalo, čime vi možete da potkrepite to?“
Crnčalo je odgovorio:
„Potkrepljujem ovim što je Koljević rekao da Srbi neće da žive s Muslimanima na Palama.“
Ko je ostao, ubijen je
Crnčalo je izašao u posljednjem od tri konvoja od ukupno 18 autobusa. Karadžić je tvrdio da se nije radilo o protjerivanju:
„Vaš je zahtev bio da se selite, a taj dokument govori da vam to nije odobreno, nego da su vas ohrabrivali da ostanete.“
Muslimani su odlazak tražili jer im niko nije garantovao bezbjednost, tvrdi Crnčalo, te dodaje kako o dobrovoljnom odlasku nije bilo ni govora:
„Ne možete me nikako ubijediti da smo mi dobrovoljno otišli, da smo dobrovoljno postali fukare. Šta smo ponijeli sa sobom!? Ponijeli kese! Ništa drugo. Sva imovina je ostala. „Izlazi iz kuće! Ponesi šta možeš u rukama ponijeti!“ – je li to dobrovoljno!?“
Četiri muslimanske porodice koje su ostale u urbanom dijelu Pala, ubijene su.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u srijedu 21. aprila kada se očekuje svjedočenje zaštićenog svjedoka o događajima u Sreberenici jula 1995. godine.
O suđenju pročitajte i u tekstovima:
Suđenje Karadžiću: Izveden drugi svjedok optužbe
Suđenje Karadžiću nastavljeno iskazom svjedoka Tužilaštva
Suđenje Karadžiću: Relativiziranje i negiranje najveći problemi
Karadžić odbacio sve tačke optužnice
Zašto Karadžić opstruira sud?
Karadžić se ponovno odbio izjasniti o krivici
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Kome Karadžić poručuje da žali za žrtvama?
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Crnčalo je u svjedočenju kazao kako je Karadžić, prilikom govora na Palama u junu 1992. godine nakon pogibije pripadnika srpske vojske u napadu na Žepu, pozvao na uništenje muslimanskih kuća:
„Najvjerovatnije je moral davao ovim prisutnima – da treba svaku muslimansku kuću napadati, bilo gdje da je. Takvim se putem brani srpska kuća.“
Karadžić se pak pozvao na zatvorenu sjednicu NSRS održane krajem jula 1992. godine u kojoj kaže kako su Muslimani na Palama ravnopravni građani, da državni funkcioneri s njima komuniciraju, te ih uvjeravaju kako nemaju razloga da se plaše. Pitajući se kako je moguće da izjavu o uništenju muslimanskih kuća mediji nisu zabilježili, Karadžić kaže:
„I o tome nemamo nikakvog traga i nikakvog zapisa, a imamo zapis da naši državni funkcioneri – to se misli na Koljevića – susreću se sa građanima da ih razuvere da ne treba da se brinu. Gospodine Crnčalo, čime vi možete da potkrepite to?“
Crnčalo je odgovorio:
„Potkrepljujem ovim što je Koljević rekao da Srbi neće da žive s Muslimanima na Palama.“
Ko je ostao, ubijen je
Crnčalo je izašao u posljednjem od tri konvoja od ukupno 18 autobusa. Karadžić je tvrdio da se nije radilo o protjerivanju:
„Vaš je zahtev bio da se selite, a taj dokument govori da vam to nije odobreno, nego da su vas ohrabrivali da ostanete.“
Muslimani su odlazak tražili jer im niko nije garantovao bezbjednost, tvrdi Crnčalo, te dodaje kako o dobrovoljnom odlasku nije bilo ni govora:
„Ne možete me nikako ubijediti da smo mi dobrovoljno otišli, da smo dobrovoljno postali fukare. Šta smo ponijeli sa sobom!? Ponijeli kese! Ništa drugo. Sva imovina je ostala. „Izlazi iz kuće! Ponesi šta možeš u rukama ponijeti!“ – je li to dobrovoljno!?“
Četiri muslimanske porodice koje su ostale u urbanom dijelu Pala, ubijene su.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u srijedu 21. aprila kada se očekuje svjedočenje zaštićenog svjedoka o događajima u Sreberenici jula 1995. godine.
O suđenju pročitajte i u tekstovima:
Suđenje Karadžiću: Izveden drugi svjedok optužbe
Suđenje Karadžiću nastavljeno iskazom svjedoka Tužilaštva
Suđenje Karadžiću: Relativiziranje i negiranje najveći problemi
Karadžić odbacio sve tačke optužnice
Zašto Karadžić opstruira sud?
Karadžić se ponovno odbio izjasniti o krivici
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Kome Karadžić poručuje da žali za žrtvama?
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
