Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nastavljaju se pokušaji blokade Suda i Tužilaštva BiH


Sud i Tužilaštvo BiH, Foto: Midhat Poturović
Međunarodna zajednica u BiH odlučna je u podršci radu Suda i Tužilaštva BiH, državnih institucija koje su bile izložene brojnim pritiscima od samog osnivanja 2002. godine.

Pored napada političke prirode u kojima se prigovara da su pristrasni, da strane sudije i tužioci rade u korist samo jednog naroda, pred kraj ove godine zaprijetila je i finansijska kriza jer nije usvojen budžet državnih institucija za narednu godinu.

Posljednjom odlukom visoki predstavnik Valentin Inzko produžio je za tri godine mandat međunarodnim sudija i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH. Inzko je tim povodom poručio da Ured visokog predstavnika i ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira ostaju u potpunosti predani borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, te jačanju vladavine prava, što je ključni zadatak Suda i Tužilaštva BiH:

„Međunarodna zajednica investirala je u Sud i Tužilaštvo BiH preko 45 miliona eura od njihovog osnivanja. Podrška međuanarodne zajednice ovim državnim institucijama se nastavlja.“

Inzko u isto vrijeme kaže kako je osnovni cilj međunardone zajednice tzv. nacionalizacija, odnosno odlazak stranaca iz Suda i Tužilaštva, ali da to zahtijeva podršku bh. politačara:

„Stoga sam veoma zabrinut uticajem koji će na Sud i Tužilištvo imati odluka Parlamenta da odbije predloženi budžet BiH.“

NIJE MOGUĆE DA STRANCI BUDU SAVJETNICI


I predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže da ne prestaju pokušaji da se dovede u pitanje daljni rad i uopšte potreba za postojanjem Suda BiH. Bez strane pomoći, odnosno odluke visokog predstavnika o produženja manadata, Sud bi od početka naredne godine radio sa znatno manjim kapacitetom:

MedzŽida Kreso: Onima koji misle da će u Sud biti imenovane međunarodne sudije kao savjetnici domaćim sudijama, tvrdim da to nije zakonski moguće.
„Sud BiH je domaći sud i niko sretniji od mene ne bi bio danas, u ovoj situaciji, da rade isključivo domaći stručnjaci. No, izbora nam nisu dali upravo oni političari koji su najveći protivnici ostanka međunarodnih sudija i tužilaca.“

Kreso dodaje da bez obzira na prisustvo stranaca, njen prioritet i dalje ostaje jačanje domaćih kadrova. Istovremeno upozorava:

„Onima koji misle da će u Sud biti imenovane međunarodne sudije kao savjetnici domaćim sudijama, tvrdim da to nije zakonski moguće. Mi ćemo uraditi druge modalitete sa kojima ćemo izaći u javnost.“

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin takođe pozdravlja posljednju odluku visokog predstavnika:

„Istovremeno ističem da mi je žao što nije došlo do ostanka međunarodnih kolega u svojstvu tužilaca u Posebnom odjelu za organizovani kriminal. Ja ostajem svjestan svog stava, a i napada dobrog dijela bh. javnosti i pojedinih pravnih eksperata.“

Najveći protivnici ostanku stranih sudija i tužilaca bili su poslanici iz Republike Srpske, koji su taj prijedlog odbili u Parlamentu pod glavnim izgovorom da zapostavlja srpske žrtve iz proteklog rata. Strancima nisu zadovoljni ni predstavnici hrvatskih udruženja žrtava rata. Iako su pristali na produženje mandata strancima, nezadovoljni su bili i predstavnici Ruske Federacije. U odbranu svojih stavova svi napominju i da je Sud BiH od 2005. godine izrekao 58 presuda - 41 osuđenik bio je Srbin, 11 je Hrvata, pet Bošnjaka, te jedan mudžahedin bliskoistočnog porijekla.

SAD ĆE I DALJE DAVATI MILION DOLARA GODIŠNJE

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso odbacuje, međutim, optužbe o pristrasnosti:

„Oduprijećemo se zabrinjavajućem pozivu nekih međunarodnih dužnosnika da naše sudije rade izbalansirano, što je, kada se prevede u praksu, poziv da sudimo pristrasno i selektivno, po principu koliko jednih, toliko drugih ili trećih.“

Bosse Hedberg: Podrška radu Sudu i Tulaštvu stiže i od Švedske u ime predsjedništva Evropske unije. Foto: Midhat Poturović
I dok budžeta za državne instucije u narednoj godini još uvijek nema, Sud i Tužilaštvo nastavljaju sa radom uz pomoć međunarodne zajednice. Tako zamjenik američkog ambasadora u BiH Jonathan Moore kaže da su Sjedinjene Države spremne za novu pomoć:

„Sjedinjene Države će nastaviti dostavljati milion dolara godišnje kako bi se osigurali rad Suda i Tužilaštva BiH. Radićemo zajedno sa domaćim institucijama kako bi strane sudije i tužioci nastavili izvanredan posao u oblasti ratnih zločina.“

Podrška radu Sudu i Tulaštvu stiže i od Švedske u ime predsjedništva Evropske unije. Ambasador Švedske u BiH Bosse Hedberg:

„Imam puno povjerenje u rad Suda i Tužilaštva BiH u narednim godinama. Podsjećamo u isto vrijeme bh. vlasti da su odgovorne da osiguraju dovoljno novca u budžetu kako bi se obavila tranzicija Suda i Tužilaštva u institucije u kojima će za nekoliko godina raditi samo domaće sudije i tužioci.“

U Sudu BiH, koji je formalno osnovan Odlukom visokog predstavnika u maju 2002. godine, radi 48 sudija - 41 domaćih i sedam stranaca.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG