U Bijeljinu su stigli iz Srbije sa porukom "Našem narodu sa ove strane Drine".
Za studente koji su posljednje dvije godine proveli na protestima i blokadama širom Srbije, dolazak u bosanskohercegovački entitet, Republiku Srpsku, predstavlja novi teren političke borbe - traženje glasova među državljanima Srbije koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Kampanja Studentske liste, pokrenuta 22. septembra u ovom gradu na sjeveroistoku BiH, nosi naziv "Karavan u Republici Srpskoj".
Dan kasnije, za Radio Slobodna Evropa kažu kako se obraćaju svim državljanima Srbije koji imaju pravo glasa na parlamentarnim izborima 25. oktobra, a ne samo Srbima.
Ovakav izlazak na teren u Republici Srpskoj nije uobičajen dio kampanja stranaka iz Srbije.
No, izbor mjesta i jezik kojim su kampanju započeli, kako upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa, moglo bi podsjećati na politički narativ koji su studenti ranije kritikovali, uključujući i način na koji su vlasti u Srbiji mobilisale birače iz Republike Srpske tokom prethodnih izbornih kampanja.
Nema preciznih podataka o tome koliko građana Bosne i Hercegovine posjeduje i državljanstvo Srbije.
Procjenjuje se da ih je više desetina hiljada, uglavnom, iz Republike Srpske, nakon što je sporazumom Beograda i Sarajeva 2003. omogućeno dvojno državljanstvo.
Šta kažu studenti?
Iz Studentske liste kažu za Radio Slobodna Evropa da već dvije godine komuniciraju s ljudima iz cijelog svijeta, ali da im je ovo "prvi direktni kontakt s ljudima u Republici Srpskoj".
Na to su se odlučili, dodaju, jer im smeta što se u javnosti stvara slika kako su birači iz RS-a automatski i bez izuzetka za vladajuću stranku u Srbiji.
"U realnosti oni nemaju mogućnost da čuju direktno druge aktere izbornog procesa. Zato smo odlučili da i sa njima imamo taj direktni kontakt i ponudimo im alternativu", naveli su za RSE.
Obraćaju li se isključivo Srbima? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa iz Studentske liste odgovaraju da ne prave podjele, već ciljaju na "svaku osobu koja ima pravo glasa i izbora u Srbiji".
Predstavnici studenata osvrnuli su se i na organizovano dovoženje birača iz Republike Srpske u Srbiju, što je bila jedna od najkontroverznijih tema prethodnog izbornog ciklusa.
Ocjenjuju da su takve prakse zakonski suvišne i nepotrebne.
"Prilivi uopšte ne treba da se dešavaju, iz prostog razloga što po važećim zakonima svi državljani Republike Srbije imaju pravo da se legalno prijave za glasanje van same Srbije", naveli su.
A u svojoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu odabrali su- Bijeljinu, Brčko, Doboj, Banjaluku, Trebinje, Višegrad, Bratunac i Zvornik.
Na ovoj mapi nema Srebrenice, nekoliko kilometara udaljene od Bratunca, što se može dovesti u vezu sa činjenicom da se Studentska lista još uvijek nije jasno odredila prema srebreničkom genocidu.
'Ako studenti u BiH krenu Vučićevim putem, teško će pridobiti nove birače'
Kolumnista Dragan Bursać ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da bi studentska turneja "idemo preko Drine, kod našeg naroda", mogla podsjećati na politički obrazac koji je godinama koristio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Žele li zaista pridobiti širi krug ljudi, smatra on, studenti se ne smiju zatvarati u etničke okvire i obraćati isključivo Srbima – njihove poruke moraju komunicirati i s Bošnjacima, Hrvatima i svim ostalim građanima koji podržavaju studentski pokret.
"Hoću da vjerujem da je nesretno sročeno, to 'idemo preko Drine, pa kod našeg naroda'. Jer ako nije, suštinski, to je neka kampanja koju je Vučić radio, gdje otprilike Vučić šalje svoje ljude Dodiku, Dodik svoje ljude Vučiću i tu se ništa ne mijenja. Ako misle pobijediti Vučića Vučićem, njegovim oružjem, tu se varaju", kazao je Bursać.
Takvu interpretaciju ne dijeli politikolog Duško Radosavljević. On smatra da se studentska kampanja u Republici Srpskoj ne može porediti sa političkim modelom koji godinama koriste vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj.
"Republika Srpska se u srpskoj javnosti godinama posmatra kao politički zabran Aleksandra Vučića i njegovih sigurnih glasova. Zbog toga mislim da je dobro što studenti dolaze i nude alternativu ljudima koji do sada, uglavnom, nisu imali priliku da čuju drugačije političke poruke", rekao je Radosavljević za Radio Slobodna Evropa.
Ima li zakonske prepreke za kampanju?
Analitičar i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže za RSE kako u Bosni i Hercegovini nema zakonske prepreke da studenti provode kampanju, jer stanovnici BiH sa državljanstvom Srbije mogu glasati na izborima u toj zemlji.
"Ono što za mene predstavlja problem jeste da smo mi kroz neka rješenja omogućili da pojedinac u isto vrijeme može biti na dva različita mjesta. Vi možete imati prebivalište i možete imati i boravište", rekao je Šehić.
Ocjenu da u Republici Srpskoj kopiraju politički rukopis Aleksandra Vučića, Šehić odbacuje.
"Vučić koristi televizije, koristi neke druge metode, a ovo je daleko poštenije, jer će oni razgovarati direktno s ljudima, pokušati ih, eto, ubijediti možda da, ukoliko budu koristili to svoje pravo da glasaju, glasaju za studentsku listu", rekao je Šehić.
Bez zvaničnih reakcija u BiH na dolazak studenata
Za sada niko iz zvaničnih institucija BiH nije reagovao na studentski karavan iz Srbije kroz Bosnu i Hercegovinu.
Vladajuća struktura u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, godinama njeguje bliske političke veze s režimom Aleksandra Vučića. Međutim, podrška zvaničnom Beogradu u ovom entitetu nije rezervisana samo za vladajuću koaliciju – gotovo kompletna opozicija u RS-u godinama javno stoji uz vlast u Srbiji.
Nasuprot tome, studentski protesti iz Srbije imali su znatno manju institucionalnu podršku u RS.
Kako se stiče državljanstvo Srbije?
Stiče se na osnovu članu zakona, u kojem se navodi da "pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište na teritoriji Srbije" mogu da budu primljeni u državljanstvo, uz pismenu izjavu da Srbiju "smatraju svojom državom".
Koliko će ih glasati na parlamentarnim izborima 25. oktobra nije poznato. Birači koji žive u inostranstvu moraju se prethodno prijaviti za glasanje. Rok za prijave traje do 3. oktobra.
Na izborima održanim krajem 2023. godine, oko 11.500 birača prijavilo se za glasanje na biračkim mjestima u BiH. Tada je bilo otvoreno 19 biračkih mjesta, uključujući Sarajevo, Banju Luku, Mostar, Trebinje, Bijeljinu, Doboj, Zvornik, Bratunac, Višegrad, Rudo i druge gradove.
Kontroverza oko glasačkog prava građana iz Republike Srpske kulminirala je nakon izbora 17. decembra 2023. godine.
Izvještaji domaćih i međunarodnih posmatrača, uz optužbe opozicionih partija, tada su stavili fokus na organizovane migracije birača iz BiH, uz tvrdnje da je taj mehanizam presudno uticao na regularnost izbora i rezultate u glavnom gradu Srbije.
Radio Slobodna Evropa je tada dokumentovao dolazak najmanje pet autobusa iz Rudog, Foče, Višegrada, Novog Goražda i Čajniča prema Beogradu.
Republička izborna komisija Srbije saopštila je tada da je provjeravala sporne prijave prebivališta i da je za većinu kontrolisanih birača utvrđeno da su na tim adresama bili prijavljeni prije raspisivanja izbora.
Šta se bira 25. oktobra?
Građani Srbije će 25. oktobra birati novi saziv Narodne skupštine Srbije koji broji 250 poslanika.
Izborna lista "Studentska lista – Studenti pobjeđuju" kandidovala je listu za Narodnu skupštinu Srbije, što je prvi izlazak studentskog pokreta na izbore nakon dvije godine protesta, blokada i političkih zahtjeva upućenih vlastima u Beogradu.
Izbori u Srbiji održaće se gotovo dvije godine nakon nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice nastradalo 16 ljudi.
Ova nesreća pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta koje su duže od godinu dana predvodili akademci okupljeni u studentski pokret.
Zahtijevali su odgovornost za nesreću, a potom i vanredne izbore.
Saradnja na tekstu: Nevena Bogdanović