Dostupni linkovi

Nazivi država se menjaju, zločin u Štrpcima ostaje


Navršile su se 24 godine od kada su pripadnici paravojne formacije "Osvetnici" predvođeni Milanom Lukićem i Nebojišom Ranisavljevićem iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar u mestu Štrpci u Bosni i Hercegovini oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, građana tadašnje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koje su potomom ubili kod Višegradske Banje. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

Godišnjica otmice putnika iz voza u Štrpcima obeležena je u Prijepolju odvojenim programom u organizaciji opštine Prijepolje i Islamske zajednice u Srbiji i Bošnjačke kulturne zajednice

Brat Naila Kajevića, Niazim, na današnji dan pre 24 godine vraćao se iz Beograda vozom 671.

"Išao je na svečanost kod kuma, povodom krštenja deteta, nakon čega se u Prijepolje vraćao vozom 671. Ono što nas sve porodice žrtava boli je činjenica da se oni koji su uticali i koji su se zalagali da se ovaj besramni čin odradi, bez obzira što su nazivi država menjale, i dalje na neki način pitaju i osporavaju da se ovaj proces dovede do kraja", kaže Nail Kajević.

Punomoćnik porodica žrtava Marina Kljajić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) napominje da je zahvaljujući regionalnoj saradnji i protokolu koji su potpisali predstavnici nadležnih tužilaštava Bosne i Hercegovine i Srbije pre četiri godine ponovo je otvorena istraga, zločina u Štrpcima.

Pre tri godine uhapšeno je 15 osoba, pet u Srbiji i deset u Bosni i Hercegovini, osumnjičenih za ovaj zločin, koji je izvršen 1993. godine.

Do sada su pronađeni samo skeletni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Halila Zupčevića.

"Zajedničkom akcijom krajem 2014. godine izvršeno je hapšenje kako u BiH tako i u Srbiji, osumnjičenih da su izvršili zločin u Štrpcima. U BiH je pokrenut postupak i glavni pretres traje protiv deset optuženih. U Srbiji je podignuta optužnica 2015. godine protiv pet lica: Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić", ističe Marina Kljajić.

Međutim, ukazuje Klajić, ta optužnica do danas nije potvrđena.

"Nekoliko puta je sud vraćao Tužilaštvu na dopunu, tako da u Srbiji još uvek čekamo potvrđivanje optužnice. Za zločin u Štrpcima do sada je pravosnažno osuđen samo Nebojša Ranisavljević, na 15 godina zatvora pred Višim sudom u Bijelom Polju", dodaje Kljajić.


Mićo Jovičić, jedan od optuženih u okviru predmeta za ratni zločin nad otetim putnicima iz voza u mestu Štrpci, sporazumno je priznao krivicu za ratni zločin. Sud u Bosni i Hercegovini Jovičića je osudio na pet godina zatvora. Sporazumnim priznanjem optuženi se obvezao na svedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih zločin u Štrpcima.

"Međutim, još čekamo uticaj tog Sporazuma na optužnicu u Srbiji", navodi punomoćnik porodica žrtava Marina Kljajić.

Porodice ubijenih još nisu dobile status civilnih žrtava rata jer su njihovi najmiliji oteti i ubijeni na teritoriji druge države. Zahtevi su odbijeni i u prvostepenom i drugostepenom postupku.

Državni sekretar u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja Zaim Redžepović napominje da je pokrenuta inicijativa za ocenu Ustavnosti i saglasnosti sa Ustavom Srbije.

"Ono što je aktuelno je da postoji incijativa Fonda za humanitarno pravo, koju je Ustavni sud dostavio Narodnoj skupštini radi izjašnjenja, koja je to prosledila Vladi a ona nadležnom ministarstvu. Ministarstvo je pripremilo predlog koji će opet preko Vlade i Narodne skupštine biti prosleđen Ustavnom sudu, koji će se onda izjasniti da li će inicijativa Fonda biti prihvaćena ili odbijena", podvlači Redžepović.

Crnogorske vlasti gluve na apele

U Crnoj Gori je povodom godišnjice od zločina u mestu Štrpci i ove godine položeno cveće na spomen-obeležja žrtava ratova u Podgorici i Bijelom Polju.

"Zajednički istražni tim je tek decembra 2014. godine, zbog otmice 20 putnika iz voza Beograd – Bar, uhapsio 14 osoba, pripadnika Vojske Republike Srpske i paravojne formacije 'Osvetnici' ", rekao je predsednik Foruma Bošnjaka u Crnoj Gori Husein Tuzović koji je podsetio da su protiv njih podignute optužnice, ali da "do danas nema nikakvih informacija u sudbini tih optužnica".

Tuzović je podsetio i na sam događaj koji se desio februara 1993. godine.

"Na maloj željezničkoj stanici, zločinci Radovana Karadžića i njegovi poslušnici skinuli su s voza Beograd-Bar 18 građana Crne Gore islamske i jednog katoličke vjere. Oni su isto veče transportovani u Višegrad, gdje su ih Milan Lukić i njegovi razbojinici ubili i bacili u rijeku sa mosta na Drini", rekao je Tuzović.

Husein Tuzović je i konstatovao da "na žalost, još nema odgovora na prošlogodišnji javni apel Foruma Bošnjaka Crne Gore da se nadležni crnogorski državni organi razmjenom raspoložive dokumentacije sa nadležnim organima susjednih država, uključe u rasvjetljavanje ovog, kao i svih drugih zločina počinjеnih u istom periodu nad građanima Crne Gore ili, u ime Crne Gore, nad građanima drugih država, odnosno ostalih bivših jugoslovenskih republika".

Na spomen-obeležje u Podgorici civilnim žrtvama ratova, cveće su položili porodice žrtava, Forum Bošnjaka, Glavni grad i stranka – Hrvatska građanska inicijativa.

Polaganje cveća na spomen-obeležje u Podgorici
Polaganje cveća na spomen-obeležje u Podgorici


"Taj kobni 27. februar ne smije se nikada zaboraviti", rekao je Tuzović.

Iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje poručuju da bi "kultura sjećanja trebalo da bude neodvojiv mehanizam od adekvatnog procesuiranja ratnih zločina pred pravosudnim instancama".

"Pozivamo Specijalno tužilaštvo Crne Gore, u čijem je mandatu rasvjetljavanje i kažnjavanje odgovornih za ratne zločine počinjenih na teritoriji Crne Gore ili izvan nje ukoliko su počinioci državljani Crne Gore, da preduzme sve zakonske mjere, izvede pred lice pravde počinitelje svih zločina i njihove nalogodavce i traži adekvatne kaznene mjere u skladu sa međunarodnim i nacionalnim krivičnim normama humanitarnog prava", ističu iz Centra za građansko obrazovanje.

  • 16x9 Image

    Danica Gudurić

    Novinarstvom počela da se bavi slučajno, u RTB Boru i ostala verna novinarskoj profesiji više od dve decenije. Od 2003. godine dopisnica RSE. Dobitnica više nagrada za reportažu.

  • 16x9 Image

    Iva Martinović

    Posle petooktobarskih promena počinje da radi na beogradskom radiju Studio B, u početku kao novinar-reporter, a potom i kao urednik informativnih emisija. U aprilu 2007. prelazi na RSE, gde radi kao novinar-reporter i voditelj dnevnih informativnih emisija.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG