Sa suđenja Zdravku Tolimiru
Na suđenju bivšem pomoćniku Ratka Mladića Zdravku Tolimiru, svjedočiti je nastavila bivša istražiteljica tužiteljstva Stephanie Frease koja je potvrdila autentičnost mnoštva presretnutih razgovora između oficira Vojske Republike Srpske u vrijeme zločina u Srebrenici tijekom kojeg je prema haškoj optužnici ubijeno oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
Optuženi Tolimir, koji se brani sam i ovaj je put u sudnici ponovio da ne priznaje autentičnost presretnutih razgovora za koje tvrdi da su dorađeni od strane službi Armije BiH kako bi odgovarali haškoj optužbi.
„Meni je sasvim svejedno šta će uraditi tužilaštvo ovdje, obzirom da su to sve prepisani dokumenti koji nikada nisu korišćeni", rekao je Tolimir.
Sudsko vijeće u slučaju protiv Karadžića zakazalo je za polovicu listopada ove godine javnu raspravu na koju su ponovno pozvani predstavnici Bosne i Hercegovine zbog zahtjeva optuženog da mu se dostavi dokumentacija kojom bi dokazao svoju tvrdnju da su za vrijeme rata u BiH postojale četiri sukobljene strane: srpska, hrvatska, muslimanska te ona međunarodne zajednice čije su pojedine zemlje članice, prema riječima Karadžića, dostavljale oružje sukobljenim stranama i to za vrijeme embarga.
Na suđenju bivšem pomoćniku Ratka Mladića Zdravku Tolimiru, svjedočiti je nastavila bivša istražiteljica tužiteljstva Stephanie Frease koja je potvrdila autentičnost mnoštva presretnutih razgovora između oficira Vojske Republike Srpske u vrijeme zločina u Srebrenici tijekom kojeg je prema haškoj optužnici ubijeno oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
Optuženi Tolimir, koji se brani sam i ovaj je put u sudnici ponovio da ne priznaje autentičnost presretnutih razgovora za koje tvrdi da su dorađeni od strane službi Armije BiH kako bi odgovarali haškoj optužbi.
„Meni je sasvim svejedno šta će uraditi tužilaštvo ovdje, obzirom da su to sve prepisani dokumenti koji nikada nisu korišćeni", rekao je Tolimir.
Sudsko vijeće u slučaju protiv Karadžića zakazalo je za polovicu listopada ove godine javnu raspravu na koju su ponovno pozvani predstavnici Bosne i Hercegovine zbog zahtjeva optuženog da mu se dostavi dokumentacija kojom bi dokazao svoju tvrdnju da su za vrijeme rata u BiH postojale četiri sukobljene strane: srpska, hrvatska, muslimanska te ona međunarodne zajednice čije su pojedine zemlje članice, prema riječima Karadžića, dostavljale oružje sukobljenim stranama i to za vrijeme embarga.