Bratislav Bilbija i Đuro Adamović prvostepeno osuđeni za ratne zločine počinjene u Prijedoru
Bratislav Bilbija i Đuro Adamović prvostepeno osuđeni za ratne zločine počinjene u Prijedoru
Ilustrativna fotografija, zgrada Tužilaštva BiH
Bratislav Bilbija i Đuro Adamović proglašeni su krivim za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljeno je u prvostepenoj presudi Suda BiH u predmetu Ranko Babić i drugi u utorak 16. novembra.
Sud je optuženom Bratislavu Bilbiji izrekao kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, a optuženom Đuri Adamoviću kaznu zatvora u trajanju od tri godine.
Optuženi Bratislav Bilbija i Đuro Adamović proglašeni su krivim što su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, na području općine Prijedor, na sjeveru BiH, neutvrđenog dana u augustu 1992. godine, u okviru oružanog napada vojske, policijskih i paravojnih jedinica Vojske Republike Srpske, na civilno nesrpsko stanovništvo općine Prijedor nečovječno postupali prema civilnom nesrpskom stanovništvu u zaseoku Bukvik, naselje Ljeskare, općina Prijedor.
Ranko Babić, Bratislav Bilbija i Đuro Adamović oslobođeni su od optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti.
Suđenje im je počelo u martu 2019. godine. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.
Dan bijelih traka: Sarajevo u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane
1/11U sarajevskom Velikom parku danas je postavljena instalacija povodom Dana bijelih traka, odnosno sjećanja na početak stradanja nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
5/11Vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
6/11Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, The installation in the Great Park marked the Day of White Ribbons - which marks killings of civilians in Prijedor, May 31, 2021.
9/11Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
10/11Bez obzira na stravične zločine u i okolini Prijedora, dokazano postojanje logora i više od tri hiljade ubijenih, Radovan Karadžić oslobođen je tačke optužnice koja ga je teretila za genocid u ovoj, ali i još šest bh. opština.
11/11Nevladine organizacije, udruženja logoraša i roditelja ubijene prijedorske djece već godinama insistiraju da se u Prijedoru postavi dostojno spomen-obilježje za 102 ubijene prijedorske djece, ali gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
